SLAVEN RAGUŽ Protiv izgradnje Pelješkog mosta nije BiH, nego bošnjačka politika koja sanja ostvarenje svojih ratnih ciljeva

Bosna i Hercegovina nema ništa protiv izgradnje Pelješkoga mosta. Dapače, izgradnja ovog mosta je u jednakom interesu BiH, kao i Hrvatske, izjavio je za Dnevnik.ba Slaven Raguž, predsjednik HRS-a i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Raguž je naglasio kako protivljenje izgradnji Pelješkog mosta izražava isključivo dio bošnjačke politike koja još uvijek živi u prošlosti i snovima da u miru može ostvariti ciljeve koje nisu uspjeli tijekom operacije „Odbrana narodnih prava – Vrdi 93“, odnosno operacijom „Neretva 93“.

„Budući da smo sa danom početka radova na Pelješkome mostu od strane pojedinih predstavnika bošnjačkih stranaka, kao i ljevičarskog kruga medija u Hrvatskoj, žrtvama cijele jedne medijske ofanzive koja kao nepobitnu činjenicu uzima kako je ‘BiH protiv izgradnje Pelješkoga mosta’, osjećam obvezu javno kazati kako to jednostavno nije istina“, rekao je Raguž.

Još 2006. godine je Vijeće ministara dobilo od strane Vlade RH na uvid projektnu dokumentaciju. Tadašnji bh. ministar prometa Branislav Dokić, podsjeća Raguž, predvodio je stručno povjerenstvo BiH koje je tadašnjem hrvatskom ministru Božidaru Kalmeti prenijelo kako BiH ima jedini zahtjev da visina mosta u najvećem luku mora biti 55 metara, a ne 47 koliko je hrvatska strana zahtijevala. Nakon što je Hrvatska na to pristala, dobila je formalno odobrenje za nastavak projekta, zbog čega je kasnije odobren od strane Europske Komisije.

„Izgradnja Pelješkoga mosta prometno bi oslobodila jug BiH koji tijekom ljetnih mjeseci biva doslovno prometno začepljen. Dovoljno je ovih dana krenuti prema Neumu kako bi se uvjerili u ove tvrdnje. Samo prošloga vikenda gužve su u oba smjera (i prema Dubrovniku i prema Opuzenu) premašivale 13 km. Također, blizina i brža povezanost juga BiH sa Pelješkim poluotokom znači i kvalitetniju ponuda u turizmu od kojeg najvećim dijelom živi pučanstvo ovoga kraja“, istaknuo je predsjednik HRS-a.

Ukoliko je vrhu bošnjačke politike toliko stalo do juga BiH, dodao je, neka isposluje preimenovanje GP Vukov klanac u granični prijelaz za međunarodni promet, ili jednostavno isposluje jednostavniji način dobivanja pogranične propusnice.

HRS je, veli, prigodom inicijative preimenovanja GP Gabela polje inzistirao na povećanju površine pograničnog područja sa 5 km na 30 km, kao i smanjenju troškova dobivanja propusnice (za jednu propusnicu potrebno je i do 100 KM popratne dokumentacije).

„Tražili smo i  pojednostavljenje diskriminatornih administrativnih barijera u vidu pravdanja zahtjeva za propusnicu. Iako smo uspjeli u namjeri preimenovanja GP Gabela polje, koji je i dandanas otvoren nakon naše inicijative, prijedlog o pojednostavljenju dobivanja pogranične propusnice je zakočen od strane hrvatskih političkih predstavnika. Iz kojih razloga, ne znamo, jer nikada nismo dobili razuman odgovor na to pitanje“, izjavio je.

Također, Raguž je rekao kako mu nije jasno zašto nitko od relevantnijih dužnosnika i predstavnika HNS-a ne odgovara na ovu medijsku i političku ofanzivu „protiv“ Pelješkoga mosta.

„No, ako se prisjetimo kako su oni gostovali na turskim ratnim brodovima koji su svojedobno uzurpirali Neumski akvatorij, kako su sudjelovali u nenamjenskom utrošku novaca ‘izgradnju pristaništa za brodove gaza preko 50m’ koji je avansno plaćen a nikada realiziran  projekt izgradnje novcem poreznih obveznika u iznosu od 432 187 KM, ne bi me čudilo da su i oni našli neki interes u ovom ‘protivljenju’ izgradnji Pelješkoga mosta“, rekao je.

Zaključio je kako BiH nije protiv izgradnje Pelješkoga mosta. Izgradnja je u interesu BiH, jednako kao što je u interesu Hrvatske.

„Ono čemu se protivim jeste realiziranje nekih nikad zaboravljenih snova o luci Neum i ulasku brodova u Neumski akvatorij, što se uzima kao razlog protivljenju izgradnje mosta. To neće ići“, izjavio je Raguž.

J. Gudelj /Dnevnik.ba/https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo