(FOTO)Završen skup u Neumu: Promjena Ustava je nužnost za BiH, konstitutivnost temeljno načelo
Vrijeme:3 min, 13 sec
Iznesenim radnim zaključcima u Neumu je završen treći znanstveno stručni skup sa međunarodnim sudjelovanjem „Europski ustav za BiH“.
Nakon radnih zaključaka održana je kratka press konferencija na kojoj su se novinarima obratili profesor Mile Lasić i predsjedavajuća zastupničkog doma parlamenta BiH Borjana Krišto.
Krišto je još jednom podvukla kako je promjena Ustava nužnost za BiH te da je pritom temeljno načelo kojim se mora voditi konstitutivnost naroda kako zbog europske budućnosti BiH, tako i svih njezinih građana.
Profesor Lasić je još jednom izrazio žaljenje zbog neodaziva aktera iz bošnjačkih intelektualnih krugova kako bi neumski skup donio još konkretnije zaključke.
Što se tiče promjena ili donošenja novog Ustava za Bosnu i Hercegovinu, profesor Lasić izrazio je skepticizam te naglasio kako se promjene na bolje ne mogu očekivati sve dok u Bosni i Hercegovini ne dođe do uvažavanja nacionalnih identiteta i međunacionalog dijaloga.
U spomenutim zaključcima se pak ističe nužnost promjene Ustava BiH, no naglašava se kako je za bilo kakve ustavne reforme potrebno prethodno ambijent pogodan za dijalog koji će rezultirati ustavnim promjenama.
Kao načela na kojima ustavna reforma treba počivati navode se zaštita konstitutivnosti, odnosno jednakosti svih konstitutivnih naroda i jačanje konstitucionalizma; eliminacija svih oblika diskriminacije i uspostava jednakosti svih žitelja; zaštita manjina usklađivanjem Ustava BiH s odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima s ciljem zaštite ljudskih prava, sukladno odlukama Europskog suda za ljudska prava, te stvaranje pretpostavki za nesmetano i funkcionalno usvajanje acquisa i provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Također, kaže se kako je na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini potrebno sustavno i posvećeno raditi na pomirenju i unapređenju unutarnjih, većinsko-manjinskih odnosa i smanjenju tenzija , a u duhu europske tradicije upravljanja različitostima i jačanjem građanske kulture zasnovane na vrijednostima interkulturalizma koje promoviraju suradnju, aktivizam, uključenost, solidarnost, toleranciju, pristojnost, otvorenost i zaštitu temeljnih prava i sloboda.
Pravni sustav BiH potrebno je prilagoditi pravnoj stečevini EU-a, a posebno Europskoj povelji o temeljnim pravima i slobodama, koja je posvećena zaštiti kako individualnih tako i kolektivnih prava te zajedničkih europskih vrijednosti, uz puno poštovanje „..kulturne i tradicijske raznolikosti europskih naroda te nacionalnih identiteta, kao i njihove administrativno-političke organizacije kako na razini država članica tako i na srednjoj i lokalnoj razini“.
Značajno uporište za zaštitu ustavnog poretka Bosne i Hercegovine temeljenog na konstitutivnosti, naglašava se, pruža i Sporazum o EU-u iz 1992. godine, koji ističe vrijednosti dostojanstva naroda, slobode, demokracije – osobito reprezentativne (zastupničke) demokracije (članak 10. Sporazuma), supsidijarnosti i poštovanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava, promociju uravnoteženog i održivog razvoja te osiguranje temeljnih prava i sloboda.
Provedba tih načela je nužna kako bi svi konstitutivni narodi, građani kao pojedinci i manjine mogli uživati u blagodatima procesa europskih integracija te aktivno sudjelovati u realizaciji tog strateškog vanjskopolitičkog cilja BiH.
Naglašeno je kako je načelo konstitutivnosti ustavno načelo nadređeno svim drugim ustavnim načelima, uključujući organizacijska (entiteti i kantoni/županije), te svim drugim zakonima i ustavima na svim razinama vlasti, kako je utvrđeno odlukom Ustavnog suda BiH U-5/98; ono je izraz povijesne društveno-političke tradicije Bosne i Hercegovine koja utjelovljuje neotuđivu jednakopravnost i državotvorni status triju konstitutivnih naroda kao neporecivu društvenu, političku, povijesnu i ustavnu činjenicu.
Izmjene Izbornog zakona moraju omogućiti jednak tretman svim građanima u tijelima koja su u funkciji građanske političke reprezentacije, a konstitutivnim narodima punu reprezentativnost u tijelima u funkciji kolektivnog predstavljanja: Predsjedništvo BiH, domovi naroda i Vijeće ministara, te u svim tijelima na svim razinama koja sudjeluju u njihovu konstituiranju.
Zaključeno je i kako provedba odluka Ustavnog suda BiH koje se tiču legitimnog predstavljanja nije isto što i provedba konstitutivnosti, ali je važan iskorak k uspostavi pravednog i stabilnog društvenog poretka koji može realizirati pretpostavke za ubrzanje procesa pristupanja članstvu u EU-u.
N.Lovrić/Dnevnik.ba/ https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo
