ALIJA IZETBEGOVIĆ I “NACIONALNA RAVNOPRAVNOST”

10.
ALIJA IZETBEGOVIĆ I NACIONALNA
RAVNOPRAVNOST
ALIJA IZETBEGOVIĆ I HRVATSKA
VOJSKA – VJERSKO NAČELO

ČINJENICE

KOMENTAR  General-Pukovnika Slobodana Praljka :

Uvaženi, nadam se da će vam postati jasna pravednost Alije Izetbegovića, nacionalno pravedna raspodjela zapovjednika. Hrvat nijedan. Stvarno prijateljska i mudra odluka.

Ali, tu nije kraj.

U prvoj točci Odluke on za Zapovjednika bosansko-hercegovačke brigade “KRALJ TOMISLAV“ postavlja generala Matu Šarliju.

Vjerujte mi, a provjeriti nije teško, ovo što pišem je istinito:

a) NIJAZ BATLAK, musliman po vjeri, Hrvat po nacionalnom opredjeljenju, nakon II. svjetskog rata kao mladić emigrirao je u Ameriku. Tamo je kao američki državljanin živio do 1989., kada se vratio u Hrvatsku;

b) U Americi je promijenio ime i prezime, te je u dokumentima pisalo da se zove MATE ŠARLIJA;

c) Uključio se u obranu Republike Hrvatske i dobio čin GENERALA BOJNIKA;

d) ZAPOVIJEDAO JE HRVATSKOM BRIGADOM-PUKOVNIJOM “KRALJ TOMISLAV”, koja je ustrojena kao hrvatska brigada, primala plaće od Ministarstva obrane RH, te izvršavala zapovijedi Glavnog stožera Hrvatske vojske;

e) Ratovala je u obrani Dubrovnika u Hrvatskoj.

Kako je to moguće, gospodine IZETBEGOVIĆU? I ostalo je tako.

Kad treba održati 1. Kongres glavne muslimanske stranke SDA, gdje – u Zagrebu, kad te prognaju i protjeruju, idi u Hrvatsku, kad Alija Izetbegović treba skloniti suprugu iz Sarajeva, Dubrovnik je dobar, Tihiću je bolja Rijeka, …

O toj brigadi – pukovniji „KRALJ TOMISLAV“ → MOLIM, PROČITAJTE ISKAZ DRAGANA ČURČIĆA – unakrsno ispitivanje na sudu u Haagu (D-28).

Ja, Slobodan Praljak, brinuo sam se da svi vojnici pukovnije, i Hrvati i Muslimani, zadrže status hrvatskih vojnika, bez obzira bili u HVO-u ili u A BiH (JASAN “DOKAZ” AGRESIJE HV NA BiH).

Ranije su se borili za Hrvatsku, a bilo je vrlo, vrlo važno za moral boraca da će, ako poginu, brigu o njihovim obiteljima preuzeti RH i Hrvatska vojska.

Da li smo što prigovorili Aliji Izetbegoviću?

Nismo.

Ali, ne dajte se prevariti takvim postupcima – ako vam se čine čudnim.

„UDRUŽENI ZLOČINCI“ SU LUKAVI.

KOMENTAR  General-Pukovnika Slobodana Praljka : NEMAM KOMENTARA!

Izvadak iz transkripta od 13.listopada 2009. – svjedok Dragan Čurčić u predmetu IT-04-74

* * *

P: Dobro jutro generale Čurčić.

O: Dobro jutro, generale Praljak.

P: Sada, Kralj Tomislav je pukovnija koja je utemeljena gdje?

O: Kralj Tomislav je pukovnija koja je utemeljena u Hrvatskoj, u Dubrovniku i zatim u Vrgorcu.

P: A vi ste bili u HV-u?

O: Da.

P: U toj određenoj jedinici, koliko je bilo Hrvata i koliko Muslimana?

O: Jedinica je brojala 60% Hrvata i 40% Muslimana.

P: Koliko je postotak ljudi u toj jedinici bio rođen na teritoriju BiH i jesu li oni bili državljani RH (iako fali riječ) ili državljani RBH kao i vi?

O: Preko 90% članova je bilo rođeno u BiH.

P: Jeste li bili vojni obveznik BiH?

O: Bio sam aktivno vojno lice u Beogradu.

P: U redu, znamo to. Ali nakon toga, bili ste vojni obveznik BiH ?

O: Da sam ostao u BiH, bio bih.

P: Točno. Tužitelj je rekao da je HV, da ste bili na posudbi. Rekli ste da je to čudan termin. Ali nije li točno da jeste bili na posudbi iz BiH, i Hrvati i Bošnjaci, dobrovoljno, na posudbi u HV-u kako bi branili jug Hrvatske? Je li to bila točnija interpretacija?

O: Da. Prvo smo išli da branimo Hrvatsku.

P: Generale, Čepikuće, jeste li sudjelovali u borbama za Čepikuće?

O: Ne ja, ali članovi moje jedinice jesu, pod vodstvom pokojnog Božana Simovića.

P: Protiv koga ste se borili u Čepikućama?

O: Borili su se protiv srpske vojske, JNA.

P: Generale, nije važno jeste li vi bili tamo osobno. Govorim o jedinici. Da su Čepikuće bile izgubljene tada, bi li Srbi, na koje bi se Srbi bili povukli i prema kojoj bi osi išli?

O: Da su Čepikuće bile pale, Dubrovnik bi pao automatski i nakon toga bi jurišali na Split.

P: Hvala. Kažete da je vaš zapovjednik bio general Daidža?

O: Da.

P: Kako mu je puno ime, pravo ime?

O: Svi smo ga znali pod imenom Mate Šarlija, nadimak Daidža, ali pravo ime mu je bilo Nijaz Batlak.

P: Je li bio Musliman?

O: Da.

P: Nakon što je potpisano primirje, što se Hrvatske tiče, gdje ste imali obučne centre?

O: Imali smo ih u Baškom Polju i Vrgorcu.

P: Je li to u Hrvatskoj?

O: Da.

P: Tko je došao iz BiH da se obuče u vašim obučnim  centrima, da se obuče i da se vrati natrag. Jesu li bili Hrvati, Bošnjaci? Je li bilo više Hrvata nego Bošnjaka ili više Muslimana nego Hrvata?

O: Više Bošnjaka.

P: Kako se zvao logističar u vašoj jedinici?

O: Ime logističara Kralja Tomislava je bilo Nikica
Raguž i Marko Potrebica.

P: Koliko znate, koliko je oružja poslano u BiH preko jedinice Kralj Tomislav? I koliko je toga oružja poslano Muslimanima a koliko Hrvatima?

O: Ne bi znao. To su bile velike količine, govorimo o teretnim kamionima ovdje ali većina oružja je otišla Bošnjacima.

P: Generale, možemo li se složiti da je gdin Nijaz Batlak ili Mate Šarlija bio hrvatski general, general HV-a i da je omogućio oružje u kamionima koji su bili slani Muslimanima A-BiH?

O: To je točno.

P: Je li Zuka također dolazio k vama na obuku?

O: Zuka je bio u Baškom Polju s nama neko vrijeme.

P: Svi znamo tko je Zuka. Sljedeće pitanje; nakon ovoga, ono što se dogodilo je bila agresija na BiH, drugim riječima, JNA i srpska vojska BiH. Prije nego odemo na to, molim da se pokaže dokument 3D00420. Kao što vidite to je dokument iz RBiH i odnosi se na odluku o formiranju jedinica teritorijalne obrane. Pod jedan, kao što vidite, osoba koja je potpisala dokument, vidimo da je to A. Izetbegović i da proglašava jedinicu Kralj Tomislav i generala Matu Šarliju kao bosansko-hercegovačku brigadu.

(Antonetti pita spominje li se ovaj dokument u
unakrsnom ispitivanju)

(Gen. Praljak odgovara; temelj ispitivanja je status brigade K. T., iz ovog dokumenta se vidi da A. Izetbegović smatra tu brigadu brigadom teritorijalne obrane i da smatra Daidžu zapovjednikom svoje vojske, A-BiH i da ga on postavlja na tu poziciju.)

P: Moje pitanje je vrlo jednostavno. Znate li da ste u to vrijeme zapravo bili pod komandom i A. Izetbegovića i HV-a, kao što to pokazuje ovaj dokument?

O: Da.

P: Hvala. U ovom trenu dogodio se sukob u vojsci, izbio je sukob; ova brigada, pukovnija Kralj Tomislav, u smislu sastava brigade, je prešla na teritorij BiH kako bi se borila za opstanak BiH?

O: Da, točno.

P: Je li točno da je bila podijeljena na dva dijela; a-Ludvig Pavlović koji je brojio 92 člana i drugi određeni broj Muslimana koji su otišli u Konjic i stvorili su, što?

O: Utemeljili su pukovniju Nihad Kulenović.

P: Nihad Kulenović je bila dio čega?

O: Dio A-BiH.

P: Od prvih 92 člana pukovnije Ludvig Pavlović, koliko je bilo Hrvata i koliko Bošnjaka?

O: Ne znam točno, ali je omjer bio 70 : 30%.

P: Hvala. Je li točno da su ovi članovi također, koji su otišli da bi se pridružili pukovniji Konjic, a koja je bila dio ABiH, jesu li oni također zadržali status hrvatskog vojnika u smislu beneficija i plaća?

O: Da.

P: Je li točno da ste i vas 92 zadržali taj status? (Antonettija zanima jesu li vojnici koji su otišli u A-BiH još uvijek bili plaćani od strane HV-a)

O: Časni suče, čak i general Daidža je proveo više  vremena u Konjicu nego u Hrvatskoj ili Hercegovini, drugim riječima, zadržali su svoja prava, kao i nas 92.

Sudac Antonetti: General Daidža je došao da vidi vas a onda bi išao posjetiti muslimanske vojnike u A-BiH? Išao bi od jedne jedinice do druge, je li to to?

O: Da, časni sude. Tek 6. lipnja je utemeljena Ludvig Pavlović. Sve do tada, mi smo bili dio Kralja Tomislava a govorim o 1992.

Sudac Antonetti: 1993, možete li nam reći jesu li muslimanski vojnici u A-BiH koji su bili stacionirani u Konjicu još uvijek bili plaćani od strane HV-a?

O: Časni suče, ne znam jer smo u to doba izgubili
kontakt, nismo bili u kontaktu.

P: Generale Čurčić, sjećate li se da ste mi se obratili u ministarstvu RH u vezi statusa i pitanja vezanih uz službu?

O: Pa većinom smo se obraćali vama.(Tomanović zahtijeva da se uspori, dio odgovora nije ušao; general je rekao da su mu se obraćale obje strane i tražile pomoć da se razriješila pitanja vezana uz status i službu.)

P: Ponavljam pitanje, generale Čurčić, sjećate li se da ste mi se obratili u ministarstvu RH u vezi statusa i pitanja vezanih uz službu, vas 92?

O: Da.

P: Kao i o pitanjima vezanim za ljude koji su se pridružili pukovniji u Konjicu?

O: Da.

P: Recite mi, bih li ja možda bio najbolji izvor za odgovor o datumu do kada su članovi Kralja T. akoji su bili članovi HV-a, bez obzira jesu li se kasnije pridružili HVO-u ili ABiH, do kojeg su zaista datuma uživali beneficije HV-a?

O: Da, mislim da biste to bili vi.

P: Vidjeli smo da je Nijaz Batlak bio imenovan a da je njegovo pravo ime bilo Mato Šarlija i da ga je imenovao A. Izetbegović?

O: Da.

P: Znate li da je primio penziju kad se umirovio od HV-a i da je pokopan na Mirogoju kao hrvatski general.

O: Da, bio sam na Mirogoju.

P: Molim da sad pogledamo 3D00560. Molim da pročitate dokument. Ne znam jeste li ikad vidjeli potpis A. Izetbegovića ali mislim da ste ga imali prilike vidjeti u Sarajevu. Znate li da je A. Izetbegović uvelike vjerovao i imao bliske suradnje s generalom
Daidžom?

O: Nikad ih osobno nisam vidio zajedno ali poslanici gdina Izetbegovića su često dolazili da se sastanu s generalom Daidžom u Vrgorcu.

P: Znate li da je A. Izetbegović htio povjeriti operaciju oslobađanja Sarajeva generalu Daidži?

O: Da.

P: Je li ta operacija izvršena? A nećemo raspravljati koliko uspješno.

O: Pa bio je to više pokušaj.

P: Jesu li članovi Kralja Tomislava sudjelovali u tome?

O: Da.

P: I zadnje pitanje što se ovoga tiče; kad ste prešli u  HVO, je li to bilo dobrovoljno ili ste ikada primili zapovijed da tako postupite?

O: Pa, to je vrlo jednostavno za odgovoriti. Otišli  smo kući. Bilo je dobrovoljno.

P: Gdine Čurčić, osim Božana Simovića, vašeg zapovjednika koji je bio ubijen u akciji, je li bio neki drugi zapovjednik koji je bio ubijen?

O: Da. Ante Primorac je bio na Kupresu tijekom operacije za njegovo oslobođenje.

P: Molim da razjasnimo to pitanje. Razgovarajmo o Urina Ravnoj i tim događajima, zajedno smo bili na toj baraci. Jesmo li bili izloženi? Jesmo li mogli biti ubijeni jer se pucnjava odvijala samo nekih 30-ak metara od nas?

O: Da, sjećam se.

P: Jeste li mogli biti ubijeni?

O: Da.

P: Recite nam, je li točno da najvažnija stvar tada nije bila smrt nego ono što se moglo dogoditi obiteljima; drugim riječima vašoj majci, ocu, dvjema vašim sestrama, što bi se dogodilo njima da ste bili ubijeni?

O: To je točno.

P: Znači, Hrvatska je već bila država. Je li bilo vrlo važno da se dobije na bilo koji način status da se HV pobrine o vama i vašoj obitelji ako se nešto dogodi vama.

O: To je bilo najvažnije pitanje.

* * *

Izvor:

Prof. SLOBODAN PRALJAK, dipl.ing.
Kazališni i filmski redatelj – Akademija
dramske umjetnosti Sveučilišta u
Zagrebu
General-pukovnik Hrvatske vojske u
mirovini

Izdavač:

„Oktavijan“ d.o.o.
Radnička cesta 39
HR-10000 Zagreb
Republika Hrvatska
Urednik:
Nikola Babić Praljak
Grafička obrada: GENS94, Zagreb
ISBN 978-953-7597-14-6
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem
000956547

Za portal priredio Daran Bašić /HercegBosna-Hrvatsko nebo