POVIJEST GOVORA: Znanstvenici pokušali otkriti kada je nastao govor i koja je prva riječ koju je čovjek izgovorio

Većina nas na pitanje da se sjetimo drevnih jezika vjerojatno bismo se se sjetili Babilona i drevnog Egipta. Ali taj period nije ni izbliza početku ljudskog korištenja glasa i komuniciranja jezikom.

“Jezik je jedna od malih, kompleksnih stvari koja nas čini ljudima. Ako želimo razumjeti što znači biti čovjek, moramo razumjeti jezik”, tvrdi antropolog Robert Foley.

Babilon i stari Egipat, odnosno jezici koji su se tada i tamo govorili zapravo fundamentalno isti kao i moderni jezici današnjice. Budući da su stari ‘samo’ 6000 godina, ti drevni jezici su zapravo mlada piletina u povijesti svijeta i čovječanstva.

Svi današnji jezici potekli iz jednog

Većina suvremenika smatra da je jezik nastao prije 50.000 godina, ali većina lingvista misli da je on znatno stariji od toga, neki čak vjeruju da bi mogao datirati od prije pola milijuna godina.

Iako danas na svijetu imamo zaista bogatu i raznovrsnu paletu različitih jezika, moguće je da svi oni potječu od jednog, istovjetnog prethodnika. Fosili naših predaka dali su nam neke naznake za to kada smo počeli govoriti.

To je vidljivo u anatomiji, zbog uporabe dijafragme u govoru imamo mnogo više živaca koji su išli u dijafragmu, zbog toga je naša leđna moždina malo šira na tom području, nego kod primata. I kralježak mora biti malo širi također.

Neandertalci, koji datiraju prije 600.000 godina imaju takvo proširenje na kralježnici, dok Homo erectus, njegov prethodnik koji datira prije milijun godina to proširenje nema, piše BBC.

Prva ljudska riječ moguće je ‘Hej’

Kada je riječ o proto jeziku – onom koji prethodi svim ovima kojima se danas služimo – može li se uopće reći koje su to prve riječi izgovorene na svijetu?

Ako je suditi, opet prema našim najbližim ‘srodnicima’ na Zemlji to bi mogla biti upozorenja da dolazi predator, gledajući primate koji se glasaju kako bi grupu obavijestili da dolazi leopard ili orao.

Alternativna teorija je da su najstarije riječi bile slične onima kakve i danas imamo koje se ne kombiniraju, poput: ‘ššš’, ‘pssst’. ‘hej’, ‘vau’, ‘hvala’ ili ‘zbogom’. Prvi ljudi koji su počeli razgovarati to su činili kako bi bolje istražili okoliš i jeli različitu hranu. A razvoju jezika doprinijela je i danas popularna aktivnost – brbljanje i tračanje.

Dnevnik.ba/https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo