Prema Daytonskom sporazumu Bosna i Hercegovina trebala je imati svega nekoliko institucija. Glavnina nadležnosti bila je na entitetima ili županijama u Federaciji BiH, piše Večernji list BiH. Ipak, nametanjem odluka visokih predstavnika i prebacivanjem ovlasti s nižih razina vlasti na državnu stvoren je ogromni administrativni aparat.

Prema podacima sa službene stranice Agencije za državnu službu BiH, broj državnih službenika iznosi 3887, a prema službenim zvanjima, ministara i pomoćnika direktora je 211, šefova unutarnjih jedinica 666, stručnih savjetnika 1234, tajnika 19, tajnika s posebnim zadatkom 56, stručnih savjetnika 710 te viših stručnih suradnika 991.

Kad se vide ove brojke, za očekivati bi bilo da državni aparat besprijekorno radi, ali smo svi svjedoci kako to nije slučaj.

Gledajući podatke prema spolovima, muškaraca je u državnim institucijama 1813 ili 47 posto, dok su istodobno u ovim institucijama zaposlene 2074 žene, odnosno 53 posto. Sudeći prema ovim podacima, ne može se primijetiti kako postoji diskriminacija zbog spola prilikom zapošljavanja, barem kada su u pitanju državne institucije.

Zanimljiva je i nacionalna struktura zaposlenih. Prema podacima Agencije za državnu službu BiH, od 3887 zaposlenih, Bošnjaka je 1714, odnosno 44 posto. Srba je 1366 ili 35 posto te Hrvata samo 706 ili 18 posto. Državnih službenika koji se izjašnjavaju kao ostali je dva posto ili 83, dok je 18 onih koji se nisu izjasnili za bilo koju nacionalnost.

I ovdje se vidi kako su Hrvati apsolutno nejednakopravni u odnosu na druga dva konstitutivna naroda, ali je to pitanje o kojem se rijetko govori. Ove brojke vjerojatno bi bile i veće da se politički predstavnici Srba i Hrvata konstantno ne odupiru idejama prebacivanja novih nadležnosti na državnu razinu, na čemu uporno rade bošnjački politički predstavnici zajedno s predstavnicima međunarodne zajednice u BiH.

Sve glasnije mogu se čuti zahtjevi, osobito iz Banjaluke, kako je potrebno oduzete nadležnosti vratiti entitetima, a što bi u konačnici dovelo do smanjenja državne administracije. Ipak, teško je očekivati kako će se to dogoditi u bližoj budućnosti, tako da je realno predvidjeti kako će, u najboljem slučaju, broj državnih službenika u budućnosti ostati na istoj razini, a vrlo je vjerojatno da će i rasti.

Samo je pitanje koliko će država biti u mogućnosti sve to isfinancirati jer ni jedan sustav u kojem je država najbolji i najpoželjniji poslodavac nije dugo trajao niti je mogao dugoročno opstati.

/HMS/http://hms.ba/Hrvatsko nebo