Esther Gitman: Kardinal Alojzije Stepinac predstavljao je hrvatske vrijednosti i vrijednosti zapadne civilizacije
Vrijeme:4 min, 25 sec
Američka povjesničarka židovskoga podrijetla dr. Esther Gitman istaknula je u srijedu navečer predstavljajući u Zagrebu svoju knjigu “Alojzije Stepinac – Pillar of human rights”, da je zagrebački nadbiskup kardinal Alojzije Stepinac, predstavljao hrvatske vrijednosti i vrijednosti zapadne civilizacije.
Nova knjiga dr. Gitman o zagrebačkom nadbiskupu i kardinalu, “Alojzije Stepinac – Pillar of human rights” (“Alojzije Stepinac – Stup ljudskih prava”), su na engleskom jeziku zajednički objavili Kršćanska sadašnjost i Hrvatsko katoličko sveučilište iz Zagreba.
“Stepinac je predstavljao hrvatske vrijednosti i vrijednosti zapadne civilizacije svojom neprestanom obranom: slobode i vrijednosti pojedinca kao samostalne jedinke; slobode i poštivanja vjeroispovijedi; slobode i poštivanja privatnoga vlasništva kao temelja osobne slobode pojedinca i obitelji te slobode i poštivanja svakoga naroda na potpuni samostalni razvoj narodnog života”, naglasila je Gitman na predstavljanju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
U svako je doba i u svim okolnostima Stepinac bio ratnik protiv svih neprijatelja koji su prije Drugoga svjetskog rata, tijekom i nakon njega, opsjedali njega i njegov hrvatski narod, dodala je.
“Stepinac je svjedočio strahotama koje su se dogodile u Hrvatskoj tijekom Karađorđevićeva kraljevanja”, podsjetila je dr. Gitman, dodavši kako je bio svjedokom i strahotama nacističke Njemačke koja je okupirala zemlju te je uz suradnju Ante Pavelića zemlja postala neovisna o Srbiji, ali je stalno bila pod njemačkim tutorstvom.
Naglasila je kako je Stepinac rano shvatio da nacistička Njemačka ima kontrolu nad Pavelićem te podsjetila da je zagrebački nadbiskup vođama režima u NDH izrazio svoju zabrinutost zbog nehumane politike protiv Židova i drugih. Istaknula je kako je gubitak ljudskih života tijekom rata bio mnogima u Hrvatskoj uznemirujući i moralno odvratan, pa su Hrvati svojoj novoj vlasti počeli pisati peticije, objašnjavajući da su progonjeni Židovi – dobri, pošteni i radini ljudi te ih je pogrešno progoniti. Podsjetila je kako je u Hrvatskom državnom arhivu otkrila 420 peticija u korist Židova, koje su potpisale tisuće ljudi. Te peticije pokazuju da su zabrinuti hrvatski građani od svoje vlasti očekivali odgovor, dodala je.
“Stepinac je osuđivao nacizam, fašizam, komunizam i nečovještvo ustaša”, rekla je, naglasivši da se tijekom rata pridržavao jedine maksime – stvarno postoji samo jedna rasa, a to je Božja rasa.
Skidanjem oznake tajnosti s obavještajnih podataka SAD-a mnoga su jednostrana gledanja zamijenjena nijansiranim inačicama Stepinčeve uloge u Drugom svjetskom ratu, naglasila je dr. Gitman. I njezino istraživanje, dodala je, pokazuje da je Stepinac snažno osuđivao kršenje ljudskih prava.
Podsjetila je kako je Vatikan nekoliko puta nadbiskupu Alojziju Stepincu ponudio da odabere drukčiji tip života, no, dodala je, njegova savjest i snažno uvjerenje u neotuđiva prava svake osobe da živi život koji mu je dao Stvoritelj, motivirali su ga da ostane u Zagrebu i skrbi se za tisuće žrtava koje su potpuno ovisile o njemu. Među tim žrtvama, istaknula je, bilo je primjerice i 58 starijih Židova, siročadi, tisuću Židova u mješovitim brakovima itd. Uz pomoć vatikanskoga ministra vanjskih poslova Maglionea spriječio je pokušaj talijanskih vlasti da iz svoje talijanske u njemačku okupacijsku zonu vrate izbjegle Židove. Tako je preživjelo približno pet tisuća Židova, rekla je povjesničarka dr. Gitman.
Svojim istraživanjem, naglasila je, želim osporiti raširenu percepciju nekih povjesničara, među njima i dvojice Izraelaca te srbijanskoga režima, da je sve hrvatsko stanovništvo tada i sada krivo za zločine. Upitala se – bi li i sama imala hrabrosti koju je pokazala njezina majka, ostavivši za sobom dom i obitelj te pobjegla samo da ju spasi.
“Bih li ja imala hrabrosti nadbiskupa Stepinca i tisuća spasilaca da izložim opasnosti svoj život i život svoje obitelji”, rekla je dr. Gitman, dodavši kako nema odgovora na ova pitanja, ali i da zna da su njihovi životi i njihova djela promijenili stvari te da trebaju biti vodilja nama i budućim naraštajima. “Neka nadbiskup Stepinac bude proglašen svetim, što on to već jest, jer je spasio svoju Crkvu, svoj narod i mnoge od nas”, poručila je američka povjesničarka dr. Esther Gitman.
Po riječima publicistice Višnje Starešine, dr. Gitman je najdublje ušla u Stepinčeva pisma i propovijedi te iz njih izdvojila najljepše bisere. Podsjetila je i na dva paketa dokumenata o djelovanju nadbiskupa Stepinca tijekom rata, koji se nalaze u Yad Vashemu te pozvala da se u hrvatske institucije i pojedinci uključe u prevođenje tih povijesnih izvora na engleski jezik. Ocijenila je kako je cilj istraživanja Esther Gitman da zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac bude proglašen Pravednikom među narodima.
Urednik knjige povjesničar Marijo Kevo smatra kako je gospođa Gitman pravi primjer klasične povjesničarke, koja problematiku ne sagledava izvan konteksta događaja i vremena o kojima piše. Svojim dugotrajnim radom mukotrpno je slagala kamenčiće istine od kojih je nastao ovaj mozaik uvezan u knjigu, rekao je.
Knjiga “Alojzije Stepinac – Pillar of Human Rights ” istražuje kako je mladi svećenik iz ruralne Hrvatske postao junak nacije, Katoličke crkve i mnogih drugih diljem svijeta. Kao starozavjetni prorok nadbiskup Stepinac ostao je nepokolebljivo vjeran svojoj Crkvi i prirodnim zakonima tako što je bio glas savjesti tijekom tri totalitarna režima. Branio je učenje Crkve i na taj način pokazao kako produhovljeni čovjek usmjeren na univerzalne vrijednosti može pojmiti jedinstvo svijeta u njegovoj različitosti.
Esther Gitman rođena je 1939. godine u Sarajevu. Doktorirala je na City University of New York, a spoznaje svog istraživanja sažela je u knjizi “Kad hrabrost prevlada” (When Courage Prevailed) koju je objavila 2011. godine Kršćanska sadašnjost. U akademskoj godini 2013./2014. bila je gostujuća profesorica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, a studentima držala kolegij o spašavanju Židova.
