Najluđa prezimena imaju Hercegovci

Kurajice, Prdalice, Budalice dično nose svoje osobne karte baš kao i Kukeci, Ježeci, Stekleci, Gnjidovci… Mladi Zlikovac se ženi Lešinom, a Dangubić Radovićkom. Sve je moguće u zemlji za koju se zna da ima najviše smiješnih prezimena u Europi…

Tek smo prvi put duboko udahnuli zaplakali , zaplakali, isprepadani čudnom vanjskom svjetlošću, nismo se ni snašli, a već su nam ga prikačili.

Ono je raslo s nama, radovali su se kada smo naučili da ga izgovaramo, morali smo biti ponosni na njega, iako nam se možda i nije svidjelo. Po njemu su nas prepoznavali, poštovali, karakterizirali. Ako ste pripadnik pola što ga nazvaše nježnim, mogli ste ga na sreću ili na žalost promijeniti. Naravno, riječ je o prezimenu.

U koju god stranu zavrtite globus, otputujete li u bilo koju zemlju i zavirite li u osobne dokumente njenih stanovnika, srest ćete se s neobičnim i neočekivanim prezimenima koja su često smiješna, podrugljiva, koja karakteriziraju i “nešto znače”.

Risto Miličević (1922-2012),u svojoj knjizi „Hercegovačka prezimena“,koja možda na najpotpuniji način obrađuje porijeklo porodica iz Hercegovine,pa i fenomen neobičnih ili smiješnih prezimena koji se,kako je isticao, počesto nametne u našim šaljivim razgovorima.

Mladi naučnik iz Hrvatske Domagoj Vidović, dr.onomastike, naučne discipline koja se bavi proučavanjem imena,kaže da postoje četiri temeljna izvora nastanka prezimena:

– osobna imena

– nadimci

– nekakva zanimanja nositelja

– porijeklo

Dosta prezimena nastalo je od nadimaka.Ona su najizraženija u Dalmatinskoj zagori i Hercegovini.Ta prezimena tipa Motika, Guzina, Lešina, Koljibaba, Mučibabić, Čorluk…Kod bh.naroda prezimena se uvode krajem 17. i početkom 18.stoljeća.

Među zanimljivima su ona prezimena nastala po imenu raznih vrsta životinja(zoonimi).To su primjerice:Kenjčević, Buba, Kokot, Bubica, Ćuk, Mačak, Guska, Jastreb, Miš, Mrav, Teletina, Ždral, Ovca, Ovčica, Junac, Krmek, Peš, Kokošar, Patak, Prasac, Pelikan, Oroz, Šaran, Guja, Jaredić, pa sve do Zvijeri.

Nadalje,prezimena nastala po nadimku predaka vrlo su neobična,a među njima su primjerice: Duda, Cigo, Karo, Kotlo, Oborina, Vreća, Vrečetina…a neka su i prilično nepristojna pa su ih njihovi nosioci često mijenjali:Sprčić(Metković), Guzin, Guzinović, Šupčić (srednja Bosna), Pičuga, Drkenda, Kureš, Kuraja, Kuraica, Prce, Pizdolać, Prkačin, Drkić, Kopilaš, samo su neka od njih.

Narod je neka od tih prezimena i „opjevao“ pa se spominjalo:“Oj,Pičeta ime dično“ ili „Mirko Raguz uzo Maru Zaguz“,ili,“Pazi Guzina da ti ne izgori prezime“,ili „Kome si dao šećer-Kurešu,da prostiš“,neki su od Miličevićevih zapisa.U Hercegovini se i danas šale,pa opisujući „nevrijeme“ spominju prezimena:Sjevalo,Puhalo,Padalo.

Zabilježena su još prezimena:Slinić, Drakula, Vištica, Budalica, Balavac, Čatrnja, Čiko, Droce, Namet, Peško, Nogalo, Tuka, Nosić, Okoliš, Kljun, Obućina, Žmiro, pa sve zaključno s vrlo aktuelnim prezimenom Džamahirija.

Medar, Čoban, Svinjar, dio je imena koja imeju veze sa zanimanjem predaka.

A prezimena inspirirana jelovnikom su:Mlaćenica, Kiseljica, Žetica, Čimbur, Kupuslija, Krtolica, a od njih nisu daleko ni Oblizalo ili Ogrizović.

Tu su i prezimena po alatkama ili predmetima poput prezimena:Lula, Stolica, Sjekirica, Šator, Sablja, Sać, Šubara, Opanak, Toljaga, Topuz, Lonac, a dio njih veže se uz „opise“ predaka:Ždero, Žderić, Bitanga, Đon, Lopina, Banda, Derikučka, Bubalo, Dangubić, Dugonja, Ljuta, Suhonjić, Lažetić, Zucalo, Zlopaša, Ljendarić, Gadara, Kenjar, Zlikovac, Kopilaš, Šupljeglav, Kusalo, Mumalo, Rikalo, Pištalo, Tupanjac, Maslać, Trutina, Zlomislić, Šteta, Runjevac, Šalvarica, Rudno, Pupo, Jarak…

Ne treba zaboraviti ni Palikuće,Koljibabe,Koljivratove,Bjeloglave i Brašnoglave,a konačno ni Bedevije.

Vidović kaže:Prezimena najviše govore o onome ko je nadjenuo to ime,odnosno prezime.Obično nadimak nećete sami sebi nadjenut.To vam nadjene neko sa strane.Obično je to neki anoniman, ima suprotno značenje.Sjećam se jedne tučnjave u kojoj je krivac bio određeni mrvica.Čovjek iz suparničke ekipe došao je i pitao ko je taj mrvica,izašao je čovjek visok dva metra i 120 kila,tako da „koljibaba“ može označavat nešto sasvim suprotno,neku mirnu osobu. Rugačički mentalitet na brdovitom Balkanu poprilično je razvijen-ističe Vidović.

Hercegovina nije jedini rasadnik neobičnih prezimena.U susjednoj Hrvatskoj jednako se mogu pohvaliti svojim primjerima.Dr.Vidović je podsjetio da u Imotskoj krajini obitavaju Bitange ili Lešine,na području Dubrovnika Oblizalo i Smrdelj,u Konavlima je bilo i Penisovića.zanimljivo,u prošlosti je bilo osobnih imena kao što su Brzizec,Munikoza,Pratež,Vatavuk ili Vrtiprah.

Risto Miličević je popisao više od 2.500 prezimena i utvrdio njihovo porijeklo, piše Hercegovačkiportal.com

HMS/http://hms.ba/Hrvatsko nebo