SITARSKI ZA HMS: Rezolucija Europskog parlamenta sužava prostor unitarističkim snagama
Vrijeme:4 min, 10 sec
Suradnik Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski komentirao je za Hrvatski Medijski Servis Rezoluciju Europskog parlamenta o BiH koja je usvojena danas na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu.
On smatra kako je od iznimnog značaja činjenica da se u Rezoluciji podvlači činjenica da političke stranke nisu mogle postići dogovor u pogledu promjena Izbornog zakona, za koje se eksplicitno kaže da su potrebne „za uklanjanje rupe u zakonu“ koja je posljedica odluke Ustavnog suda u predmetu Ljubić u vezi s izborom izaslanika Doma naroda Federacije.
Nedostaje lociranje odgovornosti
-Nije, na žalost, precizirano da su za takvo stanje odgovorne isključivo stranke unitarističke orijentacije, koje su odbijale čak i započeti suvislu debatu o prijedlogu izmjena Izbornog zakona koji su stranke HNS-a uputile u parlamentarnu proceduru, a nisu niti pokušale nadležnom tijelu, Parlamentarnoj skupštini BiH, uputiti svoj prijedlog koji bi bio sukladan temeljnim načelima Ustava BiH i odlukama Ustavnog suda BiH. Propušteno je, također, u Rezoluciji podvući da je Ustavni sud u odluci u predmetu Ljubić jasno naveo da se princip legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda mora provesti na svim administrativno-političkim razinama, što podrazumijeva i Predsjedništvo BiH, naglašava Sitarski.
Sugovornik HMS-a kaže kako, ipak, ohrabruje, to što se u Rezoluciji poziva na pronalaženje prihvatljivog rješenja kako bi se zajamčila jednostavna provedba rezultata izbora i ispravno funkcioniranje svih državnih institucija, te izražava vjerovanje da će Središnje izborno povjerenstvo izvršiti svoj mandat neovisno i profesionalno, premda je, mišljenja je Sitarski, takav stav trebalo dopuniti i pojašnjenjem da niti jedan akt SIP-a ne može zamijeniti nužne izmjene Izbornog zakona koje mora usvojiti Parlamentarna skupština.
U Rezoluciji Europskog parlamenta ponovno se ukazuje na nerješavanje predmeta Sejdić-Finci i povezanih predmeta, te izražava očekivanje da će se u mišljenju Europske komisije o tom problemu analizirati pitanja povezana s funkcionalnošću i pregledati pravni okvir za usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a, te da će se utvrditi ustavne i druge potrebne reforme.
Ambiciozniji pristup EU
-Ovo svjedoči o mogućnosti ambicioznijeg pristupa EU cjelovitoj reformi političkog sustava BiH, jer se navodi i da će „što se BiH više približi članstvu u EU-u, potreba za ustavnom reformom, s ciljem jačanja funkcioniranja i osiguranja zaštite ljudskih prava, biti sve hitnija“, te da „političko vodstvo zemlje do sada nije moglo ispraviti povezane nedostatke u ustavu BiH“, kaže Sitarski za Hrvatski Medijski Servis.
Europski parlament primjećuje i da „se trenutačno ne provodi 13 odluka Ustavnog suda BiH kao ni brojne ustavne odluke na razini entiteta (28 u Federaciji i 7 u Republici Srpskoj)“, te da je „provedba ustavnih sudskih odluka ključan element za očuvanje vladavine prava“, pri čemu se kao posebno važna činjenica izdvaja da „odluka Ustavnog suda iz 2010. u pogledu demokratskih prava građana Mostara da glasuju na lokalnim izborima još nije provedena“.
Rezolucija EP upozorava da je potrebno izbjegavati odgode i pokušaje kočenja sastavljanja vlasti nakon izbora jer to ne bi bilo u interesu građana niti je cilj europske integracije, da je održavanje izbora, provedba rezultata i formiranje vlade u skladu s relevantnim pravnim odredbama ključno obilježje demokracije koja dobro funkcionira, kao i zahtjev za svaku zemlju koja se želi pridružiti EU-u. Još konkretnije – Europski parlament „čvrsto ponavlja da je potrebna brza uspostava Doma naroda Federacije u skladu s presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao što su u zajedničkoj izjavi o izborima u BiH naglasili Visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije Mogherini i povjerenik Hahn“, čime se, po mišljenju Sitarskog, sužava manevarski prostor za dalje opstrukcije unitarističkih snaga na tom polju.
Naglašeno pitanje legitimne zastupljenosti konstitutivnih naroda
Najvažniji je, međutim, po mišljenju sugovornika HMS-a, članak u kome EP „žali zbog toga što je pitanje demokratske i legitimne zastupljenosti triju konstitutivnih naroda i svih građana i dalje neriješeno; potiče sve strane da pravodobno pronađu kompromis jer bi to pitanje novi zakonodavci trebali što prije riješiti, među ostalim i provedbom odluka Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci i povezanim predmetima; ponavlja da je potrebno nastaviti s ustavnim, političkim i izbornim reformama koje bi preobrazile BiH u potpuno djelotvornu, uključivu i funkcionalnu državu koja se temelji na vladavini prava“.
Sitarski smatra da u trenutačnoj situaciji preambiciozne ciljeve postavlja članak u kome EP „stoga vjeruje da se ustavna i izborna reforma trebaju provesti zajedno“, obzirom da se niti oko same izborne reforme nije mogao postići konsenzus uslijed opstrukcije unitarističkih snaga.
Važni članci o javnim rtv servisima
Prema ocjeni sugovornika HMS-a za višenacionalnu BiH su iznimno važni članci Rezolucije u kojima EP „ponovno poziva na osiguranje neovisnosti, dostupnosti sadržaja na svim službenim jezicima i održivog financiranja javnih radiotelevizijskih kuća“, te „ponavlja svoj poziv za jamčenje medijskog pluralizma i naglašava da bi proizvodnja i emitiranje radiotelevizijskih sadržaja na svim službenim jezicima BiH doprinijela zaštiti kulturne raznolikosti u toj zemlji“.
-Propuštena je, međutim, prilika da se naglasi kako bi najefikasniji i Ustavu BiH najprikladniji način osiguravanja emitiranje radiotelevizijskih sadržaja na svim službenim jezicima BiH bila cjelovita reforma Javnog RTV sustava kojom bi produkciju na svakome od službenih jezika imao barem po jedan neovisni javni servis, kaže Sitarski.
