RAGUŽ U ARGUMENTIMA: Zapovjedništvo Armije BiH u akciji “Neretva 93” imalo je direktnu komunikaciju sa Predsjedništvom Republike BiH
Vrijeme:4 min, 24 sec
Tijekom vojne akcije “Neretva 93” zapovjedništvo Armije BiH imalo je direktnu komunikaciju sa Predsjedništvom Republike BiH kao vrhovnim zapovjedništvom Armije gdje su izvršeni zločini na hrvatskim civilima u Grabovici, Uzdolu, Doljanima, Trusini… Da bi se izbjegla odgovornost političkih vođa Bošnjaka jednostavno je trebalo amnestirati vojne zapovjednike ABiH u sklopu ovih procesa koji su vođeni za zločine koji su se dogodili u Hercegovini. Ovakvu logiku Haaškoga tužiteljstva kasnije su preuzela i domaća pravosudna tijela, rekao je u političkom magazinu “Argumenti” Naše TV Željko Raguž, ravnatelj Dokumentacijskog centra domovinskog rata u BiH
O mogućnostima revizije Haaške presude hercegbosanskoj šestorci, dvostrukim kriterijima Haaškog suda te Suda i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine prema bošnjačkim i hrvatskim žrtvama i počiniteljima zločina te o tome kako se haaška presuda koristi kao instrument obespravljivanja hrvatskog naroda u BiH govorili su ravnatelj Dokumentacijskog centra domovinskog rata u BiH Željko Raguž i bivši predsjednik Hrvatske udruge logoraša u BiH Mirko Zelenika u sinoćnjem izdanju političkog magazinu Argumenti Naše TV urednika i voditelja Milana Šutala.
Komentirajuću opasnu doktrinu “udruženi zločinački poduhvat” koju je uveo Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju iako za to nije imao statutarnih osnova Raguž ističe da je UZP okvir u kojemu se može donijeti presuda za bilo koga tko se nalazio na području gdje su počinjeni zločini pa su na temelju toga osudili političko i vojno vodstvo Hrvatske Republike Herceg Bosne. “Ni jedan od njih se nije doveo u vezu sa pojedinačnim ratnim zločinima iako je mandat Haaškog suda bio procesuiranje pojedinačnih ratnih zločina pa se šestorci pripisalo sve ono što se dogodilo na onom području gdje su oni mogli imati utjecaj”, rekao je Raguž o presudi hercegbosanskoj šestorci u kojoj je Haaški sud prema njegovom mišljenju prekoračio svoje ovlasti te dodao:
-Međunarodni sud pravde pri Ujedinjenim narodima koji je važniji od Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju presudio je po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore da taj isti ICTY nije bio nadležan utvrđivati odgovornost država u ratu u BiH nego mu je nadležnost da sudi o pojedinačnim ratnim zločinima, ističe Raguž.
Govoreći o stereotipima Haaškoga suda Raguž navodi da je percepcija da se u BiH dogodio tzv. sukob civilizacija jer Hrvati pripadaju zapadnoeuropskom kulturnom krugu.
“Ovdje je bio građanski rat Bošnjaka, Srba i Hrvata pa su tri zemlje koje su imale najveći utjecaj na Haaški Sud željele građanski rat prikazati kao agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Upravo zbog interesa islamskih zemalja koje su najveći potrošači oružja koje proizvode članice Vijeća sigurnosti UN-s SAD, Velika Britanija i Francuska političko i vojno vodstvo Bošnjaka u BiH amnestirano je od zločina koji su počinjeni nad Hrvatima i Srbima”, rekao je Raguž o skandaloznom postupanju Haaškoga suda koji nikada nije procesuirao političko vodstvo Republike Bosne i Hercegovine koja je u ratu bila de facto bošnjački entitet u BiH.
Raguž navodi da su podaci o broju žrtava rata u BiH su ispolitizirani i vrlo teško dolaze do javnosti.
-Najviše je u ratu u BiH stradalo Bošnjaka, 64 tisuće, od toga 33 tisuće civila i 31 tisuća pripadnika Armije BiH, 29 tisuća Srba i 8 tisuća Hrvata. S područja pod nadzorom Vojske Republike Srpske po istraživanjima domaćih i stranih institucija protjerano je ili su napustili svoja područja 586 tisuća Hrvata i Bošnjaka, a s područja pod nadzorom Armije BiH 529 tisuća Srba i Hrvata. Uopće se ne primjećuje vrlo mala razlika u razmjerima etničkog čišćenja što ga je počinila VRS i ARBiH. S područja pod nadzorom HVO-a protjerano je ili su napustili svoja područja 112 tisuća Bošnjaka i Srba. Sa područja pod kontrolom ARBiH protjerano je 170 tisuća Hrvata, a s područja pod kontrolom VRS-a 140 tisuća Hrvata. Ovi podaci govore o stvarnim razmjerima rata u BiH i selektivnom pristupu Međunarodnog suda u Haagu i suda Bosne i Hercegovine, rekao je Raguž iznoseći stvarne podatke o razmjerima etničkog čišćenja u BiH.
Referirajući se na akciju Neretva 93 Raguž kaže da je zapovjedništvo Armije BiH imalo direktnu komunikaciju sa Predsjedništvom Republike BiH kao vrhovnim zapovjedništvom Armije oko ove akcije gdje su izvršeni zločini na hrvatskim civilima u Grabovici, Uzdolu, Doljanima, Trusini. “Da bi se izbjegla odgovornost političkih vođa Bošnjaka jednostavno je trebalo amnestirati vojne zapovjednike ABiH u sklopu ovih procesa koji su vođeni za zločine koji su se dogodili u Hercegovini. Ovakvu logiku Haaškoga tužiteljstva kasnije su preuzela i domaća pravosudna tijela”, naglašava Raguž.
Pozitivan ishod revizije presude hercegbosanskoj šestorci je moguć, mišljenja je Raguž, ukoliko ne bude političkih pritisaka na Sud.
-Akademija pravnih znanosti u Zagrebu napravila je studiju o mogućnostima revizije presude Prliću i drugima. Vjerujem da ima osnove za reviziju te da će neki od presuđenih i pokrenuti tu reviziju. Očekujem pozitivan ishod revizije ukoliko ne bude političkih pritisaka zemalja koje upravljaju Sudom u Haagu rekao je Raguž te dodao:
“Svjedoci smo kampanje koju je tužitelj u predmetu hercegbosanske šestorke Kenneth Scott vodio zajedno sa izravnim sudionicima rata na čitavom području BiH preko medija koji su u vlasništvu bivših političkih i vojnih dužnosnika Armije i Republike BiH. Vidi se pristranost, a izostale su domaće i međunarodne reakcije jer je neprimjereno da tužitelj pred samo izricanje presude šeta kao cirkusant i iznosi nebuloze kako su hrvatska područja u Bosni bila pod okupacijom HVO-a, zaključuje Raguž o neprofesionalnom i pristranom pristupu haaškog tužitelja Scotta.
hms.ba/ http://hms.ba/Hrvatsko nebo
