Po(r)uke nakon Knina, Sinja i Splita

Istodobno, Andrej Plenković, Davor Ivo Stier i Miro Kovač dobili su u bivšem predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku još jednog izazivača. Tako će stranački izbori u HDZ-u koji se trebaju održati do konca prve polovice iduće godine odrediti sudbinu stožerne hrvatske stranke, najzaslužnije za osnutak hrvatske države u teškim okolnostima pod pritiskom velikosrpske agresije i uglavnom nesklone međunarodne zajednice.

Sasvim je bilo očekivano da će predsjedničinu kandidaturu za drugi mandat podržati predsjednik stranke i premijer Andrej Plenković jer je politička sudbina i nje i njega, nakon niza događaja, povezana pupčanom vrpcom.

Kolinda Grabar Kitarović nije ispunila očekivanja biračkog tijela koje ju je izabralo, jer je dozvolila da joj se kao autoriteti nametne njezin savjetnik Mate Granić iza kojega stoji antihrvatski jugoslavenski metuzalem Budimir Lončar i posredno Vladimir Šeks. Toj skupini svakako pripada nekadašnji Mesićev suradnik i aktualni ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, koji nema nikakav birački legitimitet jer je na posljednjim izborima dobio samo 475 preferencijalnih glasova.

Andrej Plenković je pak kao odani vojnik eurounijske birokracije doživio poraz u svojoj pretjeranoj ambiciji da dobije visoko mjesto u novoj briselskoj hijerarhiji, pa sad mora spašavati svoju poziciju unutar stranke, koja je pak doživjela neuspjeh na europarlamentarnim izborima.

Hrvatska demokratska zajednica našla se tako na sudbinskoj prekretnici. Njoj nije potrebna Plenkovićeva konsolidacija, nego više Kovačeva rekonstrukcija da bi se vratila izvornoj Tuđmanovoj politici na koju se svi u HDZ-u pozivaju, ali ne nude okvirni koncept Tuđmanove politike, a to je bio tzv. Božićni ustav s velikim predsjedničkim ovlastima. To međutim nudi neovisni predsjednički kandidat Miroslav Škoro, bez obzira na repove koje vuče za sobom, ali još nije jasno hoće li se i Mislav Kolakušić odreći lukrativnog mjesta u Europskom parlamentu i ući u bitku za predsjednika države, što je uostalom najavio.

Kninska proslava ima sad već tradicionalno i velikosrpski odgovor na nju. Prošle godine je na okupljanju u Bačkoj Palanci srbijanski predsjednik s četničkom ideologijom Aleksandar Vučić usporedio je Hrvatsku s Hitlerovom Njemačkom na što je premijer Plenković umjesto da odmah pozove hrvatskog veleposlanika iz Beograda reagirao samo izjavom da Vučić „pretjeruje“. Već tada je Andrej Plenković morao prekinuti koalicijsku suradnju sa SDSS-om kao velikosrpskom strankom Milorada Pupovca koji je bio nazočan tom skupu.

Ove godine taj se scenarij u drukčijim okolnostima odigrao na Fruškoj Gori, gdje je Aleksandar Vučić ponovio stare fraze o ustaškoj Hrvatskoj i o sudbini Srba koji su morali otići za vrijeme Oluje iz Hrvatske. Još oštriji su bili njegovi ministri pa je tako ministar obrane Aleksandar Vulin optužio Hrvatsku da se drži „fašističke ideologije“. I ovaj put skupu na Fruškoj Gori bili su nazočni čelnici SDSS-a Milorad Pupovac i Vojislav Stanimirović, pa je stvarno jako neobično da izazivači Andreja Plenkovića ne koriste taj podatak da zatraže od predsjednika stranke raskid koalicije ss SDSS-om. Posebice je to važno jer je Vučić najavio sljedeće godine na njihovom obilježavanju 25. obljetnice Oluje veliki skup u Beogradu u kojemu će sasavim sigurno važnu ulogu imati Milorad Pupovac i njegovo SNV.

Konačno ovogodišnju proslavu 24. godišnjice Vojnoredarstvene akcije Oluja treba promatrati i iz populističko-suverenističkog kuta. Na Sinjskoj alci okupio se cijeli državni vrh, ali je najveći pljesak publike dobio vukovarski gradonačelnik Ivan Penava koji je to zaslužio svojim odlučnom obranom dostojanstva Domovinskog obrambenog rata započetu prošle godine prosvjednim skupom zbog neučinkovitosti hrvatskog pravosuđa u progonu velikosrpskih zločina u tom ratu. U skladu s tom odlučnom obranom vukovarski gradonačelnik usprotivio se i odluci Ustavnog suda na čelu s Miroslavom Šeparovićem o postavljanju dvojezičnih ploča na državnim institucijama u gradu junaku. Tim odlučnim stajalištem Ivan Penava je postao sigurno najpopularniji političar u vladajućoj hrvatskoj stranci.

Jednako tako, koncert što ga je na splitskoj rivi održao Marko Perković Thompson privukao je rekordnih 70.000 ljudi koji su jasno i glasno potvrdili da su „Za dom spremni“. Unatoč pokušajima da se taj hrvatski pozdrav proglasi ustaškim s krajnjim ciljem da se Republika Hrvatska proglasi nasljednicom NDH patriotsko bilo naroda pokazuje da ta politika koja je djelomično zarazila i sam vrh HDZ-a uključujući premijera Plenkovića i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića ne može proći.

Ovom prilikom treba podsjetiti da je na prvim demokratskim izborima 1990. godine nastupio i HOP (Hrvatski oslobodilački pokret) kao prava ustaška stranka na čelu s Pavelićevim zetom Srećkom Pšeničnikom, ali je dobila zanemariv broj glasova. Prema tome svima onima, a naročito službenoj velikosrpskoj propagandi iz Beograda uz potporu snažne izdajničke unutarnje agresije na Hrvatsku jasna narodna poruka iz Knina i Splita glasi „Uzalud vam trud svirači“

Vjekoslav Krsnik/http://www.hrsvijet.net/Hrvatsko nebo