Brisani prostor N. Piskač: Komentar izvanrednih izbora u Ličko-senjskoj županiji

Ličko-senjska županija više nije „tvrđava HDZ-a“

Iako se mediji natječu tko će bolje uvjeriti javnost da je HDZ veliki pobjednik izvanrednih izbora za članove županijske skupštine Ličko-senjske županije, te istodobno prešutjeti totalan potop tzv. lijevih stranaka, prvenstveno SDP-a, Živog zida i Bandićeve družine, pažljiviji uvid u izborne rezultate pokazuje sasvim drukčiju sliku i trendove. HDZ s partnerima zabilježio je nevjerojatan pad. Godine 2013. osvojili su 58,31 posto glasova, a 2017. prešli su 55 posto. Na izvanrednim izborima održanima 10. ožujka 2019. HDZ, HSU, HSP AS, HSS i HBS osvojile su 35,4 posto, što je za dvadeset posto manje negoli na prethodnim izborima. Taj postotak pada bio bi i veći da je na izbore HDZ izašao sam.

Nezavisna lista Darka Milinovića osvojila je 20,4 posto. HSP (nositelj Karlo Starčević) osvojila je 17,2 posto glasova. Nezavisna lista Ante Dabe osvojila je 9,8 posto. Iznad 5 posto glasova osvojila je i SDSS (5,36 posto) s 1.156 glasova. Ispod 5 posto glasova, praga za ulazak u županijsku skupštinu, osvojile su SDP (3,95 posto, 851 glasova), Živi zid (3,06 posto), HSLS i HNS (2,79 posto) i bandićevci (1,99 posto, 429 glasova). Šef županijskoga SDP-a već je dao ostavku.

Rezultati u odnosu na dosadašnje pokazuju ozbiljan pad HDZ-a s partnerima, ali i totalno nepovjerenje prema strankama tzv. ljevice. HDZ u Ličko-senjskoj županiji nikad nije osvojio manje glasova, no, to nije podiglo postotke osvojenih glasova lijevih stranaka. Stoga su najveći pobjednici liste Darka Milinovića, HSP-a i Ante Dabe. Oni su osvojili ukupno 47,39 posto. Zamalo kao HDZ u najboljim danima! Udruže li se i pridobiju na svoju stranu SDSS, HDZ bi mogao otići u oporbu, iako je relativni pobjednik. No, HDZ je već dokazao da zna odlično postizborno trgovati i inkluzivirati, pa je takav razvoj situacije malo vjerojatan. Ali, moguć.

Nema, dakle, realne osnove za prohadezeovsku euforiju. HDZ-ova koalicija od pet stranaka osvojila je, naime, manje glasova negoli zbrojeni glasovi dvaju nezavisnih i jedne stranačke liste. Razlika u korist nezavisnih lista i HSP-a iznosi gotovo 12 posto. K tomu župan i dalje ostaje Darko Milinović, pa ne stoje medijski natpisi tipa – „konačni pad ličkog šerifa“. A kakav će se vladajući sastav županijske skupštine formirati, tek ćemo vidjeti. Jasno je kako je HDZ u županijskoj skupštini izgubio apsolutnu većinu, odnosno trećinu dosadašnjih birača i s 18 vijećnika pao na još uvijek respektabilnih 13. Otvoreno je pitanje kakav još koalicijski potencijal može ostvariti mimo svoje koalicijske liste.

Premda je HDZ-ova koalicija relativni pobjednik izvanrednih izbora Ličko-senjska županija više nije „tvrđava HDZ-a“. Ta se činjenica savršeno uklapa u strategiju sustavnoga detuđmaniziranja HDZ-a i njegova skretanja od utemeljiteljskih (državotvornih) načela prema liberalnim i nadnacionalnim. Hadezova posttuđmanovska stranačka čelništva, od Sanadera do Plenkovića, nikad nisu preuzimala političku odgovornost za pad izbornih rezultata. Je li HDZ još u prvom desetljeću postojanja ispunio svoju povijesnu zadaću?

Pitanje nije bez osnove. U Iloku su održani prijevremeni izbori za Gradsko vijeće na kojemu je pobijedila nezavisna lista Marine Budimir (52,09 posto) ispred koalicije dvije parlamentarne stranke (HDZ i HSLS) s osvojenih 24,52 posto glasova. U Ogulinu su održani prijevremeni izbori za Gradsko vijeće na kojima je pobijedio SDP (!). Samostalno je osvojio 46,75 posto glasova ispred poduže hadezeove koalicije (HDZ, HSLS, HSP i HSU) s osvojenih 35,83 posto. Jedino je u Davoru na prijevremenim izborima za Općinsko vijeće HDZ samostalno pobijedio s 50,91 posto ispred nezavisne liste Lidije Brlić (26,62 posto).

U kontekstima osvojenih glasova, ali i trendova koje je iskazalo biračko tijelo na izvanrednim izborima, izjava predsjednika HDZ-a Ličko-senjske županije o tomu da je „HDZ najjača politička opcija u Ličko-senjskoj županiji“ nije vjerodostojna. HDZ je u toj županiji u ozbiljnom padu, makar se na proteklim izvanrednim izborima pojačao sa četiri koalicijska partnera. Ukupno pet stranaka u koaliciji, od koji su tri parlamentarne, porazile su tri samostalne neparlamentarne liste – Milinovićeva, Starčevićeva i Dabina.

Skupština Ličko-senjske županije bit će sastavljena od 13 vijećnika koalicije HDZ, HSU, HSP AS, HSS i HBS, 7 vijećnika liste Darka Milinovića, 6 vijećnika liste HSP-a, 3 vijećnika liste Ante Dabe i 2 (!) vijećnika SDSS-a.

Unatoč medijsko-političkim manipulacijama izbori u Ličko-senjskoj županiji pokazali su kako dominantne stranke režima (HDZ i SDP) i njihove džepne oporbe nisu nepobjedive. U porastu su nezavisne liste. One već sad na gradskim razinama bez muke pobjeđuju liste najjačih stranaka s razvijenom infrastrukturom, sredstvima i utjecajima. To je još jedan pokazatelj hipertrofirane partitokracije. Režim će se, a ne samo odgovorni državljani i birači, morati zapitati koja je svrha i smisao velikih stranaka i njihovih džepnih oporbenih vrtnih patuljaka, ako ih pobjeđuju male, ali hrabre, nezavisne liste poput one u Iloku, ili im ad hoc improvizirane liste odnesu 20 posto glasova poput Milinovićeve, ili im u županiji 10 posto glasova uzme nezavisna ali programski osmišljena Dabina lista.

Kako će, recimo, HDZ opravdati poraz u Ogulinu, gdje je prvi put izgubio izbore i to od raspadajućega SDP-a? Nezadovoljstvo hrvatskom „stožernom strankom“ ide prema svojemu vrhuncu. HDZ se pritom ponaša po onoj staroj – selo gori, a baba se češlja. Što bi se tek dogodilo da se u političkome prostoru na nacionalnoj razini pojavi ozbiljna, programski domišljena i infrastrukturno posložena alternativa režimu? Iduća kontrolna točka bila hrvatskoga biračkoga tijela bit će izbori za Europski parlament.

Nenad Piskač/HKV/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo