Plenković: Izborom hrvatskog člana Predsjedništva BiH izigran je smisao i duh Daytona

Nekidan ste pokrenuli diplomatsku inicijativu po pitanju jednakopravnosti Hrvata u BiH. Jeste li zadovoljni odjecima vaših istupa u Bruxellesu?

– Hrvatska je potpisnik Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, najzainteresiranija smo zemlja za europsku budućnost Bosne i Hercegovine, ali i za jednakopravnost Hrvata u BiH. Ono što se dogodilo na ovim izborima u BiH, barem kad je riječ o izboru člana Predsjedništva na prostoru Federacije BiH, izigravanje je smisla i duha Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Nije došlo do izbora legitimnog predstavnika, dakle predstavnika za kojeg bi glasala većina hrvatskog naroda u BiH, dapače. Dragan Čović je dobio 80 posto glasova Hrvata, a nedostajalo mu je 70.000 glasova da dostigne Željka Komšića. To je poruka Hrvatima u BiH, koju oni ne mogu nikako iščitati kao pozitivnu od strane većinskog bošnjačkog naroda. Upravo tu poruku izigravanja duha Daytona temeljito sam objasnio šefovima država i vlada Europske unije na najvišoj razini i to na vrlo jednostavan način. I moram priznati da je većina njih tada potpuno shvatila o čemu je riječ. Zato je i uslijedila podrška, odnosno razumijevanje bugarskog premijera Borisova, mađarskog premijera Orbana, francuskog predsjednika Macrona, španjolskog premijera Sancheza, dok je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Mogherini također uvažila argumentaciju. Dogovoreno je da se rasprava o rezultatima izbora u BiH stavi na dnevni red sjednice ministara vanjskih poslova EU-a i da se detaljno vidi kako riješiti pitanje pravednoga izbornog zakona čija bi provedba sukladno presudi Ustavnog suda u slučaju Ljubić onemogućila ovakve scenarije. Smatram da bi to bilo u interesu cijele BiH, a ne, kako se to nastoji prikazati, u interesu jedne stranke ili jednog naroda. To je u korist dugoročne stabilnosti Bosne i Hercegovine i dobrih odnosa među svim njezinim konstitutivnim narodima, koji i stvarno trebaju biti ravnopravni u institucijama.

Gdje je put za rješenje stanja u Bosni i Hercegovini?

– Gledajte, mi smo bili prije dvije godine toliko angažirani u političko-diplomatskoj ofenzivi da se podnese zahtjev za članstvo BiH u EU da smo tada u Europskom parlamentu dali solidan doprinos lobističkom naporu i pomogli BiH puno više nego neke države članice. Nisu svi tada na to blagonaklono gledali. Europski put ključan je za nastavak reformi i kvalitetniji život svih ljudi u BiH.

Probleme s migrantskim putem preko Hrvatske označili ste veoma ozbiljnim. Ako bi oni eskalirali, to bi imalo posljedice za naš ulazak u Schengen, ali i za našu gospodarsku i financijsku stabilnost. Dojam je da ste taj problem verbalno zaoštrili i podigli na višu razinu.

– U Vladi je svijest o važnosti ove teme izrazito prisutna. Uostalom, nema sastanka Europskog vijeća, a da to nije tema broj jedan. Hrvatska se nalazi na kopnenoj ruti migranata prema zapadnoj Europi. Na koncu nam se događaju situacije poput ove na prijelazu Maljevac gdje je određeni broj ilegalnih migranata krenuo u nezakoniti prelazak.

6300 hrvatskih graničnih policajaca, uz sva tehnička sredstava koja smo iskoristili od EU-a i time modernizirali naš nadzor granice, štite državni teritorij i onemogućavaju da krijumčari zarađuju na ljudskoj nesreći. Posljedice nekontroliranog migrantskog vala smo vidjeli doslovno na brojnim izborima u državama EU-a. Pogledajte situaciju u Njemačkoj, Italiji ili drugim državama. Ta tema utječe vrlo jasno na političke scenarije i javno mnijenje u EU-u, stoga Europa mora imati odgovor. On mora biti prije svega usmjeren na jačanje vanjske granice i provedbu dogovora s Turskom, kojoj je Hrvatska u poseban fond platila do sada gotovo šest milijuna eura. Važna je i potpora Grčkoj u kontroli granice, ali i što bolja suradnja sa zemljama odakle se pokreću veliki migrantski valovi. Ovo nije problem koji će nestati, naprotiv, on će biti na dnevnom redu još dugi niz godina. Prethodno je važna reforma Schengena jer današnji Schengen nije više isti kao prije. Stoga je tema sigurnosti, migracija i Schengena tema broj jedan za Europsku uniju.

S obzirom na to da kao premijer nemate jaku oporbu, mediji često kalkuliraju da je vaša prava oporba ona unutarstranačka, ona desna struja u HDZ-u. Nekidan ste kazali kako neće uspjeti oni koji vam rade o glavi, što se protumačilo kao reakciju na odnose u stranci. Kako vi to komentirate?

– Većina političkih aktera uvijek najviše djeluju protiv onoga tko je na vlasti. To je prirodno, a i dobro je za jačanje otpornosti. Što se tiče HDZ-a, u dvije godine i četiri mjeseca od kada sam na čelu stranke, dobili smo parlamentarne izbore, kad i nije bilo mnogo optimista, te potom pobijedili i na lokalnim izborima, kad smo osvojili u političkom smislu dva važna uspjeha: gradonačelnika Splita i župana osječko-baranjskog.

Po svim istraživanjima, HDZ je kontinuirano vodeća stranka s rejtingom od gotovo 30 posto. U financijskom smislu, konsolidirali smo stranku koja je, kad sam preuzeo vodstvo, bila u minusu od 18 milijuna kuna, a danas je u plusu. Upravljamo Hrvatskom, imamo odličnu suradnju s jedinicama lokalne samouprave, provodimo naš izborni program i donijeli smo novi moderan statut na Općem saboru u svibnju.

A što je s unutarstranačkom oporbom. Postoji li?

– Unutar HDZ-a ne mislimo svi isto o svim temama. To je velika stranka desnog centra koja obuhvaća i različite profile ljudi, što je dobrodošlo. Držimo smjer temeljnih vrijednosti, domoljublja, državotvornosti, narodnjaštva, demokršćanstva i svega pozitivnog, na čemu je HDZ, predvođen prvim predsjednikom Tuđmanom, stvorio svoj imidž proteklih skoro 30 godina. Smjer stranke koji sada držimo dobar je za Hrvatsku, dobar je za stranku jer je čvrsto profilira i uklapa se u vrijednosti obitelji europskih pučana. Vidjet ćete da velika većina naših birača, članova i simpatizera podržava taj smjer. A oporba neka ide svojim putem.

Dnevnik.ba/ https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo