MIHALJEVIĆ ZA HMS: Zahvaljujući feminizmu nasilje u obitelji postalo je javna stvar

Kako je feminizam pridonio u odnosu između muža i žene, roditelja i djece, kakva je zastupljenost žena u politici u BiH, kakav je odnos crkve i feminizma samo su neke od tema o kojima u intervjuu za Hrvatski Medijski Servis govori dr. sc. Damirka Mihaljević, izvanredna profesorica na Studiju politologije s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Razgovarala: Marija Bago, Hrvatski Medijski Servis

HMS: Gospođo Mihaljević, tko je najvažnija ličnost na početku oblikovanja ženskih interesa odnosno zahtjeva?

MIHALJEVIĆ: Najvažnija figura početka razvoja feminističkog pokreta svakako je dramska spisateljica i esejistkinja Olympe de Gouges. To što je u vrijeme revolucionarnih gibanja u Francuskoj zaboravila vrline svoga spola platila je smrtnom kaznom na giljotini. To je bila poruka svim ženama ukoliko su se usudile mijenjati postojeće norme. Ideja de Gouges zračila je i jačala svijest o dubokoj nepravdi koja se nanosi ženama. To je početak modernog doba u kojem su postavljeni univerzalni zahtjevi za ljudskim pravima i slobodama.

HMS: Kako je feminizam pridonio u odnosima između muža i žene, roditelja i djece?

MIHALJEVIĆ: Feminizam je promijenio i tradicionalno poimanje politike pa su, zahvaljujući upravo feminizmu, pitanja poput nasilja u obitelji, odnosa između muža i žene, roditelja i djece postala javna pitanja. Vidite sad ovaj monstruozni slučaj na Pagu koliko se propituju propusti sustava, između ostalog, i u segmentu odnosa u obitelji. Do pojave feminizma to su bila privatna pitanja.

HMS: S obzirom da politika kao javna djelatnost predstavlja svojevrsni orijentir odnosa među spolovima u određenom društvu kakva je zastupljenost žena u politici u BiH?

MIHALJEVIĆ: Prvo treba uzeti u obzir činjenicu da je žena gotovo u svim državama svijeta, čak i onim najrazvijenijima, još uvijek osjetno manje u parlamentima od očekivanoga postotka. Tako da BiH dijeli problem političke podzastupljenosti žena s drugim državama i zbog toga su se primjenjivale različite strategije kako bi se povećao broj žena u politici. Usvojen je niz zakona i institucionalnih mehanizama kojim se nisu uspjeli ostvariti očekivani rezultati. Participacija žena na svim razinama vlasti je ispod zakonom propisanih 40% žena u tijelima vlasti.

HMS: Kako se može riješiti problem podzastupljenosti žena u politici?

MIHALJEVIĆ: Raskorak između primjene i učinka pozitivnih zakonskih propisa upućuje na ključni utjecaj patrijarhalnog naslijeđa koje uvjetuje subordinaciju žena. Kvote ne mogu riješiti problem podzastupljenosti žena ako ne postoji razvijen aktivizam koji bi trebao mijenjati svijest ljudi i ukazivati na razumijevanje potrebe i uloge žene u politici. To je skandinavski model. Bez dovoljnog broja žena u parlamentima nije realno očekivati osjetljivost zastupnika u donošenju odluka o pitanjima rodne tematike.

HMS: Kakav je odnos crkve i feminizma?

MIHALJEVIĆ: Taj se odnos problematizira u poimanju roda i za Crkvu je to osjetljiva tema. Za razumijevanje odnosa o kojem govorimo ključna je knjiga katoličke teologinje Rebeke Anić „Kako razumjeti rod?“ u kojoj su prikazane rasprave o rodu među katoličkim teolozima. Postoje dva pristupa, jedan je kritika i odbacivanje rodnog koncepta, a postoji i prihvaćanje roda kao analitičke kategorije. U teološkim istraživanja i to bi trebalo imati u vidu u katoličkoj raspravi o pojmu roda.

HMS: Kako Sveta Stolica tumači pojam roda?

MIHALJEVIĆ: Sveta Stolica jeste nepovjerljiva prema pojmu roda, ali ga prihvaća i dodatnim tumačenjem osigurava da se neće koristiti izvan heteroseksualnog okvira. Isus je još prije dvije tisuće godina u vrjednovanju žene bio ispred svoga vremena. Pristupao je ženama kao jednakovrijednim ljudskim bićima. Mnoge žene koje spominje Novi zavjet poput Isusove majke Marije, proročice Ane, Marte, Marije Magdalene protagonistice su ljudskosti u konkretnim situacijama. Žene čini svjedokinjama svoga uskrsnuća. Isus dakle ne zatvara žene u stereotipna određenja o njihovoj prirodi ulogama, nego se prema njima odnosi kao prema ljudskim osobama slobodnima i pozvanima da se aktivno uključe u ostvarivanje Božjega kraljevstva.

HMS/http://hms.ba/Hrvatsko nebo