Europska unija (EU) traži od BiH da uspostavi drugostupanjski sud kako bi svoj sudski sustav uskladila s europskim propisima. Naime, u Delegaciji EU kažu da je, nakon što se Europska komisija angažirala u okviru strukturiranog dijaloga, sada na domaćim vlastima da usvoje novi nacrt zakona o sudovima BiH, u okviru kojeg bi ovo pitanje bilo riješeno.

“Vlasti na svim razinama trebaju poduzeti stvarne usklađene napore, pod vodstvom Ministarstva pravde BiH u ulozi supredsjedatelja u strukturiranom dijalogu o pravosuđu, kako bi se postigao dogovor o nacrtu zakona o sudovima BiH u skladu s Ugovorom o funkcioniranju EU, te kako bi se osigurala njegova primjena u nacrtu zakona. Europska komisija i dalje stoji na raspolaganju za pregled konačnog nacrta prije nego što uđe u zakonodavnu proceduru”, naglasila je za “Nezavisne” Jamila Milović-Halilović, glasnogovornica Delegacije EU u Sarajevu.

U Ministarstvu pravde BiH kažu da je spomenuti nacrt u programu rada Ministarstva, ali da nema informacija kada bi se on mogao naći na dnevnom redu.

“Ovo pitanje će biti rješavano u novom sazivu Vijeća ministara čije formiranje se očekuje u narednom periodu”, rekla je za Stanislava Marić, glasnogovornica Ministarstva pravde BiH.

I u Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH su “Nezavisnim” rekli da je ovo pitanje u nadležnosti Ministarstva pravde BiH i da od njih ovise naredni koraci.

Iako nijedna domaća institucija nije mogla objasniti što bi točno zakon sadržavao i koje bi bile ovlasti drugostupanjskog suda, neke natuknice u vezi s ovom problematikom stoje u Strategiji reforme pravosuđa BiH, koja je objavljenja na internet stranici Ministarstva pravde BiH.

U toj strategiji je istaknuto da bi suština zakonskih izmjena bilo uspostavljanje nezavisnog drugostupanjskog suda, kao i da bi amandmanski trebalo dopuniti sve druge zakone, kako bi se izbjegle nejasnoće u tumačenjima. Ono što, pak, nije najjasnije bi li spomenuti drugostupanjski sud bio apelacijski sud, čije formiranje je tražila Republika Srpska kada je prvi put bio zakazan, pa nakon dolaska Catherine Ashton, tadašnje visoke predstavnice za vanjsku politiku EU, u Banjaluku otkazan referendum o pravosuđu. Naime, tada su se predstavnici RS žalili da nije u skladu s europskom praksom da Sud BiH ujedno vrši i funkciju apelacijskog suda, odnosno da isto tijelo donosi pravomoćne presude. Na tragu toga je i principijelna namjera u samoj strategiji da uspostavljanje drugostupanjskog suda bude reforma apelacijskog sustava u skladu s Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i s mišljenjem Venecijanske komisije Vijeća Europe.

Osim drugostupanjskog suda, Europska komisija u izvještaju o napretku BiH ka EU kaže da bi cilj nacrta zakona o sudovima trebalo biti i uspostavljanje ujednačene sudske prakse na cijeloj teritoriji BiH, ali i da se ojača pravosudni sustav u borbi protiv teškog kriminala.

Milović-Halilovićeva kaže da je Europska komisija predana procesu reforme pravosuđa u BiH kroz direktan dijalog sa svim relevantnim vlastima u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

“Ministarski sastanci organizirani u okviru strukturiranog dijaloga o pravosuđu također predstavljaju koristan format za ostvarivanje pomaka na osjetljivijim pravosudnim reformama, kao i za usmjeravanje diskusije o ovim važnim pitanjima, odnosno o zakonima o sudovima BiH i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, kao i o revidiranju Nacionalne strategije za ratne zločine”, rekla je ona.

Što se tiče drugih važnih pitanja o kojima se razgovaralo u okviru strukturiranog dijaloga, istaknula je da Europska komisija apelira na nadležne vlasti da usvoje revidiranu Nacionalnu strategiju za ratne zločine.

“Kada je u pitanju Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću , Europska komisija je apelirala na Ministarstvo pravde BiH da kao formalni predlagač sazove sjednicu uspostavljene radne skupine kako bi se efektivno pokrenulo kreiranje nacrta zasnovanog na zakonodavnoj inicijativi koju je pripremio i predstavio VSTS u lipnju 2018. godine”, rekla je ona.