Konstruiran prvi višestranački Sabor

Na današnji dan, 30. svibnja 1990. godine, utemeljen je prvi demokratski izabrani hrvatski Sabor. Konačno, poslije dugo vremena i raznolikih režima, koji su svojom prisilom ili duhovnom obmanom tjerali hrvatski narod na sam rub opstanka, Hrvati su stekli pravo da budu svoji na svome, da djeluju na crti vlastitih interesa, a ne unutar nametnutog zajedništva, nazivalo se ono Ugarskom, Austrijom, Kraljevskom ili socijalističkom Jugoslavijom.

Uoči prvog zasjedanja Sabora brojni zastupnici i uglednici na čelu s doktorom Franjom Tuđmanom nazočili su svečanoj misi u zagrebačkoj katedrali. Misu je predvodio kardinal Franjo Kuharić, on je u svojoj propovijedi ocijenio pobjedu demokracije prekretnicom u narodnom životu i izrazio uvjerenje da će se u budućnosti ostvarivati duhovni, moralni, kulturni i ekonomski napredak hrvatskog naroda u skladu s njegovim neotuđivim suverenitetom. Potom su svi pošli na Gornji Grad, gdje je održano prvo zasjedanje Sabora.

Nakon što je Franjo Tuđman proglašen predsjednikom  u nadahnutom je govoru podsjetio na važne datume hrvatske povijesti i borbe hrvatskog naroda za očuvanje svoje državnosti, naglasivši da je upravo sada učinjen presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskog naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji. Poslije zasjedanja Sabora na središnjem zagrebačkom trgu, tada još Trgu Republike, održana je veličanstvena proslava na kojoj je nezapamćeno mnoštvo proslavilo taj zaista velik dan hrvatske povijesti koji se slavio kao Dan državnosti.

Tako je na današnji dan 1994. povodom Dana državnosti hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, svečano otvorio Oltar domovine na Medvedgradu. Oltar domovine spomenik je svim palima u Domovinskom ratu, a rad je kipara Kuzme Kovačića. Spomen obilježje tvore kamene kocke od različitih vrsta kamena i nejednake visine te šest staklenih plavih ploča, koje kao da su se po zemlji posložile u hrvatski grb. Na kamenim kockama isklesani su hrvatski motivi iz vremena kneza Branimira, Veliki križ, te stihovi hrvatske himne.

Istog dana u Republici Hrvatskoj službena valuta postala je kuna. Ona je u uporabi zamjenila dotadašnji dinar, a građani su mogli do 5. lipnja mogli zamjeniti tisuću dinara za jednu kunu. Zašto baš kuna? Evo odgovora – naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj povijesti. Naime kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina u srednjevjekovnoj Slavoniji, Primorju, Dalmaciji.

Dan državnosti 30. svibnja proslavljen je 1995. i 1997. godine na Jarunu veličanstvenim mimohodima hrvatskih oružanih snaga. Ipak 2001. godine tadašnja vlast odlučila se na promjenu datuma Dana državnosti u 25. lipnja kada je Hrvatski sabor donio Odluku o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske, a 30. svibnja danas se obilježava kao Dan hrvatskog Sabora.