Dodik: Ako Bošnjaci, Srbi i Hrvati žele održati BiH onda trebaju štititi svoju proizvodnju

“Navodno je u Centralnoj banci deponirano šest milijardi maraka u Deutsche banci. Onda ih Deutsche banka daje svojim pokrajinama za razvoj infrastrukture po kamatnoj stopi od 0,5 posto, a mi ne možemo dobiti ništa manje od 4 posto. Zar ne bi trebalo da Centralna banka tim sredstvima otkupljuje obveznice kantona i entiteta i tako razvija Bosnu i Hercegovinu”, kazao je Dodik.

Za uspostavljanje sam potpunog suvereniteta Bosne i Hercegovine – poručio je Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva. Tijekom obraćanja medijima, Dodik je govorio i o svojem viđenju funkcije Predsjedništva i Ureda visokog predstavnika, kako oporaviti bosanskohercegovačku ekonomiju i što podrazumijeva pod najavljenom smjenom pojedinim kadrova, prenosi N1.

“Pokušali su da Predsjedništvo uzme obilježja samo Bosne i Hercegovine. Predsjedništvo mora isključivo davati naloge drugim organima – to će biti moja suština rada. Želim da Predsjedništvo primjenjuje Aneks 4 Daytonskog mirovnog sporazuma – Ustav. Ja ću upotrebljavati naziv zajednički organi jer je to tako predviđeno i definirano. To ću tražiti i od mojih suradnika. Želim da se radi onako kako je napisano u Ustavu, a ne onako kako neko želi”, rekao je Dodik i zatim dodao:

“Moja politika neće biti tuk na utuk, već politika čistih računa. Bosna i Hercegovina je sastavljena od dva entiteta i tri naroda. Republika Srpska je dala svoj teritorij Bosni i Hercegovini i određene nadležnosti. Zato i jeste bilo moguće postići Dayton”.

Potom se osvrnuo na ulogu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

“Svaki visoki predstavnik je vršio međunarodno nasilje i nasilje nad Srbima iznoseći lažne činjenice. Visoki predstavnik je dio Aneksa 10 i samo u skladu s tim može postupati. Sve što je uradio je bilo mimo tog aneksa. Zato je i mogao nametati amandmane. Nije jedno vrijeme bilo moguće ograničiti utjecaj međunarodnog faktora jer je tu bilo 60.000 vojnika. Republika Srpska to nije mogla izdržati. Bošnjaci su navikli na intervenciju međunarodnog faktora i ta će praksa nestati”.

Svoje viđenje Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini je zatim objasnio sljedećim riječima:

“Za uspostavljanje sam potpunog suvereniteta Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom i Daytonom u cjelini. Želim da napravimo neke dobre stvari”.

Potom se osvrnuo na ekonomsko stanje u zemlji i prijedloge za njegovo poboljšanje:

“Intervencionizam je doveo Bosnu i Hercegovinu u stanje da bude dobro tržište za zemlje okruženja. Bosna i Hercegovina odnosno entiteti su lošom privatizacijom napravili patuljasto gospodarstvo koje nije konkurentno. Te stvari su činjene u kontinuitetu protiv svakog čovjeka, bio on Bošnjak, Srbin ili Hrvat. Predložit ću niz mjera da se zaštiti gospodarstvo Bosne i Hercegovine. Svjetska trgovinska organizacija to dozvoljava, bez obzira jeli zemlja član ili ne. Samo prethodne elite nisu bile spremne zaštititi gospodarstvo, Već na granici uvoznici imaju prednost u Bosni i Hercegovini. Hrvatska stimulira svoje gospodarstvo pet puta više nego mi. Njemačka to čini 13 puta više. Zato Njemačka roba jeste konkurentna. A nama su osmislili priču da stimulacija znači poskupljenje”.

Takav ekonomski odnos međunarodnih aktera prema Bosni i Hercegovini je ocijenio kao “nekom vrstom monopola”.

Dodikov prijedlog je sljedeći:

“Zabranit ćemo uvoz roba iz dospijeća kao mjeru poticanja poljoprivrede. Tako ćemo stimulirati da se ljudi bave ovom vrstom proizvodnje”.

Prema riječima predsjedavajućeg Predsjedništva, Bosna i Hercegovina uvozi robu iz Europske unije bez ikakvih kriterija, a izvozi u Uniju u skladu sa kontingentima. Zatim je ukazao:

“Ako Bošnjaci, Srbi i Hrvati žele održati dejtonsku Bosnu i Hercegovinu, onda trebaju štiti svoju proizvodnju”.

Ponovio je stav da su “Bošnjaci” pokušali Vijeće ministara “pretvoriti u Vladu Bosne i Hercegovine”. Za njega je to neprihvatljivo rekavši da su svi organi, pa i Vijeće ministara, “pomoćni organi” Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Kako je kazao, ako bude tako, onda je “moguća” Bosna i Hercegovina.

Također je kritizirao rad Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine kazavši da ona “nema njegovu podršku jer je pratila i činila zlo dužnosnicimaa iz Republike Srpske”. Pitao je kako je Agencija mogla djelovati, a da tri godine nema platformu djelovanja, a prema “zakonu je mora imati”. Zato “neće dozvoliti da otuđena birokratska struktura bude jača od legitimno izabranih predstavnika”.

Zahtijevat će da zastava Republike Srpske bude istaknuta u svakoj prostoriji gdje je on prisutan. Naveo je da nema ništa protiv zastave Bosne i Hercegovine koju je “nametnuo visoki predstavnik”.

Njegov zahtjev će biti da se potpuno onemogući izvoz trupaca iz Bosne i Hercegovine kako bi se pospješili domaći proizvođači namještaja.

Kao mjeru poboljšanja ekonomskih prilika je naglasio fiskalne i monetarne promjene u cilju da “Bosna i Hercegovina bude suverena i da upravlja svojom monetarnom politikom”. To je objasnio sljedećim riječima:

“Navodno je u Centralnoj banci deponirano šest milijardi maraka u Deutsche banci. Onda ih Deutsche banka daje svojim pokrajinama za razvoj infrastrukture po kamatnoj stopi od 0,5 posto, a mi ne možemo dobiti ništa manje od 4 posto. Zar ne bi trebalo da Centralna banka tim sredstvima otkupljuje obveznice kantona i entiteta i tako razvija Bosnu i Hercegovinu. Ne znam je li ovo točno, ali ću provjeriti. Sigurnije je da Centralna banka plasira taj novac, nego da ih drži u Deutsche banci u čije se poslovanje sumnja u posljednje vrijeme. Ako je propao Lehman Brothers, zašto ne bi i Deutsche banka?”

Najavljene smjene kadrova iz Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine je objasnio kao izostankom njihove “odgovornosti” prema Republici Srpskoj.

Smatra da je Bosna i Hercegovina održiva samo bez prisustva Ureda visokog predstavnika.

“Hajde da ne bude Bosna i Hercegovina propala. Vratimo je”, poručio je u završnici svog dugog obraćanja medijima Milorad Dodik.

Dnevnik.ba/ https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo