1571.-2018./Sudjelovali i Hrvati: Godišnjica sudbononsne bitke kojom je spriječen daljnji prodor Osmanlija u Europi
Vrijeme:2 min, 42 sec
Na današnji dan, 7. listopada 1571. godine, dogodila se važna povijesna bitka, jedna od onih koje označavamo kao prekretnice nekog doba. Riječ je o bitci kod Lepanta, a u kojoj su snage takozvane Svete lige porazile Osmansko carstvo, a što će, kako se ispostavilo, imati dalekosežne posljedice.
Bitka se dogodila u sklopu Ciparskog rata koji je trajao od 1570. do 1573. godine. Snaga Osmanskog carstva tada je bila na vrhuncu i na kopnu i na moru. Dvadesetak godina kasnije, 1593. godine Osmanlije će biti poražene i kod Siska što je bila još jedna prekretnica i znak da će Osmansko carstvo krenuti silaznom putanjom. Početak Ciparskog rata Osmansko je carstvo dočekalo kao vjerojatno najjača europska sila koja nema namjeru zaustaviti širenje.
Sveta liga nastala iz straha
Zbog toga je osnovana Sveta liga, zajednica često posvađanih europskih zemalja koje su ujedinili papa Pio V. i strah od Osmanlija. Činili su je Papinska država, Španjolska, Mletačka Republika, Napulj, Sicilija, Genova, Toscana, vojvodstva od Savoje, Parme i Urbina. U sklopu Mletačke Republike u ratu će sudjelovati i brojni Dalmatinci. I u bitci kod Lepanta sudjelovalo je nekoliko brodova iz dalmatinskih gradova.
Snage Svete lige isplovile su iz luke u Messini, a činilo ih je 150 mletačkih galija, 79 španjolskih i 12 papinskih. To su bile ključne snage. U borbama je sudjelovalo i sedam hrvatskih galija. Svoje su predstavnike u sklopu mletačke mornarice imali Krk, Cres, Rab, Šibenik, Trogir i Hvar.
Snage Svete lige predvodio je Don Juan Austrijski dok je osmansku flotu vodio Mehmet Ali. Kršćanske snage izašle su iz bitke kao apsolutni pobjednik, a do danas se ne zna je li jedna od ključnih akcija u borbi, a to je bio udarac đenoveških snaga na turski bok, bio dio plana ili puka slučajnost. U ovoj bitci, koja se smatra najvećom na Sredozemlju nakon bitke kod Akcija 31. prije Krista, poginulo je oko 25.000 osmanskih vojnika, a potopljeno je 80 osmanskih brodova. To je značilo kraj osmanskih ambicija o prevlasti na moru. Kako je spomenuto, dvadesetak godina kasnije porazom kod Siska započet će i početak kraja osmanske prevlasti na kopnu. No, riječ je o procesima koji će trajati desetljećima, čak i stoljećima.
Osmanlije su dobro prošle u ratu, ali bilo je jasno da nisu nepobjedivi
Nakon pobjede snage Svete lige brzo su se vratile međusobnim obračunima pa puni potencijal ove bitke zapravo nikada nije iskorišten. Osmanlije su ipak na kraju osvojili Cipar, zbog kojeg se rat vodio, a na mirovnom sporazumu 1573. godine Venecija je morala pristati na gubitak značajnog dijela Dalmacije.
Bitka kod Lepanta je zapravo, kako je povijest pokazala, više imala dugoročni nego kratkoročni učinak. Zapravo, niti šest mjeseci nakon bitke Osmanlije su praktički u potpunosti obnovile svoju flotu, a u ratu su prošli prilično dobro. No, pobjeda je bila bitna jer je u ključnom trenutku slomila nadiruću Osmansku flotu i time vjerojatno spriječila širenje Osmanskog Carstva po Europi. Osim toga, bitka je imala i strašan psihološki efekt na europske zemlje koje do tada praktički nisu znale za pobjedu protiv Osmanskog Carstva. U bitci se zapravo pokazalo da je flota europskih zemalja puno modernija od osmanske flote i da Osmanlije na tom polju nemaju što tražiti.
Dnevnik.ba/ https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo
