SVIJET POSTAJE JOŠ OPASNIJE MJESTO: Amerikanci pred Iran šalju moćni raketni sustav

Pentagon je potvrdio da će SAD rasporediti brod USS Arlington i obrambeni raketni sustav Patriot na Bliski istok.

Ranije ovog tjedna na Bliski istok uputio se nosač aviona Abraham Lincoln. Sve je spremno za konfrontaciju Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

Sustav Patriot

Patriot je napredni raketni sustav koji može služiti kao obrambeni sustav protiv raketa s letjelica, krstarica ili balističkih projektila.

Čine ga četiri elementa: radar, kontrolni centar, pogonski i komunikacijski dio te lansirni pogon koji je na kamionima, javlja BBC.

Svaki dio za lansiranje može imati od četiri do 16 projektila, a dio za lansiranje može biti udaljen i do kilometar od radara i kontrolnog dijela. Radar skenira površinu udaljenosti 100 kilometara i odmah javlja kontrolnom centru.

Može pratiti do 100 meta i ciljeva.

Kontrolna stanica ima tri operatora, dva radara i radiovezu. Kada kontrolno računalo odluči koji je najbolji trenutak za lansiranje, šalje signal za lansiranje jednog ili više projektila. Projektili dugi pet metara za nekoliko trenutaka su lansirani i ubrzavaju na brzinu pet puta bržu od zvuka sve do svoje mete, prenosi Index.hr.

SAD poslao nosače aviona, brodove i raketni sustav na Bliski istok

Američki bombarderi B-52 stigli su u bazu u Kataru, potvrdio je Pentagon za BBC. SAD tvrdi da su ovo postupci koji su odgovor na moguću prijetnju Irana američkim snagama u regiji.

Iran tvrdi da se radi o besmislenim tvrdnjama. Teheran poručuje kako se sa strane SAD-a ovdje radi o psihološkom ratu čiji je cilj zastrašiti ih. Podsjetimo, u Iraku je oko 5200 američkih vojnika. Pentagon tvrdi da ovim postupcima štiti njih iako nisu rekli koje ih prijetnje ugrožavaju.

Službenici su američkim medijima otkrili i kako je Arlington svakako trebao ići za Bliski istok, ali da je to sada ubrzano.

Iranska Revolucionarna garda poručila da neće pregovarati sa SAD-om

SAD je obnovio sankcije Iranu nakon što se povukao iz nuklearnog sporazuma i nastavlja ih pooštravati.

Teheran, s druge strane, očekuje da Europska unija održi svoje obećanje i nastavi poslovati s Iranom i kupovati iransku naftu unatoč američkim sankcijama. Analitičari smatraju da to nije moguće.

Iranska Revolucionarna garda poručila je da neće pregovarati sa SAD-om, a istaknuti klerik upozorio je da američka flota može biti “uništena jednom raketom”.

Garda je to istaknula u odgovoru američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji je u četvrtak pozvao iransko vodstvo na razgovor o odustajanju od nuklearnog programa i rekao da ne može isključiti opciju vojnog sukoba zbog povećanih napetosti između dviju zemalja.

Faktori potrebni za sukob već su spremni

Propast Iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. ubrzana je iranskom najavom od srijede kako više neće poštovati neke dijelove sporazuma.

Sve je spremno za konfrontaciju ratobornih Sjedinjenih Američkih Država i podjednako prkosnog Irana.

Možda je to, kako neki analitičari sugeriraju, samo blefiranje i manevriranje, ali takve igre također mogu rezultirati izravnim sukobom.

Faktori potrebni za konfrontaciju, koja bi se mogla pretvoriti u najveći ratni sukob otkako je koalicija predvođena SAD-om izvršila invaziju na Irak 2003. godine, već su spremni, a tu su i neki igrači koji su vodili spomenuti napad, za CNN piše Ben Wedeman.

Sve vodi John Bolton?

Vjerojatni arhitekt ovog visokorizičnog pristupa je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton, koji nimalo ne žali što je kreirao američku katastrofu u Iraku 2003., a sada se doima jednako odlučnim da svoju zemlju gurne do ruba u sukobu s Iranom.

Radi se o čovjeku koji je dugo surađivao s fanatičnom iranskom opozicijskom skupinom Mujahadeen-e-Khalq (do 2012. bila je na popisu terorističkih organizacija State Departmenta), a 2015. napisao je tekst za New York Times pod naslovom ”Bombardirajmo Iran kako bismo zaustavili iranske bombe”.

Bolton je također veliki štovatelj izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji već godinama poziva SAD da zauzme tvrđi stav prema Iranu, a u Ovalnom uredu pronašao je vrlo entuzijastičnu publiku.

”Obavještajni podaci” koji su Boltona potaknuli da objavi izjavu o raspoređivanju američke pomorske eskadrile, okupljene oko nosača aviona USS Abraham Lincoln, navodno su došli od izraelskog savjetnika za nacionalnu sigurnost Meira Ben Shabbata, koji se prošlog tjedna sa svojim američkim kolegom sastao u Washingtonu.

Povlačenja Irana iz nuklearnog sporazuma

Američki državni tajnik Mike Pompeo, koji je nenajavljeno posjetio Bagdad, podjednako je ratoboran prema Iranu. U središtu problema je to što Trumpova administracija čuje samo ono što želi čuti.

No postoji još nekoliko točaka koje bi trebalo razmotriti. Sve do objave u srijedu, Iran je kontinuirano poštovao odredbe JCPOA (kratica po kojoj je sporazum poznat), navodi se u posljednjoj procjeni Međunarodne agencije za atomsku energiju iz veljače. Prije godinu dana se SAD, a ne Iran, jednostrano povukao iz sporazuma na zaprepaštenje ostalih potpisnika sporazuma – Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Rusije i Kine.

Iako SAD može iskoristiti činjenicu da je Iran odlučio ne poštovati neke dijelove sporazuma kao dokaz da je on postao mrtvo slovo na papiru, Washington je započeo proces demontaže sporazuma, a ne Teheran. Otkako je prošle godine SAD uveo sankcije protiv Irana, Teheranu je postalo još teže prodavati svoju naftu. To je dovelo do pada nacionalne valute riala te otežalo svakodnevni život običnih Iranaca.

Nadalje, Iran nije Irak Saddama Husseina koji je do 2003. godine bio tek sjenka svoje nekadašnje snage. Iran je regionalna supersila, zemlja s 80 milijuna stanovnika koja je unatoč desetljećima sankcija, uspjela razviti značajnu industrijsku i znanstvenu infrastrukturu i proširila svoj utjecaj u regiji podržavajući svoje saveznike u Iraku, Siriji, Libanonu i u manjoj mjeri u Jemenu.

Bijela kuća smatra Iran destabilizirajućim faktorom

Bijela kuća, međutim, Iran smatra destabilizirajućim faktorom na Bliskom istoku i smrtnom prijetnjom američkim vojnicima koji su ondje stacionirani. Prošlog mjeseca Trumpova je administracija proglasila iransku Revolucionarnu gardu stranom terorističkom organizacijom, što je prvi put da se takva oznaka daje dijelu inozemne vlasti.

Iranska vojska ne može se mjeriti s američkom. Iranci imaju eskadrile američkih zrakoplova F-14, koji datiraju iz vremena šaha Reze Pahlavija.

”Iransku vojsku uglavnom čine slabo obučeni ročnici. Iranski balistički projektili kopija su sjevernokorejskih. Imajući to u vidu, teško je na iransku vojsku gledati kao na sposobnu silu, kako je neki vide”, kaže analitičarka Atlantic Councila Holly Dagres.

Ipak, iranski regionalni saveznici, posebice libanonski Hezbollah, dokazali su svoju narav u ratu. Izrael se 2006. godine borio protiv ove skupine, koju je obučio i naoružao Iran, s namjerom da je uništi. Ništa ni slično tome nije se dogodilo. Izraelske snage zastale su u prodoru i na kraju su se morale povući bez postizanja bilo kojeg od svojih ciljeva.

Iran drži tjesnac kroz koji prolazi petina svjetske proizvodnje nafte

Tadašnji irački predsjednik Saddam Hussein napao je Iran 1980. godine uz implicitnu američku podršku. Nadao se da će Islamska Republika, još uvijek ranjiva u turbulentnim postrevolucionarnim vremenima, brzo propasti. To se nije dogodilo. Iranski patriotizam nadjačao je sve nevolje i Irak se našao zarobljen u brutalnom ratu koji je potrajao osam godina.

I naravno, Iran drži Hormuški tjesnac kroz koji prolazi otprilike petina svjetske proizvodnje nafte. Bilo kakvi poremećaji uzrokovani ratom ili samo povišenim tenzijama, mogu izazvati nagli porast cijena nafte i recesiju u svjetskom gospodarstvu.

No čini se da Washington grabi naprijed imajući možda viziju nekog grandioznog remakea Bliskog istoka, u skladu s ”Dogovorom stoljeća” Trumpova zeta Jareda Kushnera kojim bi jednom zauvijek svladao svoje regionalne neprijatelje i doveo do Pax Americane. Izgledi za uspjeh su mali. Izgledi za još jednu povijesnu katastrofu su, međutim, spektakularno visoki.

HMS/http://hms.ba/Hrvatsko nebo