200 godina pjesme “Tiha noć”

Osim što nas, na prvi pogled, jednostavni stihovi ganu svakoga Božića iznova, o svojevrsnom čudu Tihe noći svjedoči i povijesni put te pjesme koja je sastavnim dijelom najradosnijeg katoličkog blagdana.

Dva dana uoči Božića 1818. pokvarile su se stare orgulje u crkvi Sv. Nikole u austrijskom Oberndorfu, matičnoj crkvi kapelana Josepha Mohra, podrijetlom iz Salzburga. Bila su to teška vremena, mjesta oko Salzburga bila su uzdrmana Napoleonskim ratovima, Oberndorf je bio razrušen, ljudi siromašni, gladni… Svećenik Morh je osjećao koliko baš u takvim okolnostima znači Badnja noć.

Trebala je doista biti sveta noć, da duhovno okrijepi župljane, ratom izmučene. Kanio je stoga svojega prijatelja Franza Xavera Grubera, učitelja i orguljaša iz susjednog sela Arnsdorfa, zamoliti da sklada melodiju za tekst pjesme koju je sam napisao dvije godine ranije dok je još bio na službi u Mariapfarru.

Zvuci iz susjedne sobe

U predvečerje 24. prosinca 1818. otac Joseph Mohr zaputio se ka Gruberu. Dan je bio hladan. Putujući kroz visok snijeg, župnik iz Oberndorfa stigao je u prijateljev dom. Prilično umoran. No, budući da je pjesmu trebalo izvesti istu noć, nije bilo vremena za počinak. Ipak, na prijateljev savjet, otac Joseph odlučio je kratko se odmoriti. Iz prvog sna prenuli su ga, međutim, zvuci što su dopirali iz susjedne sobe. Gruber je, dok mu se prijatelj odmarao, uglazbio njegove stihove i svirao ih na gitari. Otac Joseph odmah je znao – to je to. Rođena je Tiha noć koja je premijerno izvedena istu noć u crkvi Svetog Nikole u Oberndorfu. U to su doba svi tekstovi bili na latinskom, ali Mohr je mislio kako tekst treba biti jednostavan i razumljiv kako bi ga lako prihvatili lađari i seljaci toga kraja koji tradicionalno dolaze na polnoćku. Otac Joseph svirao je gitaru i s prijateljem Franzom otpjevao Tihu noć koju su  odmah, u toj svetoj noći, prihvatili vjernici.

Tako je počeo život božićne pjesme koja je prevedena na 330 jezika i za koju neki kažu, aludirajući na kvar orgulja, kako je nastala slučajno. Ali, Bernhard Rohrmoser, župnik u Mariapfarru, nikada nije vjerovao u slučajnost. Štoviše, prije desetak godina najavio je inicijativu za proglašenje svojega, sad već, slavnoga prethodnika blaženim. „Pjesma je poznata u cijelom svijetu. Ona već dugo ljudima mnogo znači i za mene predstavlja čudo. Sigurno ću to reći Papi“, kazao je Rohrmoser.

Osim što nas, na prvi pogled, jednostavni stihovi nadahnjuju svakoga Božića iznova, o svojevrsnom čudu Tihe noći svjedoči i povijesni put te pjesme koja je sastavnim dijelom najradosnijeg katoličkog blagdana. Već nekoliko godina nakon promocije u Oberndorfu, 1831., skupina tirolskih pjevača doznala je za ovu blagdansku pjesmu i uvrstila ju u repertoar za turneju po Pruskoj. Osam godina kasnije pjesma prelazi „veliku baru“ i u New Yorku je, ispred spomenika Hamilton, izvodi druga skupina Tirolaca. Svih tih godina autori i podrijetlo pjesme ostali su anonimni.

Sveprisutna uspomena

A onda, 36 godina nakon američke premijere, pruski kraljevski dvor obratio se u potrazi za podrijetlom rukopisa pjesme župi Sv. Petra u Salzburgu. Nemalo ih je iznenadilo kada im je tamošnji župnik kazao da su autori pjesme Mohr i Gruber preminuli 1884., odnosno 1863. Uspomena na autorski dvojac što je, nadahnut Badnjom, svetom noći, iznjedrio glasovitu božićnu pjesmu danas je sveprisutna.

U Oberndorfu je 1937. na jednom brežuljku podignuta kapelica nazvana Tiha noć u kojoj su na vitrajima izrađeni portreti Mohra i Grubera. U ožujku 2011. najpoznatija božićna pjesma ubilježena je na UNESCO-v popis austrijske nematerijalne kulturne baštine.

Izvorni tekst u Salzburgu

Grob Josepha Mohra je u Wagrainu, u okrugu Pongau u austrijskoj saveznoj državi Salzburg, a Franz Xaver Gruber pokopan je u Halleinu u obližnjem okrugu Tennengau. Te su se općine udružile u Radnu zajednicu „Tiha noć Salzburg“ kako bi zajednički osmislile strategiju vezanu za pjesmu. U muzeju In der Neuen rezidenz u Salzburgu posjetitelji mogu vidjeti izvorni tekst pjesme.

Josip Vričko

KT/nedjelja.ba/hr/ https://www.nedjelja.ba/hr/Hrvatsko nebo