Sve što znam o ženi. Toplina juga. Izložba skulptura Dijane Ive Sesartić

U historicističkoj palači Fritzi u Malom Lošinju, u istoimenoj Galeriji, u utorak, 26. ožujka 2019. u 19 sati otvorena je samostalna izložba akademske kiparice Dijane Ive Sesartić pod nazivom Sve što znam o ženi. Toplina juga. Središte Lošinjskog muzeja ugostilo je izložbu umjetnice čije kiparsko umijeće i istraživački zanos više od dvadeset godina obogaćuje hrvatsku likovnu scenu opusom tradicionalne skulpture čija se sloboda očituje u smjelim odmacima, postmodernističkim odjecima i vrlo suvremenom vizualnom jeziku. Estetska vrijednost sadržajne i stilske cjeline izložbe u Galeriji Fritzi svoje polazište nalazi u sukusu autoričina senzibilitetom protkana kontinuiranog stvaralaštva.

Kao jedna od malobrojnih žena kiparica, D. I. Sesartić svoj je vrijedan i ustrajan rad gradila individualnim umjetničkom credom koji ju je vodio do moćnih umjetničkih ostvarenja čije je ishodište pronašla u povijesnom, povijesno-umjetničkom i religioznom ikonografskom čitanju. U glazbi, plesu, filmu otkrila je bogate svjetove koji su je nagnali da stvara nove, intuitivno drugačije vizije. Riječ je o vrsnoj kiparici koja svoje snage usmjerava i u borbu za adekvatno pozicioniranje kiparstva, za autore čiji se predan i često puta mukotrpan rad ne vrednuje i ne afirmira na dostojan im način. Jedinstvenim umjetničkim izričajem, s mnogo karaktera, umjetnica je publici poznata po tematikama ljudskog lika modeliranog u gipsu, glini, po brončanim odljevima kao i instalacijama u pocinčanoj aluminijskoj žici. U struci i široj javnosti Sesartić je hvaljena za izvedbe preko sto dvadeset studioznih portreta, mnoge javne spomenike diljem Hrvatske i inozemstva – biste u Rimu, Austriji (Celindof) i Sloveniji, kao i cikluse djela sakralne tematike spajajući u opusima sinergičnu ljepotu prirode i čovjeka.

Kiparica Dijana Iva Sesartić (autor fotografije Dora Sesartić)

Poetika skulpture Dijane Ive Sesartić, utkana u koncepte figurativnog, izrasta iz klasičnog izraza u kojem se isprepliće realističnost i stilizacija. Nadahnuta ljepotom i unutarnjom snagom žene autorica vješto artikulira zaobljene linije nagog tijela kao dio prirode same propitujući pozicije i uloge žene majke, radnice, stvarateljice. Samosvjesne, senzualne i slobodne, poput umjetnice, one su borkinje i simboli ženske snage. Tehnikom modelacije autorica oblikuje nježne, krhke i sanjive aktove, suptilne erotične vibrantnosti. Figura žene, iako suvremena, intonirana je arhetipskim, mitskim i ikoničkim obilježjima, u dualizmu božanskog i ljudskog.

Minerva, 2013., impregnirani gips, parafinski vosak, 71 x 53 x 51 cm, detalj skulpture (autorica fotografije Dora Sesartić)

Nezaglađene taktilne površine, oble ritmične forme zaigranog volumena, bez suvišnih narativa, u likovnom su izrazu neposredno, poput Afrodite (grč. riječ aphros – pjena), božice ljubavi i požude, rođene iz pjene uskovitlane stvaralačke misli. Melankolično senzualne, u meditativnom previranju svojih težnji, daju naslutiti skrivena značenja na kojima leži primat vješto modeliranih proporcija. U metamorfozi tijela kao hrama ljubavi kiparica ženi u drugom stanju prisvaja auru uzvišenosti i novog života. Personifikacijom Venere, rimske božice ljepote i ljubavi, Sesartić stvara reminiscenciju na mitske realije prapovijesnih figurina s atributima plodnosti u magijskom obraćanju. Zaogrnute velom vlastitih iskustava, aktovi putenih ženskih figura nepresušno su vrelo žive autoričine kreacije. Nematerijalno ispred prolaznog, svjetovnog i (s)tvarnog.

Venera, 2013., impregnirani gips, parafinski vosak, 67 x 23 x 26 cm (autor fotografije Branka Prusina)

Iz postava izložbe u Galeriji Fritzi (autor fotografije Dora Sesartić)

Perceptivni momenti, ovisni o kutu gledišta, svjetlosti i sjeni, upotpunjuju doživljaj ekspresivnih skulptura – recepcija djela i konotativna razine u znanju, iskustvu i senzibilitetu su promatrača. Kiparica Dijana Iva Sesartić ideju gradi na bogatim antičkim uzorima, vještinu na temeljima tradicije nudeći odmake ka suvremenoj interpretaciji i vizualizaciji emocije.

Detalj brončane skulture Nemir, 2003., 89 x 18 x 23 cm (autorica fotografije Dora Sesartić)

Koristeći široku paletu materijala i tehnika, koji se razlikuju po načinu obrade i tretmanu površine, poput gipsa, bronce, pocinčane žice, kamena, drva, assemblage-a u punoj plastici ili reljefu autorica prostor ispunjava harmoničnim radovima koji u tišini progovaraju.

Uzlet, 2018, impregnirani gips, vosak, listovi bršljana, 70 x 39 x 27 cm (autor fotografije Bojan Purić)

U središtu Lošinjskog muzeja, u palači Fritzi, premijerno je izložen brončani odljev predivnog gipsanog odljeva ženske figure pod nazivom Uzlet. Brončana skulptura dan prije postava izložbe u Malom Lošinju, izašla je iz ljevaonice Ujević, Zagrebu, te je prvi put predstavljena upravo lošinjskoj publici.

Uzlet, 2019., bronca, 70 x 39 x 27 cm (autor fotografije Dora Sesartić)

Miješanjem diverzivnih formi umjetnica se otvara novim prostorima kiparske i slikarske materije referirajući se na stilska ostvarenja europskog kiparstva druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća i eminentne protagoniste poput A. Rodina, A. Maillola, G. Minnea, H. Arpa, H. Moora i drugih. Ili na, ne manje vrijedno, nasljeđe naše zemlje i velikana I. Meštrovića, F. Kršinića, A. Augustinčića…

Mudrica I, 2014., bronca, 38 x 21 x 18 cm (autor fotografije Bojan Purić)

Prva nagrada III. hrvatskog triennala autoportreta “Identiteti”, galerija Prica, Samobor 2014.

U tekstu Skulptura u službi sakralnog Sesartić ističe: „Kiparstvo nosi u sebi, velikom sugestivnom snagom, dramu ljudskog življenja. Možda više negoli druge umjetnosti. Kad kipar snagom modeliranja, odnosom masa i ploha, ritmom volumena, postigne unutrašnju konstrukciju stvarnosti, neminovno osjeti zadovoljstvo duha. To je trenutak koji je duboko surov i istinit. Trenutak kada iznad same želje da nevidljivo učini vidljivim i materijalizira neprolazno u prolaznom, sve doživljava svoj obrat. To je trenutak kada djelo nadilazi samog kipara, umjetnika, i zaživi svojim životom!“

Posjetitelji na otvorenju izložbe D. I. Sesartić (autor fotografije Dora Sesartić)

Kiparica Dijana Iva Sesartić, ravnateljica Zrinka Ettinger Starčić, kustosica Martinela Dragičević (autorica fotografije Branka Prusina)

Otvorenje izložbe skulptura Dijane Ive Sesartić uprilićeno je 26. ožujka, na dan kojim Lošinjski muzej obilježava 123. obljetnicu rođenja creskog povjesničara umjetnosti, pjesnika i sveučilišnog profesora Andra Vida Mihičića (1896.- 1992.), intelektualca čija vrijedna i dragocijena kolekcionarska zbirka umjetnina i rukopisa krasi fundus Lošinjskog muzeja. Značajan dio Zbirke Andra Vida i Katarine Mihičić skulpture su nekih od najeminentnijih kipara 20. stoljeća poput F. Kršinića, A. Augustinčića, V. Radauša, D. Penić, A. Starčević, I. Kerdić i dr.

Ponosna kiparica D. I. Sesartić na novu brončanu skulpturu Uzlet (autor fotografije Dora Sesartić)

(Autorica fotografije Branka Prusina)

Druženje kiparice sa zainteresiranim publikom (autor fotografije Dora Sesartić)

(Autorica fotografije Branka Prusina)

Publika na otvorenju izložbe skulptura D. I. Sesartić (autorica fotografija Branka Prusina)

Dijana Iva Sesartić rođena je u Zagrebu 1966. godine. Studirala je na likovnim akademijama u Sarajevu, Pragu i Zagrebu. Diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Stanka Jančića. Studijski je boravila u Stuttgartu, Rimu i Firenci. U struci i široj javnosti Sesartić je hvaljena za izvedbe preko sto dvadeset studioznih portreta, mnoge javne spomenike diljem Hrvatske i inozemstva – biste u Rimu, Austriji (Celindof) i Sloveniji, kao i cikluse djela sakralne tematike spajajući u opusima sinergičnu ljepotu prirode i čovjeka. Više od dvadeset godine izlaže samostalno i sudjeluje na brojnim domaćim i međunarodnim, skupnim, tematskim, žiriranim izložbama, likovnim kolonijama, kiparskim simpozijima i likovnim susretima. Idejna je začetnica i suosnivačica bijenalne izložbe Salon suvremene sakralne likovnosti – IVO DULČIĆ u Splitu. Dobitnica je prve nagrade III. Hrvatskog trijenala autoportreta “Identiteti” Galerija Prica, Samobor 2014. Članica je HDLU-a Zagreb od 1996. godine, HULU-a Split od 1998., članica Matice Hrvatske od 2009., a HZSU-a od 2011. godine. Živi i radi u Solinu.

Izložba će biti otvorena za posjetitelje do 20. travnja 2019. godine. Radno vrijeme Galerije Fritzi je od utorka do petka od 10-13 te od 18-20 sati, subotom od 10 do 13 sati, nedjeljom, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno.

Martinela Dragičević/HKV/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo