Intervju s autoricom knjige o 91 heroju Domovinskoga rata – Robertom Kljenak
Ona je mlada, pametna, jako je inteligentna i uskoro ima promociju svoje knjige na koju Vas pozivamo u Osijek.
Kako je promocija za nešto malo više od mjesec dana, za Vas smo razgovarali sa Robertom i saznali malo više o samoj knjizi, o tome kako je nastajala i što sve možemo očekivati na promociji:
NGB. Lijep pozdrav ispred portala NG Buntovnici, za početak nam se predstavi, molim te…
Lijepi pozdrav i Vama. Čast mi je davati intervju za portal NG Buntovnici. Moje ime je Roberta Kljenak. Rođena sam 16. veljače 1989. u Osijeku. Dvostruka sam magistrica u području poljoprivrede (diplomirala sam s odličnim uspjehom paralelno dva diplomska studija na Poljoprivrednome fakultetu u Osijeku, Agroekonomiku i Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo). Dobitnica sam Dekanove nagrade za najbolje studente. S odličnim sam završila i pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu na Filozofskome fakultetu u Osijeku, čime sam stekla nastavničke kompetencije. Smatrajući da poljoprivreda nije posao, već ljubav prema marnim gospodarstvenicima, biljkama, životinjama, iskustvu, znanju i spoznajama, u slobodno sam vrijeme, 2016., zakoračila u novinarstvo. Za različite sam medije napisala više od tri stotine tekstova o malome, ali velikome čovjeku, kojega globalno tržište gotovo i ne zamjećuje. Vlastiti sam istraživački rad „Proizvodnja zdrave hrane u funkciji održivoga razvoja ruralnoga turizma Osječko-baranjske županije“ prezentirala na 2. Kongresu eko i održivoga turizma 2016. u Zagrebu, a isti je 2019. objavljen u Zborniku radova 2. Kongresa eko i održivoga turizma. Suočena s neprimjerenim odnosom društva prema najvećim hrvatskim sinovima, našim čuvarima života, koji su tijekom agresije na Domovinu Hrvatsku stali u obranu svoga naroda, doma i Domovine, odlučila sam na drugačiji način nastaviti ratni put svoga oca, preminuloga hrvatskoga dragovoljca od posljedica Domovinskoga rata. U spomen na ’91., napisala sam knjigu pod nazivom: „Oteti od zaborava 91 heroj Domovinskoga rata“ o životu 91 sudionika Domovinskoga rata, sa željom da o njihovoj hrabrosti i požrtvovnosti djeca uče u školi. S istim sam ciljem, u siječnju 2018., osnovala Udrugu heroja obrambenog Domovinskog rata Republike Hrvatske, u kojoj obnašam dužnost predsjednice. Duboko sam svjesna da je svaka napisana riječ – riječ svih onih koji ju nisu stigli napisati. Zaposlena sam na radnome mjestu više stručne suradnice za marketing kontinentalnoga turizma u Osječko-baranjskoj županiji. Domovini sam vjerna.
NGB. Kad se u tebi rodila ideja da napišeš ovu knjigu?
Ideja za pisanjem knjige u meni se rodila 2017. godine za vrijeme „poslovnog“ razgovora s jednim od mnogih hrvatskih poljoprivrednika, koji je i dragovoljac. Za vrijeme nabrajanja brojnih problema koji muče današnjeg gospodarstvenika, otvorio mi je dušu, i rekao da se kao hrvatski branitelj osjeća degradirano, odbačeno, neprihvaćeno i nevoljeno te da država u ovakvom stanju nije država za koju se borio, zbog čega, nažalost, mnogi od njegovih suboraca čine samoubojstva. To je u meni, s obzirom na to da sam jako empatična, a u isto vrijeme i domoljub i rodoljub, izazvalo tugu. Nisam mogla sjediti prekriženih ruku. U svojim sam rukama držala snažan alat. Pero. U istom sam trenutku odlučila teme o poljoprivredi pohraniti u ropotarnicu povijesti i zakoraknuti u novo poglavlje svoga života. Poglavlje o najvećim hrvatskim sinovima kako bi s očuvanjem istine i promicanjem pozitivne slike o njima, spasila barem jedan njihov život, a očuvala dostojanstvo čitave populacije. I tako je sve počelo. Iz dana u dan, obilazila sam hrvatske heroje. Vrlo brzo sam, iste godine, predstavila svoju ideju u Čepinu na nazovimo to „braniteljskoj tribini“ gdje je na poziv hrvatskog dragovoljca Dražena Bučevića svoju knjigu predstavljao hrvatski domoljubni pjesnik Ante Nadomir Tadić Šutra. Poput male djevojčice, stala sam pred masu među kojom su bili i visoki politički dužnosnici te s potpunom sigurnošću, izgovorila što mi je na umu i što činim. Prišla mi je nekolicina hrvatskih dragovoljaca. Dobila sam „podršku“, a s njom i kontakte. Iz dana u dan, imala sam sve više kilometara iza sebe, manje sna i više boli, ali i ponosa u srcu. Čitavu 2017. provela sam na „prvoj crti“, a također dobar dio 2018. Posjetila sam više od 250 hrvatskih heroja (dragovoljaca, branitelja, pripadnika policije, specijalne policije, hrvatske vojske, hrvatskih obrambenih snaga, logoraša, hrvatskih ratnih vojnih invalida, obitelji poginulih, nestalih i umrlih, silovanih žena, liječnika s prve crte i psihijatara koji liječe naše heroje).
NGB. Jesi li nailazila na neke prepreke i poteškoće prilikom nalaženja sugovornika s kojima si razgovarala za potrebe knjige?
Nisam. Nije bilo poteškoća jer sam radila s „pravim“ ljudima.
NGB. Gdje ti danas vidiš branitelje i dragovoljce Domovinskog rata RH i smatraš li da su na dobroj poziciji u našem društvu?
Za ovo je pitanje najbolji primjer novčić. Isti ima dvije strane i rub. Netko vidi prednju, a netko zadnju stranu. Ipak, moramo znati da ako želimo sagledali pravu istinu, moramo stajati na rubu i vidjeti obje strane. Isto tako, „dobra pozicija u društvu“ je široki pojam i što ona uopće znači? Ono što mogu istaknuti da se s promjenom Vlasti, poboljšao i braniteljski položaj. Isti, nažalost još uvijek nije onakav kakav bi trebao i kakav mora biti, no na tome svi ponaosob moramo raditi zajedničkim snagama. Svatko od nas može i treba dati svoj doprinos. Nažalost, danas posebno manjka sluha za herojsku populaciju kada je riječ o školstvu jer u školama je tema Domovinskoga rata i hrvatskih heroja, slikovito govoreći, veličine maloga mrava koji neprimjetan „stoji“ na čitavoj planeti Zemlji.
NGB. Tko je sve osim tebe radio na knjizi?
Hrvatske sam heroje obilazila i snimala sama (99% njih, nekoliko puta sam povela neke od svojih prijatelja sa mnom, no, oni su stajali po strani za vrijeme razgovora), a također sam sama pretipkavala snimke i pisala knjigu. Naslovnu stranicu knjige ilustrirao je prema mojoj ideji hvalevrijedan ilustrator – gospodin Stjepan Lukić, dok je tekst lektorirala profesorica hrvatskoga jezika gospođa Branka Horvat.
Predgovore su napisali:
1. Osječko-baranjski župan IVAN ANUŠIĆ, a predgovor nosi naslov: „Neizbrisiv trag“
2. fra ANTE ČAVKA iz Knina, predgovor nosi naslov: „Orlovi znaju umirati od gladi, ali nikada od srama“
3. Hodočasnik BRANKO ČULO, predgovor nosi naslov: „Priča o grudi snijega“
4. Ratni ministar zdravstva ANDRIJA HEBRANG, predgovor nosi naslov: „Kome mlade generacije imaju zahvaliti za slobodu koju uživaju“
5.Dragovoljac HOS-a DAMIR MARKUŠ, predgovor nosi naslov: „Slavna povijest“
6. Voditelj kuće susreta Tabor i nasljednik fra. Zvjezdana Linića – fra. IVAN MATIĆ, predgovor nosi naslov: „Snaga Božjeg oproštenja zaista je velika i sve može okrenuti na dobro“
7.General ŽELJKO SAČIĆ, predgovor nosi naslov: „Jedan od koraka da se hrvatskim herojima oda priznanje“
8. Pjesnik ANTE NADOMIR TADIĆ ŠUTRA, predgovor nosi naslov: „Robertino devedeset i jedno zrnce svehrvatske krunice“.
NGB. Koliko dugo si pisala knjigu i gdje se knjiga može nabaviti?
Od 2017. do prosinca 2018. godine. Ista je završena krajem srpnja 2019. godine (napisani su predgovori, naslikana je naslovna stranica, odrađena je lektura, kao i grafička priprema za tisak), te je, sukladno tome, prvi puta promovirana u Kninu, 03.kolovoza 2019. u sklopu obilježavanja Oluje. Može se nabaviti na promocijama koje će biti diljem naše Domovine ili putem javljanja na službenu stranicu knjige:
Na stranici često objavljujem novosti, stoga vas ovim putem pozivam da lajkate stranicu i pratite novosti.
NGB. Još malo riječi o nadolazećoj promociji knjige koja će se održati 6. listopada u Osijeku…
Velika i svečana promocija knjige pod nazivom: “OTETI OD ZABORAVA 91 HEROJ DOMOVINSKOGA RATA” održat će se 06.10.2019. godine u 19:00 h u područnom uredu Nadbiskupskog ordinarijata (Vikarijatu) u Osijeku na adresi J. J. Strossmayera 58. Ista će okupiti brojne hrvatske heroje i domoljube, ali i mlađe generacije. O ostalim detaljima možemo razgovarati u intervju-u poslije prve promocije kako bi čitateljima ostavili malo prostora za razmišljanje, a posjetiteljima promocije za iznenađenje. Najbolje su stvari one spontane i nenajavljene. Iste nas usrećuju kao djecu „noćni“ pokloni od Djeda Mraza ili Zeke.
NGB. Hvala ti, Roberta, na ovom razgovoru i želimo ti puno uspjeha u daljnjem radu.
Hvala, bila mi je čast razgovarati s Vama .
Vezano:
ngbuntovnici.hr//index.php/2015-01-31-22-05-30/kultura/Hrvatsko nebo