ODLUKA ČASNOGA SUDA MATICE HRVATSKE: Zorislavu Lukiću, glavnom tajniku Matice hrvatske isključenje iz članstva

Zagreb, 14. ožujka 2019.

Ur. br. 122/19.

ODLUKA ČASNOGA SUDA MATICE HRVATSKE

Časni sud Matice hrvatske u vijeću sastavljenom od Mire Tecilazić-Bašić, kao predsjednice toga suda, te članova Franje Husinca, Zvonimira Jakobovića, Ivana Pecoje i Šimuna Marasovića, uz sudjelovanje Valentine Zvonar, kao zapisničara, u postupku protiv Zorislava Lukića zbog povrede odredbe iz čl. 18 alinea 1 Pravila Matice hrvatske, a povodom predstavke, odnosno zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka Ogranka Matice hrvatske u Čitluku, od 18. lipnja 2018., kojeg je zastupao njegov predsjednik Andrija Stojić, nakon održane sjednice Časnog suda dana 27. veljače 2019., jednoglasno je donio sljedeću

ODLUKU

Zorislavu Lukiću, glavnom tajniku Matice hrvatske, na temelju čl. 79. st.1 i 2. u svezi sa čl.18 alinea 1 Pravila Matice hrvatske, izriče se stegovna mjera

ISKLJUČENJE IZ ČLANSTVA MATICE HRVATSKE

što je :

u razdoblju priprema za održavanje Glavne izborne skupštine Matice hrvatske, kao i tijekom njenog održavanja, dana 16.06.2018. u Rijeci, kao odgovorna osoba svojim propustima i činima postupio protivno obvezujućim odredbama Pravila Matice hrvatske (u daljnjem tekstu MH) i to:

OIB: 79893058381 Kunski žiro račun kod Kreditne banke Zagreb d.d.: 2481000-11101066 Devizni račun u Zagrebačkoj banci, Zagreb: 2360000-2100055459

– nije poštovao rok od najmanje tri mjeseca prije održavanja Glavne skupštine, kako bi Glavni odbor MH mogao utvrditi broj članova koji mogu birati (čl. 49

1. 1 Pravila)

– Glavnom odboru MH predložio listu zastupnika za Glavnu skupštinu iz ogranaka i odjela MH, a da pri tom nije utvrdio da njihovi zastupnici nisu birani na način određen u čl. 49. st.2 Pravila, odnosno na njihovim skupštinama kao zastupnike Odjela za jezikoslovlje (1), Odjela za književnost (2) i Odjela za međunarodnu kulturnu i znanstvenu suradnju (1), predložio je zaposlenike Središnjice, što predstavlja eklatantan primjer sukoba interesa (čl. 80.-83. i čl.

70. st.3. alinea 1 i 2 Pravila i čl. 8. Zakona o udrugama) – na Glavnoj skupštini nije izabran zapisničar (čl. 46. st.2. Pravila) – na Glavnoj skupštini nije podnesen financijski izvještaj za proteklu kalendarsku godinu, pa se o njemu nije ni moglo raspravljati (čl. 47.st.2 alinea 2 Pravila i čl. 18.st.1. alinea 6 Zakona o udrugama) na Glavnoj skupštini nije predložen financijski plan ni plan rada za sljedeću kalendarsku godinu, pa se o njima nije ni moglo raspravljati (čl. 47.st.2 alinea 9 Pravila i čl.18. st. 1 alinea 5 Zakona o udrugama) u radu Izbornog povjerenstva na Glavnoj skupštini sudjelovale su osobe (pa makar kao logistika), koje Skupština nije odobrila, te nije sačinjen Zapisnik o radu Izbornog povjerenstva – na izbornim listićima br.6 i br. 7 više kandidata dobili su isti broj glasova, pa je u odnosu na te liste izbore trebalo ponoviti, a ne o njihovom izboru odlučiti po rednom mjestu na izbornom listiću

– Zapisnik s Glavne skupštine (str.2 toč.13.) sadrži tvrdnju da je „prihvaćen financijski plan MH za 2019.“, što prema saznanju svih nazočnih nije točno – Zapisnik s Glavne skupštine ne sadrži ime osobe koja ga je pisala, potpisan je od glavnog tajnika, ali bez naznačenog ovlaštenja od predsjednika MH i ne sadrži vrijeme kada je Glavna skupština završila s radom (čl.46. st.2. Pravila), pa je opisanim ponašanjem onemogućio normalan rad Glavne izborne skupštine kako je utemeljen Pravilima Matice Hrvatske, posljedično utječući i na rezultate provedenih izbora, čime je teže povrijedio obveze svakog člana Matice hrvatske u odnosu na zaštitu ugleda i interesa Matice hrvatske, u smislu odredbe iz čl.18. alinea 1 Pravila Matice.

OBRAZLOŽENJE

OMH Čitluk svojom „predstavkom”, od 18.06.2018., podnio je zahtjev za pokretanje stegovnog postupka, najprije protiv nepoznate osobe, a potom protiv glavnog tajnika MH, kao odgovorne osobe, tereteći ga za čine i propuste počinjene na štetu ugleda i interesa MH, kao što je to opisano u izrijeci ove odluke.

U zahtjevu je također navedeno, da je u radu izbornog povjerenstva, pored navedenih, bilo i drugih propusta. Primjerice, da su u vrijeme brojanja glasova u prostor neovlašteno ulazile osobe, zaposlenici Središnjice, te da je u medijima objavljena čestitka budućem predsjedniku MH, čak nekoliko sati prije nego što su objavljeni službeni rezultati izbora. Budući da Časni sud na temelju provedenih dokaza nije mogao sa sigurnošću utvrditi točnost ovih navoda, odbacio ih je kao nedokazane.

Obrana i analiza

Glavni tajnik MH Zorislav Lukić, u nazočnosti izabrane braniteljice, na sjednici Časnog suda održane dana 25.01.2019., očitujući se o zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka, iskazao je da „ne razumije zbog čega se u ovom postupku tereti, a o onom što je napisao OMH u Čitluku, odnosno Andrija Stojić, a što se zove ‘predstavka’, ne želi se izjasniti“.

Da je Zorislav Lukić, kao glavni tajnik, bio upoznat s rečenim sadržajem u prilog tome govori niz neprijepornih činjenica. Naime, svima koji su na bilo koji način upoznati sa sadržajem ovog postupka, poznato je da je podnositelj predstavke, odnosno zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka, ovu istovremeno naslovio i na Glavni odbor, Nadzorni odbor i Predsjedništvo MH. Po službenoj dužnosti najprije ju je zaprimio glavni tajnik Zorislav Lukić, koji ju je osobno uručio Časnom sudu na konstituirajućoj sjednici održanoj dana 28.06.2018.

Nadalje, po prirodi stvari kompletna organizacija Glavne skupštine bila je u nadležnosti glavnog tajnika, pa je uvidom u relevantne isprave i osobnim opažanjem mogao svjedočiti o svim zbivanjima u svezi s pripremama i tijekom održavanja Glavne skupštine. Časni sud je i svim članovima Glavnog odbora dostavio podnesak od 23.10.2018. (čiji član je i glavni tajnik), kojim je članove opširno obavijestio o povredama Pravila MH, na koje je podnositelj zahtjeva OMH Čitluk opravdano ukazao.

Kao odgovor na ovaj podnesak glavni tajnik Zorislav Lukić, Časnom sudu je dostavio dopis naslovljen: „Analiza organizacijskih aspekata Glavne skupštine MH 2018.“ U toj „analizi“, propusti se djelomično priznaju, ali i relativiziraju.

Glavni tajnik Zorislav Lukić i njegova braniteljica, na sjednici Časnog suda održanoj dana 25.01.2019., inzistirali su na tvrdnji, da dužnosnik ne može biti podvrgnut stegovnoj odgovornosti, budući da se nalazi u redovnom radnom odnosu sa Središnjicom MH.

Naime notorno je, da je članstvo u MH pretpostavka da bi netko uopće mogao biti njenim izabranim dužnosnikom. Matica hrvatska je registrirana kao udruga njenih građana i s te osnove na nju se primjenjuju odredbe Zakona o udrugama. Pravila MH su donesena u skladu s ovim Zakonom, a u čl. 79. st.2 Pravila MH stoji da Časni sud „…ima jedinstvenu nadležnost za sve članove Matice hrvatske”.

Stoga je Časni sud obranu glavnog tajnika Zorislava Lukića u odnosu na obje tvrdnje otklonio; prvi dio je ocijenio nevjerodostojnim, a drugi protupravnim.

Nakon iznijete obrane, odbijao je sudjelovati u daljnjem tijeku postupka, premda je o održavanju sljedećih sjednica Časnog suda bio uredno obaviješten, a svoj izostanak nije ispričao. Sukladno tome sjednice su održane u njegovoj odsutnosti. Tako je u smislu odredbe čl. 404 st.5 Zakona o kaznenom postupku, u svezi s čl. 37 Postupovnika o radu MH, u odsutnosti glavnog tajnika Zorislava Lukića donesena i meritorna odluka u ovom postupku.

Provedeni dokazi

U dokaznom postupku u svojstvu svjedoka saslušani su: Ljiljana Gašparec-Skočić, članica Izbornog povjerenstva, te zaposlenici Matice hrvatske, Ana Kranjčić, Ida Hitrec, Marina Bilandžija i Mirko Cvjetko.

Pročitana su brojna pismena, koja prileže spisu, a u pojedina je izvršen samo uvid.

Pročitan je Zapisnik s konstituirajuće sjednice Časnog suda, od 28. lipnja 2018., Dnevni red Glavne skupštine MH, od 16. lipnja 2018. s prilozima, pročitani su dopisi koje je Časni sud uputio Glavnom i Nadzornom odboru MH, od 02. srpnja 2018., te dopis glavnog tajnika od 10. srpnja 2018., kojim Časnom sudu dostavlja zatražena pismena, i to: Izvješće Izborne komisije o rezultatima izbora, popis zastupnika na Glavnoj skupštini, Zapisnik Glavne skupštine 2018., kao i rezultati izbora predloženih kandidata.

Također je pročitan Zapisnik XX. sjednice Glavnog odbora, od 09.veljače 2018., i Zapisnik XXI. sjednice Glavnog odbora, od 23.ožujka 2018., i odgovor Nadzornog odbora MH, od 05. rujna 2018., na traženje Časnog suda od 02.srpnja 2018., uz priloženo Rješenje Gradskog ureda za opću upravu grada Zagreba, od 06. srpnja 2018.

Pročitan je Zapisnik II. sjednice Glavnog odbora od 13. rujna 2018., dopis Časnog suda članovima Glavnog odbora MH, od 23. listopada 2018., poziv predsjednika MH Časnom sudu za sastanak, od 18. listopada 2018., Zapisnik sjednice članova Časnog suda s predsjednikom Stipom Boticom, od 26. listopada 2018., Izvješće predsjednika Stipe Botice o razgovoru s članovima Časnog suda (vjerojatno upućen Glavnom odboru) također od 26. listopada 2018. Pročitani su prijedlozi Predsjedništva MH Glavnom odboru za organizaciju budućih skupština, te tekst naslova „Analiza organizacijskih aspekata Glavne skupštine MH“, od 06. studenog 2018., kojeg je Časnom sudu dostavio glavni tajnik, te Zapisnik III. sjednice Glavnog odbora MH od 12. studenog 2018. (poglavito list 5-11).

Pročitano je izvješće sa sastanka predsjednika MH Stipe Botice i Andrije Stojića, od 14. prosinca 2018., te podnesak Andrije Stojića, od 04. siječnja 2019., kojim dopunjuje to izvješće.

Pročitan je dopis predsjednika MH Stipe Botice upućen predsjednici Časnog suda s prijedlogom za razgovor, od 30. siječnja 2019., obavijest tajnice Predsjedništva Ane Kranjčić, od 31. siječnja 2019. kojim obavještava Časni sud o nalogu predsjednika MH Stipe Botice da obustavi daljnje slanje dokumentacije Časnom sudu, dopis predsjednice Časnog suda predsjedniku MH, od 04. veljače 2019., odgovor na odgovor predsjednika MH, od 04.02.2019., pa odgovor na odgovor predsjednice Časnog suda na dopis predsjednika MH, od 04.veljače 2019. godine i od 05.veljače 2019. godine.

Proveden je uvid u pismena, koja je podnositelj zahtjeva Andrija Stojić dostavio sudu, a odnose se na odbijanje plaćanja pripadajućih mu troškova u svezi s dolaskom na sjednice Časnog suda. Pročitani su dopisi Časnog suda upućeni članovima Glavnog odbora, podredno Predsjedništvu MH, od 08. veljače 2019. i od 17. veljače 2019., kojima se traži dostava dodatne dokumentacije. Proveden je uvid u pristupnice za članstvo u MH, za Marinu Bilandžiju, Anu Kranjčić, Idu Hitrec i Mirka Cvjetka, kao i u popise članova Odjela MH za jezikoslovlje, za književnost i međunarodnu kulturnu i znanstvenu suradnju.

Pročitan je i dopis Predsjedništva MH upućen Časnom sudu, od 25. veljače 2019. s popisom broja zastupnika za Glavnu skupštinu (ogranci i odjeli koji ostvaruju pravo na zastupnike) i kandidata za upravna tijela MH za 2017. godinu, također je proveden uvid u preslike uplatnica za članarine, za Anu Kranjčić, Idu Hitrec, Mirka Cvjetka i Marinu Bilandžiju.

Na posljednjoj sjednici Časnog suda podnositelj zahtjeva je predložio da se pribave i popisi članova svih odjela MH, čiji su predstavnici u svojstvu zastupnika nazočili Glavnoj skupštini, tvrdeći da ni oni nisu bili birani na način kako je to obvezno prema Pravilima MH.

Ovaj prijedlog podnositelja zahtjeva, Časni sud je također odbio. Ocijenio je, da je i ne provođenjem ovog dokaza, relevantno činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno.

Prije analize i ocjene rezultata dokaznog postupka, kao prejudicijelno pitanje trebalo je riješiti prijepor u svezi s očiglednom kolizijom dvaju postojećih prava, na koje se stranke pozivaju. S jedne strane imamo prava službenika zaposlenih u Središnjici MH, koja proizlaze iz njihovog radnog odnosa i prava koja im pripadaju s osnove članstva u MH.

Notorno je, da su prava službenika definirana njihovim stupanjem u radni odnos sa Središnjicom MH. Dok su članska prava u MH zajamčena Pravilima MH i Zakonom o udrugama. Glede ovog potonjeg izvjesno je, da je pravo svakog člana MH biti imenovan zastupnikom na Glavnoj skupštini ako ispunjava Pravilima MH utvrđene kriterije. Shodno tome, iz tog prava proizlazi i pravo sudjelovati u donošenju odluka Glavne skupštine, kao i pravo birati i biti biran. U ovom konkretnom slučaju, prema stajalištu Časnog suda, prijeporno je pravo službenika i člana MH da bira kandidate za dužnosnike i odbornike tijela MH ili pak da i sam u istom svojstvu bude biran. U jednom i drugom slučaju radi se o izbornom tijelu njegovog poslodavca. Primjerice, službenicima je neposredno nadređena osoba glavni tajnik, a Predsjedništvo MH odlučuje o zasnivanju i prestanku njihovog radnog odnosa kao i o njihovim radnim pravima i obvezama u Matici hrvatskoj (čl.70. st 3. alinea 1 i 2 Pravila). Razumno je iz svega rečenog zaključiti, da bi navedene osobe u prvom redu kao zastupnici birači, pri donošenju svojih odluka mogle biti sklone pogodovati svojim poslodavcima, što bi moglo utjecati na rezultate izbora. Međutim zastupnici na Glavnoj skupštini ne donose samo odluke o izborima kandidata za dužnosnike i odbornike, već donose i niz drugih odluka koje bitno utječu na rad MH. Pod pretpostavkom da službenici imaju ista prava kao i svaki drugi redovan član MH, konzekventno oni bi mogli biti kandidati za dužnosnike i odbornike i kao takvi biti izabrani, pa bi istovremeno bili osobe u redovnom radnom odnosu sa svim pravima koja im iz tog odnosa pripadaju, a kao članovi udruge (volonteri), dužnosnici i odbornici, što bi se protivilo duhu i smislu Zakona o udrugama. Pored toga, nalazili bi se u neravnopravnom položaju u odnosu na druge članove MH, imali bi veća prava i više mogućnosti utjecati na rad udruge.

Notorna je činjenica, da je MH registrirana kao udruga građana. U smislu odredbe čl.8 Zakona o udrugama (NN-74/14 i NN-70/17), „udrugom upravljaju članovi na način da unutarnji ustroj udruge mora biti zasnovan na načelima demokratskog zastupanja i demokratskog načina očitovanja volje članova“. Po ocjeni Časnog suda zaposlenici, ujedno i članovi udruge, zbog tog svog dvoznačnog statusa, ne doprinose načelima demokratskog zastupanja članova udruge, a ni demokratskog načina očitovanja njihove volje, već su naprotiv u sukobu interesa u odnosu na ostale članove udruge.

Zaključno, prema stajalištu Časnog suda službenici i namještenici, makar i članovi MH, ne smiju biti zastupnici na Glavnoj skupštini, ne smiju na nedemokratski način zastupati sve druge članove udruge pred najvišim tijelom upravljanja u Matici hrvatskoj. U protivnom nalaze u dvostrukom sukobu interesa; s jedne strane u odnosu na svog poslodavca (Središnjicu Matice hrvatske), a s druge strane u odnosu na sve druge članove Matice hrvatske. Vrijedno je ovdje podsjetiti, da Časni sud po službenoj dužnosti odlučuje „o pitanjima sukoba interesa unutar MH“ (čl. 21.st.2 Pravila).

Detaljnija raščlamba o konkretnom prijeporu, slijedi u daljnjem tekstu pod ad. 3, činjeničnog utvrđenja.

Činjenično utvrđenje

ad.1 Uvidom u Zapisnik Glavnog odbora od 23.03.2018., razvidno je da je Glavni odbor na toj sjednici, odlukom o broju zastupnika u ime OMH u Čitluku, tada definirao broj zastupnika na Glavnoj skupštini, koja je bila sazvana i održana dana 16.06 2018. godine u Rijeci. Dakle neosporno je da je prekoračen rok od „najmanje tri mjeseca prije održavanja Glavne skupštine“, kako je to i predviđeno u čl. 49.st.1 Pravila MH.

ad.2 U smislu odredbe čl.49 st. 2 Pravila MH, zastupnici odjela Središnjice i iz pojedinih ogranaka biraju se na njihovim skupštinama. Međutim iz iskaza svjedoka, Ljiljane Gašparec-Skočić, Ane Kranjčić, Ide Hitrec, Marine Bilandžije i Mirka Cvjetka, proizlazi da skupštine odjela Središnjice u tom smislu nisu ni održane. Također iz iskaza Ide Hitrec, tajnice za ogranke u Središnjici MH, proizlazi, da , u 95% slučajeva zastupnici iz ogranaka nisu izabrani na njihovim skupštinama“, iz čega proizlazi da je njihovo imenovanje provedeno protivno odredbama Pravila MH.

ad.3 Nesporno je, da se Ana Kranjčić, Ida Hitrec, Marina Bilandžija i Mirko Cvjetko, nalaze u redovnom radnom odnosu sa Središnjicom. Jesu li oni primljeni u članstvo MH i jesu li uredno plaćali članarinu, za potrebe ovog postupka je manje relevantno.

Uvidom u Popis zastupnika na Glavnoj skupštini za 2018., od 12.06.2018. utvrđeno je, da je Ana Kranjčić zastupnica u Odjelu za jezikoslovlje, u Odjelu za književnost su zastupnice Marina Bilandžija i Ida Hitrec, a u Odjelu za međunarodnu kulturnu i znanstvenu suradnju je Mirko Cvjetko.

Časnom sudu je dostavljen popis članova za svaki od ova tri odjela. Tako stoji da su u Odjelu za jezikoslovlje članarinu uredno platila 79 člana i da time imaju pravo na 3 zastupnička mjesta, u Odjelu za književnost članarinu je uplatio 141 član, te imaju pravo na 4 zastupnička mjesta, a u Odjelu za međunarodnu i kulturnu suradnju, članarinu je uplatilo njih 18 i imaju pravo na 1 zastupničko mjesto.

OK

Pored onog što je već o sukobu interesa uvodno rečeno, Časni sud nije našao racionalno obrazloženje, zbog čega je ovih 8 „slobodnih” zastupničkih mjesta trebalo „popuniti“ s imenima četvorice zaposlenika Središnjice MH. Dosljedno primjenjujući ovakvo načelo, mogli bi doći u situaciju da nam se upravna tijela Matice hrvatske „popunjavaju” s članovima-službenicima MH.

ad.4 Također je neosporno da na Glavnoj skupštini nije bio izabran zapisničar. Dapače, njegov izbor nije bio ni predviđen predloženim dnevnim redom. Tako da se do danas sa sigurnošću ne može utvrditi tko je uistinu pisao tekst koji se zove „Zapisnik Glavne skupštine Matice hrvatske održane 16. lipnja 2018. u Rijeci“. Svjedokinja Marina Bilandžija navela je, da je Zapisnik sastavljen na temelju njenih bilješki, a da ju je na to činjenje ovlastio glavni tajnik Zorislav Lukić dva dana ranije , u Zagrebu. U smislu odredbe čl. 46. st.2 Pravila MH „Zapisnik Glavne skupštine vodi i potpisuje izabrani zapisničar…“.

ad.5 Na Glavnoj skupštini nije podnesen financijski izvještaj za proteklu kalendarsku godinu, pa se o njemu nije moglo raspravljati, što je u suprotnosti s odredbama iz ČI.47.st.2. alinea 9 Pravila MH i čl.18.st.1. alinea 6 Zakona o udrugama, gdje se izrijekom navodi da Glavna skupština, odnosno Skupština udruge“ raspravlja i usvaja“ financijsko izvješće za proteklu godinu.

ad.6 Na Glavnoj skupštini također nije predložen financijski plan ni plan rada za sljedeću kalendarsku godinu, pa se opet ni o tome nije moglo raspravljati, što je u suprotnosti sa čl.47. st.2. alinea 3 Pravila MH i s čl.18. st. alinea 5 Zakona o udrugama, gdje se navodi da „Glavna skupština usvaja plan rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu”.

ad.7 Iz iskaza svjedokinje Ljiljane Gašparec-Skočić, proizlazi da su u radu Izbornog povjerenstva sudjelovale dvije osobe, koje su pomagale pri radu povjerenstva, a da same nisu bili njegovi članovi.

ad.8 Uvidom u Rezultate izbora kandidata, razvidno je da su na dvama izbornim listićima veći broj kandidata dobili isti broj glasova.

Tako na izbornom listiću br.6 kandidati za izbor odbornika Glavnog odbora, Anđela Frančić, Željko Holjevac i Krešimir Mićanović dobili su po 61 zastupnički glas. Kandidat Krešimir Mićanović, koji se zatekao na popisu iza ovo dvoje spomenutih kandidata, nije izabran. Na istom listiću, koji se također odnosi na izbor odbornika Glavnog odbora iz ogranaka, kandidati Ljerka Ostojić i Mirko Marić dobili su po 59 glasova. Po istom kriteriju nije izabran Mirko Marić.

Na izbornom listiću br.7 kandidati za člana Nadzornog odbora, Leo Andreis i Ivica Vuletić dobili su isti broj glasova, po istom kriteriju nije izabran Ivica Vuletić.

Prema stajalištu Časnog suda, uz analognu primjenu čl.59.st.1 Pravila MH, gdje je regulirana obrnuta situacija (ni jedan kandidat nije dobio potrebnu većinu) „izbori se ponavljaju“, pa je i u ovoj situaciji trebalo tako postupiti.

ad.9 Na str. 2 toč. 13 Zapisnika Glavne skupštine stoji da je „prihvaćen financijski plan MH za 2019“, što se prema neposrednom saznanju svih članova Časnog suda, nije dogodilo, a rasprava o tome nije ni predložena Dnevnim redom rada Glavne skupštine.

ad.10 Ne samo što Zapisnik Glavne skupštine ne sadrži ime i potpis zapisničara, već ga je protupravno umjesto predsjednika MH potpisao glavni tajnik Zorislav Lukić. Naime u čl.46 st.2 Pravila MH se navodi da „Zapisnik Glavne skupštine supotpisuje predsjednik MH ili osoba koja ga zamjenjuje“. Takav podatak Zapisnik ne sadrži. Pored toga Zapisnik ne sadrži ni vrijeme kada je Glavna skupština završila, što je potrebno unijeti i na manje važne isprave.

O odgovornosti

Na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, Časni sud je neprijeporno utvrdio da je glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić na temelju ovlasti iz čl.75 Pravila MH odgovoran za propuste i činjenja opisana u izrijeci ove odluke. Sukladno tome postupio je protivno odredbi iz čl.18. alinea 1. Pravila MH, odnosno obvezi i odgovornosti člana Matice hrvatske, da štiti njen ugled i njene interese u skladu s njenim Pravilima.

Prema ocjeni Časnog suda u ovom konkretnom slučaju počinjeni su propusti i izvršene radnje, koje su mogle (a u nekom segmentu, već jesu), bitno utjecati na rad i odluke Glavne skupštine, kao neosporno „najvišeg tijela upravljanja u Matici hrvatskoj“ (čl.47 st.1. Pravila MH).

Kao što je već rečeno, to se odnosi na nelegalno birane zastupnike iz ogranaka i odjela MH, na službenike MH imenovane kao zastupnike pojedinih odjela MH (pored brojnih drugih „kvalificiranih“ članova tih odjela), na Zapisnik s Glavne skupštine, koji je po svojoj prirodi konstitutivna isprava, za koju ni do sada ne znamo tko ju je u konačnici uobličio, a bez rasprave o financijskom izvješću za proteklu godinu i njegovog usvajanja, kao i bez financijskog plana i plana rada za sljedeću kalendarsku godinu, pitanje je: “Kako jedna udruga uopće može poslovati?“. I još k tome zbog dodatnih, već ranije taksativno nabrojenih manjkavosti.

Pravila MH (čl.75.) opisuju dužnosti glavnog tajnika, da on „vodi i nadzire ustroj i poslovanje MH, sudjeluje u radu upravnih tijela, priprema dokumente i vodi njihove evidencije, priprema sjednice Predsjedništva i tekst odluka”.

Prema ocjeni Časnog suda, glavni tajnik Zorislav Lukić, kao višegodišnji dužnosnik, koji se već niz godina nalazi u redovnom radnom odnosu sa Središnjicom MH, znao je i morao je znati da se ovako ozbiljne manjkavosti kako u pripremi, tako i u radu Glavne izborne skupštine nisu smjele dogoditi. Također je morao znati da posljedice ovakvih nedostataka, po prirodi stvari, u velikoj mjeri neminovno negativno utječu na sam cilj i djelatnost Matice hrvatske. Ovdje se u suštini radi o podcjenjivanju Matice hrvatske kao nacionalne institucije (i ne samo u smislu odredbe čl.1 Pravila MH) i o podcjenjivanju svih nas njenih članova, koji svojim dragovoljnim radom doprinosimo njenom ugledu i njenim interesima.

O primjenjenoj sankciji

Časni sud ima ovlasti izricati ove stegovne mjere: opomenu, javnu opomenu i isključenje iz članstva.

Na temelju svega iznijetog, zaključio je, da se u konkretnom slučaju radi o težem obliku ugrožavanja zaštićenog dobra (ugleda i interesa MH), i to s nesagledivim posljedicama. O osobnoj odgovornosti počinitelja, već je naprijed rečeno. K tome još treba dodati i neprijepornu činjenicu da su sva protupravna djelovanja počinjena u okviru obveza iz redovnog radnog odnosa s MH, što je Časni sud pri izboru stegovne sankcije cijenio kao osobito otegotno. Ovdje treba spomenuti i odnos glavnog

tajnika Zorislava Lukića prema Časnom sudu tijekom trajanja ovog postupka. Premda uredno pozivan, na sjednice Časnog suda nije se odazivao (osim jednom) niti je svoj izostanak ispričao, a njegova suradnja sa Sudom u svojstvu glavnog tajnika, nije bila na potrebnoj razini.

Cijeneći sve utvrđeno, subjektivne i objektivne okolnosti pri počinjenju opisanih radnji, Časni sud je utvrdio da je u ovom postupku glavnom tajniku Zorislavu Lukiću valjalo izreći najtežu stegovnu mjeru, isključenje iz članstva Matice hrvatske.

Na kraju, potrebno je napomenuti, da je Časni sud u cilju prikupljanja činjenične građe za potrebe ovog postupka, nailazio na opstruktivne radnje od strane dvaju upravnih tijela MH, odnosno predstavnika jednog od njih.

Na samom početku rada na ovom predmetu, Nadzorni odbor („koji brine o zakonitosti rada MH“) je odbio poziv na suradnju, navodeći da Časni sud, a ni Nadzorni odbor, po predstavci OMH u Čitluku „više nisu nadležni djelovati“. Svoje stajalište obrazložio je dostavljenim Rješenjem Gradskog ureda za opću upravu, od 06.07.2018., kojim se „odobrava upis promjene osoba ovlaštenih za zastupanje Matice hrvatske…“, jer su promjene izvršene u „skladu sa Statutom Matice“. Očigledno je, da je to Rješenje donijela osoba koja nije pažljivo pročitala Zapisnik Glavne izborne skupštine, a to što se na str.2 toč.13 Zapisnika nalazi neistinita tvrdnja („Prihvaćen je financijski plan MH za 2019“), službena osoba valjda nije mogla ni pretpostaviti. Nadzorni odbor potom Časnom sudu poručuje, da se pravni akti protiv… mogu uputiti isključivo nadležnim tijelima državne uprave“ (na Ministarstvo uprave), ne spominjući pri tom da je rok za žalbu davno protekao.

Drugi akt opstrukcije počinio je predsjednik Matice hrvatske, gospodin Stipe Botica, kada je u jednoj prilici zabranio tajnici Predsjedništva Ani Kranjčić dostaviti zatražene podatke Časnom sudu. Osobito je po prosudbi Časnog suda bio nekorektan odnos (predsjednika ili Predsjedništva) prema predstavniku podnositelja zahtjeva. Uvidom u priložene isprave, evidentno je da se na Andriju Stojića pokušavao izvršiti pritisak, odbijajući mu naknaditi troškove u svezi s njegovim dolascima na sjednice Časnog suda, na koje je bio obvezan nazočiti. Sve ovo ukazuje na pokušaje povrede neovisnosti rada Časnog suda, što je protivno odredbi iz čl.79. st. 2. Pravila MH.

Protiv ove odluke stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi Časnom sudu pisano, u 3 primjerka , a o njoj odlučuje Glavni odbor MH.

Dostaviti:

1. Ogranak MH Čitluk 2. Zorislav Lukić
2. Arhiva

Hrvatsko nebo