Izbori za Europski parlament

Na nedavnim izborima za Europski parlament najveće oscilacije u raspoloženju birača zabilježene su prilikom glasovanja u inozemstvu. U Kini je, primjerice, na biralište izašlo samo sedmero ljudi, a HDZ je ostvario jednak „uspjeh“ kao i START izborne gubitnice Dalije Orešković, osvojivši samo dva glasa. U Irskoj je na izbore izašao tek jedan pristaša HDZ-a, dok je Živi zid neočekivano osvojio dvanaest puta više glasova, odnosno, točno dvanaest birača poklonilo je povjerenje Pernaru i Sinčiću. Nešto veća izlaznost zabilježena je u Njemačkoj (2212 birača) i Srbiji (1994 birača), no jasno je da tamošnji hrvatski državljani, ponajprije zbog svoje malobrojnosti, nisu mogli presudno utjecati na ukupni ishod europskih izbora, tim prije što su se glasovi raspršili na mnoštvo različitih stranaka. Tako je u Njemačkoj prvo mjesto osvojio Hrast, za kojim slijede Bruna Esih i HDZ. U Srbiji je najviše dobio SDSS, pa HDZ, DSS, SDP…

Euroizbori u Bosni i Hercegovini

Jedina izborna cjelina u inozemstvu koja zbog svoje važnosti zaslužuje opširniji osvrt je Bosna i Hercegovina, u kojoj su glasovi, kao i uvijek do sada, pretežno završili u rukama HDZ-a. Od ukupno 10.952 važeća glasa HDZ je dobio 75,35% (8168 glasova), suverenisti 9,25%, Bruna Esih &co. 5,40%, SDP 1,95% itd. Najveći pojedinačni dobitnik je hadezeova Željana Zovko, koja je osvojila 6743 glasa. Birači su očito prepoznali i nagradili njezin rad u Europskom parlamentu, usmjeren na poboljšavanje položaja hrvatskog naroda u BiH. Dobro je prošla i slavodobitnica euro-izbora Ruža Tomašić, koja je osvojila respektabilnih 808 glasova. No, zato su pravi potop doživjeli Neovisni za Hrvatsku, pa je tako general Glasnović dobio skromnih 246 glasova, Bruna Esih 165, a razvikani „stručnjak za BiH“ Zlatko Hasanbegović samo 46 glasova! Kako je to moguće?

Čini se da su neuspjehu NHR-a (pogotovo u usporedbi sa suverenistima) najviše kumovale nejasne, maglovite ideje vodećeg ideologa stranke, koje po svemu sudeći ne korespondiraju s interesima i željama hrvatskog naroda u BiH. Najveća žrtva takvih promašaja zasada je zastupnik Glasnović, koji je pred samo nekoliko godina (doduše, na listi HDZ-a!) pridobio tisuće birača u čitavoj Herceg-Bosni i uspješno uskočio u Sabor. Može li se taj uspjeh ponoviti? Uzmemo li u obzir da su europski izbori sasvim sigurno potakli većinu pristaša Brune i Zlatka da izađu na birališta i daju glas svojim ljubimcima, birački „bazen“ NHR-a vjerojatno je iscrpljen, pa bi im se i na parlamentarnim izborima moglo dogoditi da ostanu ispod praga u većini jedinica, osim ako se ne priključe nekoj jačoj grupaciji.

S druge strane, najveći konkurenti NHR-a, suverenisti, osokoljeni sadašnjim uspjehom, spretno koriste svaku priliku za učvršćivanje svoje pozicije lidera na desnici. Vidjelo se to i prigodom subotnjeg prosvjeda u Čakovcu, kojemu su jedino predstavnici Hrasta – Zekanović i Ilčić – dali punu podršku, i tako stekli simpatije velikog broja Međimuraca. Usporedimo njihove poteze s NHR-om, koji je potpuno zaglibio u prošlosti i ne nudi nikakva rješenja za konkretne probleme! Na primjeru susjedne Bosne i Hercegovine vidi se da takva stranačka politika nema budućnosti, pa je opravdano zapitati se ne bi li bilo bolje da NHR u budućnosti potpuno zaobiđe bosanske teme?!

Dinko Pejčinović/HKV/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo