ČOLAK: Možemo biti ponosni na Deklaraciju, ona je putokaz za ravnopravnost

Voditelj odjela za ustavno-pravna pitanja u Glavnom vijeću HNS-a i visoki dužnosnik HDZ-a BiH Bariša Čolak u razgovoru za Dnevni list govori o značaju donošenja Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH na subotnjem zasjedanju Sabora, kao i njenim ključnim porukama, a među ostalima i onoj koja govori kako je nužno ostvarivanje istinske, stvarne i pravne konstitutivnosti Hrvata kao i izmjena Izborno zakona koja će osigurati legitimno predstavljanje.

Konstitutivnost kao temelj BiH te legitimno predstavljanje nužni su za ostvarenje pravedne države u kojoj će hrvatski narod imati ista prava kao i druga dva naroda, a Čolak u tom kontekstu navodi kako Deklaracija predstavlja temelj kroz koji će HNS uputiti novi prijedlog Izbornog zakona, a koji će u svojoj srži imati omogućavanje legitimnog predstavljanja.

Legitimno predstavljanje

Govoreći o značaju same Deklaracije, Čolak je istaknuo kako svi možemo biti ponosni na taj dokument, jer se pokazalo da je dobio podršku apsolutno svih članica Hrvatskog narodnog sabora, kako kroz proces glasovanja, tako i ranije tijekom njegove izrade.

S tim u vezi, pojasnio je kako se radi o Deklaraciji koja govori o svim najvažnijim pitanjima u ovom trenutku, kako za hrvatski narod, tako i za Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Deklaracija daje odgovore na sva ključna pitanja, a Čolak navodi kako ona poziva na nastavak euroatlantskog puta te izgradnju Bosne i Hercegovine koja će biti po mjeri svih naroda te pozivajući se na natkrovljujuće načelo Ustava BiH i samog Daytonskog mirovnog sporazuma, načelo konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti tri konstitutivna naroda.

Govoreći o drugim strateškim ciljevima, Čolak je naveo kako se kroz dokument naglasila potreba izgradnje države u kojoj će se ostvariti puna pravna i stvarna konstitutivnosti Hrvata.

HNS smatra, ističe Čolak, kako je u ovom trenutku politički prioritet upravo izmjena Izbornog zakona i to onako kako su naložile presude Ustavnog suda koja govore o legitimnom predstavljanju.

Ovaj princip nažalost nije ispoštovan jer se Hrvatima negira pravo legitimnog političkog predstavljanja, odnosno, ne osigurava im da ih u tijelima vlasti na svim administrativno-političkim razinama koje su državni i entitetski ustavi namijenili legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda predstavljaju njihovi legitimno izabrani politički predstavnici. Čolak je stoga naglasio kako svaka promjena Izbornog zakona mora početi od ispravljanja ovih negativnosti.

Dignitet Domovinskog rata

Kada je pak riječ o vanjskopolitičkim ciljevima to su EU i NATO, a Čolak je podsjetio na iznimno važnu ulogu koju su članovi HNS BiH imali u predvođenju EU puta u Bosni i Hercegovini, uključujući i stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2015. godine, predaju zahtjeva za članstvo u EU u veljači 2016. i predaju odgovora na Upitnik EU-e u veljači 2018.

Čolak je kao važan segment Deklaracije istaknuo i zaštitu digniteta Domovinskog rata te jasnu poruku kako je Hrvatsko vijeće obrane vodilo pravedan i legitiman obrambeni, a ne osvajački rat, u kojem je branilo teritorij na kojem živi hrvatski narod unutar međunarodno priznatih granica Bosne i Hercegovine. Dokumentom se odbacuju kvalifikacije Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju o udruženom zločinačkom pothvatu koje se neutemeljeno i nepravedno pripisuju Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj Republici Herceg Bosni i Hrvatskom vijeću obrane, a takve kvalifikacije, navodi Čolak, koriste se danas za ostvarivanje političkih ciljeva nauštrb hrvatskog naroda u BiH.

Puna konstitutivnost

Deklaracijom je navedeno kako su predstavnici hrvatskog naroda opredijeljeni za neovisnu, cjelovitu, stabilnu i prosperitetnu BiH kao optimalan okvir za ostvarivanje hrvatskih nacionalnih interesa i ciljeva u BiH te za ostvarivanje pune pravne i stvarne konstitutivnosti Hrvata u BiH i njihove jednakopravnosti s Bošnjacima i Srbima.

Podsjeća se kako su izvorni Washingtonski i Daytonski sporazumi uvažili su i operacionalizirali hrvatsku konstitutivnost u BiH i osigurali relativno visok stupanj ustavne i institucionalne jednakopravnosti Hrvata s Bošnjacima i Srbima. Naknadne izmjene spomenutih sporazuma kroz nametnute ustavne amandmane od strane OHR-a i pogrešnu interpretaciju u značajnoj su mjeri promijenile karakter tih sporazuma te, među ostalim, dovele u pitanje Ustav i daytonsku BiH, hrvatsku konstitutivnost u BiH, a Hrvate stavile u podređenu i neravnopravnu ustavnu, institucionalnu i političku poziciju u odnosu na Bošnjake i Srbe. Stoga se Deklaracijom uputio jasna poruka kako rješenja akutnih i kroničnih kriza treba tražiti kroz povratak Daytonu i njegovu temeljnom načelu konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Kako bi BiH mogla nastaviti i uspješno završiti svoj euroatlantski put, odnosno postati punopravna članica EU i NATO-a nužno je pristupiti takozvanoj briselskoj nadogradnji daytonskoga temelja, odnosno, ustavnim, zakonskim i institucionalnim promjenama na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog političkog predstavljanja, kako je navedeno u rezolucijama Europskoga parlamenta iz 2014. i 2017. godine.

To podrazumijeva novu i racionalniju administrativno-teritorijalnu organizaciju zemlje koja će na jednak način uvažiti sva tri konstitutivna naroda dosljednom operacionalizacijom načela iz preambule Daytonskoga ustava o konstitutivnosti naroda.

/HMS/http://hms.ba/Hrvatsko nebo