The Wall Street Journal: “Global Compact” je postao politički otrov i problem širom svijeta
Nekoliko europskih zemalja, Australija i Izrael su, nakon službenog priopćenja Sjedinjenih Država da odbijaju potpisati Globalni ugovor o migracijama Ujedinjenih naroda, također odbile potpisati ovaj dokument, piše The Wall Street Journal.
Ovaj sporazum, poznat pod imenom “Global Compact”, izvorno nije globalni i formuliran je na inicijativu Europske unije. Iako nema ili je bilo vrlo malo javne rasprave o njemu, njegovi tvorci i promotori tvrde ” kako sporazum nije obvezujući ” i da “samo dodatno jača već postojeća ljudska prava”, navodi isti izvor.
Međutim, sve je manje nade za postizanje jedinstva o ovom pitanju.
Službeno, usvajanje globalnog sporazum o migracijama ovog tjedna je osmišljeno za pružanje podrške ljudima koji se kreću iz jedne u drugu zemlju. Na kraju se pokazao kao “politički otrov” i postao je problem širom svijeta, piše The Wall Street Journal.
Globalni sporazum Ujedinjenih naroda o sigurnoj, urednoj i reguliranoj migraciji, izvorno je zamisao Europske unije i trebao bi biti odgovor na europsku migracijsku krizu 2015. godine.
Europska unija ranije ove godine pokušala prisiliti Alžir, Egipat, čak i zemlje koje nemaju funkcionalnu središnju državu, poput Libije, da na svom teritoriju stvore velike prihvatne centre u kojima će se provoditi postupci izdavanja azila za migrante iz sjeverne i subsaharske Afrike, što je odbijeno čak i od strane marionetske libijske vlade u Tripoliju.
Međutim, promotori sporazuma uporno tvrde kako je “Global Compact” u svojoj biti neobvezujuća potvrda postojećih sporazuma o ljudskim pravima, koji su dio svih relevantnih dokumenata Ujedinjenih naroda i potpisani su u cijelom svijetu.
Međutim, Sjedinjene Države, Izrael, Australija i mnoge europske zemlje neće potpisati sporazum koji će danas i sutra biti usvojen na konferenciji Ujedinjenih naroda u Maroku.
Odlazeća stalna američka predstavnica u Ujedinjenim narodima, Nikki Haley, rekla je da Sjedinjene Države neće sudjelovati u ovom ugovoru “zato što se imigracijska politika Washingtona uvijek mora provoditi od strane Amerikanaca i za Amerikance”. Američki naglasak na nacionalnom suverenitetu izazvao je odgovor mnogih europskih političara koji provode “tvrde” imigracijske politike ili zagovaraju reviziju postojećih međunarodnih konvencija o izbjeglicama i migrantima.
The Wall Street Journal podsjeća kako je odbijanje mnogih europskih država da potpišu “Global Compact” stvorilo neobjašnjivu situaciju, jer je to bila europska inicijativa koja bi, prema autorima dokumenta, koristila ujedinjenju zemalja Europske unije.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je bila prva koja je pokrenula širenje međunarodne suradnje u tom području. Tekst ugovora o Ujedinjenih naroda o stanju izbjeglica i ekonomskih migranata dogovoren i odobren u srpnju od strane diplomata iz cijelog svijeta, uz iznimku Sjedinjenih Država. Ubrzo nakon toga, vlade nekoliko zemalja, uključujući Australiju i Izrael, izjavile su da ne žele biti dio sporazuma, navodeći probleme sa zadiranjem u njihov suverenitet.
Prošli mjesec je izraelski premijer Benjamin Netanyahu uputio je svoje Ministarstvo vanjskih poslova da ne sudjeluje na sastanku Ujedinjenih naroda marokanskom gradu Marakešu.
“Nama je dužnost da zaštitimo svoje granice od nezakonitog ulaska. To je ono što smo činili i nastavit ćemo činiti “, rekao je tom prigodom Netanyahu.
Situaciju je slično komentirao i premijer Australije Scott Morrison, navodeći zabrinutost da bi “Global Compact” mogao “potkopati stroge zakone i praksu Australiji o zaštiti granica”.
Do sada su organizatore konferencije u Maroku o povlačenju iz sporazuma službeno obavijestili Mađarska, Australija, Poljska i Austrija, ali još najmanje šest zemalja Europske unije, te Izrael, Švicarska i Dominikanska Republika.
U Nizozemskoj, Belgiji, baltičkim i drugim zemljama ovaj sporazum izaziva živu raspravu. Upravo je “Global Compact” bio razlog da je belgijska vlada ovog vikenda izgubila većinu u parlamentu, jer je konzervativna nacionalistička Nova flamanska alijansa (N-VA) zbog sporazuma o migraciji napustila vladajuću koaliciju. Belgijski premijer Charles Michel je izjavio kako će, unatoč gubitku većine u nacionalnom parlamentu, ići u Maroko na potpisivanje sporazuma Ujedinjenih naroda.
Određene Vlade strahuju da će usvajanje novog “neobvezujućeg” zakona biti u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima iz 1950. godine.
Suluda politika Europske unije i Angele Merkel iz 2015. godine, zbog koje se na razini EU, ali prije svega Njemačke, koja se nije sama mogla nositi problemom kojeg je stvorila, dizajniran dokument kojeg se kasnije preimenovalo u Globalni ugovor o migracijama Ujedinjenih naroda, razumljivo je dovela do raskola uglavnom unutar takozvanog “zapadnog svijeta”, kojeg su dio i Australija, Švicarska i Izrael. Uz Mađarsku, Poljsku i Austriju, danas i sutra ćemo znati kojih je šest zemalja Europske unije službeno odbilo popisati sporazum.
U nedjelju se Čile izvukao iz pakta, a istog je dana belgijski premijer Charles Michel doživio da je najveća stranka napustila njegovu koalicijsku vladu zbog spora oko sporazuma.
Nakon svega, jedini odgovor na ovo kompleksno pitanje kojeg nude zagovornici “Global Compacta” jeste da su u zemljama koje ne žele biti njegovim dijelom na vlasti “nacionalistički političari koji već dugo zagovaraju reviziju ili čak suspenziju međunarodnih konvencija o izbjeglicama”. Bez ikakvih pojašnjenja o samom sporazumu, problem postaje sve veći utjecaj nacionalista, čak i ako se za neke od zemalja koje su odustale od sporazuma, poput Švicarske ili Nizozemske, teško može reći da imaju izrazito “nacionalističke tvrdolinijaške vlade”.
M.M./HRSvijet.net/http://www.hrsvijet.net/Hrvatsko nebo