Najava Bannonova pohoda na Europu

Bauk Stevea Bannona kruži Europom, izazivajući strah tradicionalnih političkih elita. Bivšeg stratega Trumpove kampanje u političkom mainstreamu – ponešto iz straha, a ponešto i zbog elitističkog pogleda svisoka – nazivaju i ‘Bannon Barbarin’, prema uzoru na Conana Barbarina, pripisujući mu gotovo nadnaravne moći u rušenju političkog ‘mainstreama’.

Pravu je uzbunu u ‘mainstreamu’ diljem Europe pa tako i u Hrvatskoj izazvala njegova nedavna najava da priprema povezivanje i ujedinjavanje europske nove desnice za europarlamentarne izbore sljedeće godine. A kao savjetodavna i analitička potpora projektu od jeseni će u Bruxellesu djelovati i njegova zaklada simboličnog naziva Movement. Iliti Pokret.

Bannonova uloga u izborima

Istina, znalo se još proljetos da Bannon često boravi u Europi, da ispituje mogućnosti prilagodbe i prenošenja američkog modela koji je doveo Donalda Trumpa u Bijelu kuću na europske države.

Nagađalo se da ima udjela i u porazu tradicionalnih političkih stranaka na talijanskim izborima i usponu Salvinijeve desne neokonzervativne Lige, da je preko svog europskog prijatelja Viktora Orbána pomagao u slovenskim parlamentarnim izborima Janezu Janši… Ali kada Bannon otvoreno najavi pohod na Europski parlament, kao početak kraja globalističkog neoliberalnog poretka, oličenog u financijsko-političkom magu Georgeu Sorosu, onda svatko politički ozbiljan takvu najavu uzima ozbiljno.

Ovdje je naime riječ o tektonskim promjenama svjetskog poretka, koje su pred vratima. S iste, vošingtonske adrese je nakon sloma komunističkog carstva potkraj osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, nakon ulaska Billa Clintona u Bijelu kuću, krenuo val globalizacije, doktrine prema kojoj trgovina bez granica, kapital bez boje i ljudska prava bez granica predstavljaju idealan model za upravljanje svijetom.

Koji će dakako jamčiti i američku dominaciju u upravljanju. I nakon prvih petnaestak godina poleta projekt je počeo pokazivati svoje slabe strane: upravljanje su preuzele mulitinacionalke i sponzorirane tzv. nevladine udruge, ljudska prava i slobode su, uz mainstream medije kao posrednike, postali sredstvo za kontrolu društva.

Zapadu vazda protivne države i ideologije ušle su preko otvorenih društava i gospodarstava u njegov meki trbuh (Rusija, Kina, islamizam) i počele preuzimati upravljanje. Čak i u SAD-u, koji je izmislio globalizaciju. Države su postale ‘male’ i nemoćne, izgubile su ne samo identitet, već i imunitet na različite viruse suprotne tradicionalnim zapadnim vrijednostima.

Ali uvezani naddržavni politički, korporativni i NGO establishment postao je moćan, samodovoljan, upravljački superioran, s gotovo apsolutnom kontrolom društva i gotovo sam sebi svrha. A istodobno je postao tako neotporan na sve što izlazi iz tog birokratiziranog mainstreama: ne zna kako se nositi s migracijama i islamizacijom, neotporan je na od Putina sponzorirane anarhističke ili pak radikalno desne pokrete, ne zna kako se oduprijeti kineskom gospodarskom preuzimanju….

Konkretna mreža unosnih pozicija

Američki odgovor koji se pojavio u ‘projektu Donald Trump’ i načelu ‘Amerika prva’, predstavlja novi model upravljanja, povratak nekadašnjih suverenističkih prerogativa državi uza svjetonazorski i ekonomski konzervativizam. Zato Bannonova najava pohoda na Europski parlament tako uznemiruje europski mainstream establishment.

Riječ je o vrlo konkretnoj mreži unosnih pozicija, vrlo velikom novcu koji se u toj mreži vrti i o iznimnoj upravljačkoj moći. Pa i vi biste se ljutili da vam to netko dovede u pitanje. I učinili biste sve da ga spriječite. Najmanje što se može učiniti je nazivati to svakojakim imenima: fašizmom, rasizmom, ksenofobijom… Osobito biste ljutiti bili ako je ta prijetnja ozbiljna.

A pojava Bannona i njegova Pokreta u današnjoj Europi jednako je ozbiljna kao što je to prije četvrt stoljeća bila pojava Georgea Sorosa i njegova Otvorenog društva. I hajde da se ne zavaravamo: Soros je bio tada kao i Bannon danas eksponent dijela američke duboke države. Te priče o talentiranom burzovnom mešetaru ili čarobnjaku društvenih mreža koji sami mijenjaju svjetske poretke ipak pripadaju hlebinskoj školi naive.

Za Europu, baš kao i za Hrvatsku zato uopće nije upitno hoće li se ‘pokret’ dogoditi. Već kako ga iskoristiti u nacionalnom i razvojnom interesu. Može li tako da se jednom bude barem u sredini, a ne baš uvijek na začelju procesa?

Višnja Starešina/Lider/HKV/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo