Ekonomski razvoj tzv. nove Europe

Najprije dobra vijest: prema najnovijem mjesečnom izvješću Bundesbanka o napretku u procesu konvergencije „novih” zemalja istoka i jugoistoka prema „starim” državama Europske unije, razlika se stalno smanjuje. U analizi, koja osim Hrvatske obuhvaća i Bugarsku, Češku, Estoniju, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, EkonomijaRumunjsku, Slovačku i Sloveniju, ističe se kako je unatoč slabosti svjetske konjunkture tamo baš svugdje prošle godine ostvaren rast BDP-a koji u prosjeku u tim zemljama iznosi 4,3 posto.

To onda vodi i približavanju tih zemalja prosjeku EU-a: 2013. je on iznosio 41 posto, 2018. je pak bio 46 posto od prosječnog BDP-a po stanovniku u Europskoj uniji. Ako se to preračuna u kupovnu moć, onda su se te „nove” zemlje popele sa 67 posto na 72 posto prosjeka EU-a.

Naravno, ovu analizu redovito priređuje Njemačka središnja banka u prvom redu za tvrtke i kompanije u Njemačkoj koje zanima kupovna snaga građana u tim zemljama kako bi tamo mogli plasirati svoje proizvode. Zato o ovom dijelu izvješća javlja agencija Reuters i to prenosi više njemačkih medija. Analitičari Bundesbanka, naime, konstatiraju i sve veću povezanost i ovisnost ovih zemalja od međunarodne razmjene, kao i integraciju u zajedničko tržište.

U kojem stoljeću ćemo “uloviti Europu”?

No onda dolaze i ne baš tako dobre vijesti, osobito kada je riječ o Hrvatskoj. Jer i Bundesbank uočava goleme razlike između tih „novih” zemalja. Relativna kupovna moć građana Češke i nešto slabije Slovenije je već gotovo na 90 posto EUrazine EU-a, u Estoniji, Litvi i Slovačkoj oko 80 posto, u Poljskoj Mađarskoj i Latviji oko 70 posto, a na začelju su Hrvatska, Rumunjska te na samom dnu Bugarska s jedva 50 posto. Hrvatska se, štoviše, ističe kao jedna od dvije zemlje koja je od 2013. do 2018. postigla najmanji rast relativnog BDP-a po stanovniku (s nekih 60 posto na oko 63 posto) tako da ju je pretekla i Rumunjska. Još manji rast jedino je zabilježila jedna zemlja zone eura, Slovačka. Ali i računajući povoljnije, u relativnom odnosu kupovne moći, nije teško izračunati u kojem bi desetljeću dosadašnjim tempom Hrvatska dospjela do prosjeka EU.

A čak i to razdoblje bi moglo biti duže: bilten Bundesbanka od kolovoza ove godine zapravo još ne uzima u obzir manji uspon BDP-a u svim ovim zemljama zbog slabljenja konjunkture u najvažnijim gospodarskim područjima svijeta, ali i tu njemačkim mušterijama razlažu i ostale pokazatelje koji bi mogli utjecati na odluku o investiciji u neku od tih zemalja. Zato citira i Worldwide Governance Indicators Svjetske banke za godinu 2017. gdje se samo Češka mogla svrstati u prosjek EU-a po Njemacka bankakvaliteti regulative, pouzdanosti pravne države i u borbi protiv korupcije. Naravno, to je bilo prije nego što je tamo Andrej Babiš postao predsjednikom vlade, ali i za druge zemlje Bundesbank upozorava kako se ponegdje stanje čak i pogoršava.

A znanje?

Njemačka središnja banka također upozorava kako te zemlje već ozbiljno zaostaju i u još jednom, možda čak presudnom čimbeniku za blagostanje neke zemlje: u investicijama u znanost i istraživanje. Dok je prosjek ulaganja u znanost u EU-u oko 2 posto BDP-a, u tim zemljama je još od 2017. prosjek tek 1,2 BDP-a i moglo bi se reći kako nema naznaka da uopće postoji svijest koliko je to važno i za nacionalno gospodarstvo. Bundesbank i u svom izvješću piše kako se transfer tehnologije i znanja donekle može odvijati i direktnim investicijama, ali upozorava kako je u prvom redu vlastito istraživanje i znanost zaslužno za natprosječni gospodarski potencijal pojedine zemlje.

 

Anđelko Šubić/Deutshe Welle/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.