Anketa portala Direktno.hr: Nini Obuljen priznaju uvođenje reda, no zamjeraju nedostatak ideja i miješanje u rad HRT-a
Vrijeme:11 min, 35 sec
Došao je red i na ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek u sklopu analize rada svih ministara aktualne Vlade. Uz pomoć naših sugovornika i vašeg glasovanja ocijenit ćemo dosadašnji rad nasljednice Zlatka Hasanbegovića
Ta Dubrovčanka i kći ratnog dubrovačkog gradonačelnika Nikole Obuljena bila je od 2006. do 2011., pomoćnica ministra i državna tajnica u vrijeme Bože Biškupića i Jasena Mesića te se bavila medijskom politikom, sudjelovala je u kreiranju Zakona o HRT-u i Zakona o elektroničkim medijima, a dvije godine je bila i predsjednica Programskog vijeća HRT-a.
Riječ je o doktorici znanosti, diplomiranoj violinistici i profesorici francuskog jezika i književnosti. Iako je u Vladu Andreja Plenkovića ušla kao nestranačka osoba, postavši ministricom kulture u listopadu 2016., tri mjeseca kasnije ipak se učlanila u HDZ izjavivši kako joj nitko nije uvjetovao angažman članstvom u stranci, nego da su dolaskom Plenkovića na čelo HDZ-a “stvoreni preduvjeti za daljnji razvoj jedne prave europske demokršćanske stranke” i da želi biti dijelom tog procesa.
Na čelo Ministarstva došla je iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose gdje je radila kao znanstvena suradnica. S obzirom na to da su se u to vrijeme vodile bitke u HDZ-u oko ostanka Zlatka Hasanbegovića u Ministarstvu kulture, čemu Plenković nije bio sklon, njezino ime kao moguće nasljednice izazvalo je niz negativnih reakcija, posebice među braniteljskim udrugama. Cijela je priča krenula zbog financiranja kontroverznog filma ’15 minuta-masakr u Dvoru’ koji je financirao Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), a branitelji su zbog niza skandala, korupcije i nepravilnosti u radu te javne ustanove uz smjenu tadašnjeg ravnatelja Hrvoja Hribara tražili i ostavku cijelog Upravnog vijeća u kojem je sjedila i Nina Obuljen.
Financiranje Frljića i Praljkove ‘brošure’
Kritizirana je i zbog financiranja programa Marulićevih dana, u sklopu kojih je prikazivana sporna Frljićeva predstava ‘Naše nasilje i vaše nasilje’, iako se Ministarstvo kasnije ogradilo od tog programa. Na vidjelo je izašla i činjenica da je Nina Obuljen 2008., kao državna tajnica u Ministarstvu kulture, potpisala tzv. ‘mišljenje stručnih službi’ kojim je 18 knjiga pokojnog generala Slobodana Praljka s originalnim dokumentima iz Domovinskog rata proglašeno brošurama. Ministrica je kasnije demantirala da ih je proglasila šundom kako su navodili mediji, no od brošura do šunda kratak je put.
Obuljen je u Ministarstvu kulture dočekao kaos njezinih prethodnika HNS-ovke Andree Zlatar Violić i Berislava Šipuša, koji Zlatko Hasanbegović nije imao ni vremena niti afiniteta u svom devetomjesečnom mandatu raščistiti. Zanimljivo je kako je Zlatar Violić u nekoliko navrata izjavila da je Nina Obuljen najkvalitetnija kandidatkinja za ministricu jer poznaje “sustav, Europu i teorije kulturnih politika”.
Uvela red u financiranje
Saborska zastupnica HDZ-a Sanja Putica te članica saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije i Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, dala je vrlo visoku ocjenu za rad ministrici Obuljen, istaknuvši da je ispunila njezina očekivanja na toj poziciji. Naglasila je kako je ministrica uvela red u financiranje.
“Isto tako, u Saboru su do sad usvojena četiri cjelovita zakona, a najavljena su još tri u ovoj godini; otvoreni su novi natječaji za sudjelovanje u kulturi i privlačenje publike te je višestruko povećan proračun za ‘Poduzetništvo u kulturi’. Raspisana su tri nova javna poziva iz Europskog socijalnog fonda i po prvi put je raspisan javni poziv za financiranje vizualnih umjetnika”, nabraja ministričina postignuća naša sugovornica.
Podsjeća kako je knjižarstvo i izdavaštvo bilo na koljenima te da je zahvaljujući intervenciji Ministarstva i njihovoj institucionalnoj i financijskoj potpori ono spašeno u cjelini. Ipak, vjeruje kako je trebala napraviti više na području medija. Podsjetila je kako je Ministarstvo za kraj ove godine najavilo izmjene i dopune Zakona o elektroničkim medijima te javnu raspravu o medijskoj strategiji kao i izmjene zakona o HRT-u i HINA-i. Glede financiranja neprofitnih medija, Putica podsjeća kako je ministrica najavila da će nakon usvajanja mjernica medijske politike odlučiti o budućnosti financiranja (direktnog ili indirektnog) svih medija.
Zaključuje kako svakako treba povećati sredstva za kulturu, ali da to aktualna Vlada kontinuirano i čini. Ističe kako su izvorna proračunska sredstva povećana za oko sto milijuna kuna u odnosu na 2016. godinu te da je od 0,56 posto proračuna Ministarstvo kulture stiglo na 0,91 posto, uz obećanje ministrice i premijera da će se taj trend nastaviti.
Kontinuitet kulturne politike HNS-a
Ana Lederer, pročelnica zagrebačkog Ureda za kulturu i zastupnica Neovisnih za Hrvatsku, bivša desna ruka Zlatka Hasanbegovića u Ministarstvu kulture, a prije toga intendantica zagrebačkog HNK-a, nije impresionirana radom ministrice. Iako je Nina Obuljen izjavila kako je s Lederer u korektnim odnosima, sudeći prema njihovoj komunikaciji preko medija, to baš i ne izgleda tako. No, unatoč svemu, zagrebačka pročelnica je svakako relevantna osoba za ocjenu rada ministrice.
Na naš upit je li zadovoljna radom ministrice i je li ispunila njezina očekivanja, Lederer nam je odgovorila kako ništa nije očekivala te da stoga nije posebno iznenađena. “Ne događa se ništa, ideja na obzoru protekle gotovo dvije godine nema, a hrabrosti je još manje. Kultura je anestezirana, što zapravo znači da se sustav samo održava, bez ikakvih naznaka da će se nešto kvalitativno promijeniti”, ocjena je Ane Lederer.
Ističe kako se radi o kontinuitetu kulturne politike HNS-a, s tim da je za razliku od razdoblja ministrice Andree Zlatar Violić, sada neusporedivo urednija provedba zakonskih procedura odnosno uredniji birokratski mehanizam.
Zanimalo nas je i kakva je suradnja između Ministarstva i zagrebačkog Ureda za kulturu jer su na tom području usmjereni jedni na druge, tim više što se puno velikih kulturnih manifestacija i projekata održava upravo u metropoli, no Lederer nam je odgovorila kako od kad je postala pročelnica početkom lipnja nije imala nikakvih kontakata s Ministarstvom ili ministricom osobno.
Mizerni budžet kulture hrani svoje ‘grobare’
Književnik Branko Čegec, vlasnik izdavačke kuće ‘Meandar’ te pomoćnik ministra kulture u vrijeme Antuna Vujića, smatra kako je ministrica Obuljen blagonaklono dočekana u većem dijelu javnosti jer je na tu poziciju došla nakon ‘jedne mračne epizode’, vjerojatno aludirajući na ministrovanje Zlatka Hasanbegovića.
“No stvarnost je ipak nešto kompleksnija od dobrih namjera. Riječ je o osobi koja je dobro upućena u funkcioniranje administracije pa u posve birokratiziranom kontekstu vjerojatno stvari ne stoje tako strašno, barem dok se još uvijek uspijeva isisavati hrana za gladni organizam koji nezaustavljivo ekspandira”, živopisan je u opisu stanja Čegec koji kao problem ističe tzv. “živu kulturu” odnosno kulturnu proizvodnju koja u “skučenom državnom budžetu ima sve manje mjesta pa nužno završava u atrofiji, u sve bržem odumiranju”.
Ali na čemu će birokracija parazitirati kada pojede ostatke mekog tkiva na lešini, pita naš treći sugovornik.
Na naše pitanje je li ministrica Obuljen ispunila njegova očekivanja, Čegec nam je odgovorio kako nije od velikih očekivanja, posebice kada je riječ o političarima, ali da politika ima mehanizme putem kojih može omogućiti stvaranje uvjeta u kojima će se stvari početi pokretati u pozitivnom smjeru. Napominje kako nema dojam da se u tom smjeru nešto pokušava te da aktualna politika potpuno zanemaruje potencijal kulturne proizvodnje i njegove pokretačke, razvojne mogućnosti.
Na pitanje kakvo je stanje u izdavaštvu i književnosti, Čegec odgovara kako je ono na mikrorazini analogno globalnoj situaciji s jednom, za život na zemlji sudbonosnom vrstom, a to su pčele. Jedina je razlika, ističe, što za očuvanje kulture nitko ne pokreće kampanje.
“Kada je o knjizi riječ, nemate li vi kao relativno neutralna osoba dojam da knjiga u ovoj zemlji nikome ne treba? S tim živim 24 sata dnevno”, rekao nam je naš treći sugovornik. Zaključuje kako je ‘živa kultura’ na aparatima te da uopće nije nemoguće da će netko posve svjesno i namjerno uskoro ‘iskopčati struju’.
“Mizerni budžet kulture hrani svoje ‘grobare’, kojima je odlično sve dok ima mrtvaca. No što će se dogoditi kada pčela više ne bude?”, završava slikovito Čegec svoj osvrt o stanju u hrvatskoj kulturi.
‘Izravno se miješa u rad HRT-a’
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) Ivan Zvonimir Čičak, ministrici Obuljen dao bi za rad ocjenu dovoljan, uz napomenu da je to zato što je ‘kavalir’. Smatra kako se radi o rutinskom obnašanju funkcije, birokratskoj vrtnji u krug bez ikakvih kreativnih ideja, a samim tim i bez pomaka.
“Ministrica je uglavnom ‘prežvakavala’ stare teme, a nije se ozbiljno uhvatila u koštac s nemalim brojem problema koji lebde nad hrvatskom kulturom”, mišljenja je Čičak. Kaže kako se ministrica izravno miješa u rad i program HRT-a na što ju je, tvrdi, i osobno upozorio. U tom kontekstu spominje slučaj novinarke Karoline Vidović Krišto koja je uklonjena iz programa, a da od rukovodstva HRT-a nije dobila nikakvo obrazloženje, nego je isto poslano medijima.
U HHO-u smatraju da postoji dovoljno činjenica za kaznenu prijavu za mobing protiv rukovodstva televizije, ali i ministrice Obuljen. Čičak ističe kako se na HRT-u umjesto visokog profesionalnog novinarstva susrećemo s „utjerivanjem straha u kosti“ za slobodno mišljenje ili istup: “što je više nego zabrinjavajuće za društvo koje želi otvorene, demokratske i profesionalne medije”.
Glede financiranja neprofitnih medija od Ministarstva kulture čemu nije sklona ni ministrica Obuljen, Čičak u tom dijelu podržava ministricu. “Protivnik sam ovisnosti o državi i državnim jaslama. Postoje i drugi načini na koji se neprofitni mediji mogu financirati. Ukoliko ipak dođe do dijeljenja novca onda se isti ne smiju davati po kriteriju koji je proklamirao bivši predsjednik HND-a Zdenko Duka, a koji se svodi na to da mi sada dajemo svojima, a kad oni dođu oni na vlast neka podijele svojima”, podsjetio je Čičak upozorivši da takav ideološki kriterij ne može biti temelj slobode medija.
Ostvareni preduvjeti za realizaciju dugoročnih ciljeva
Iz Ministarstva kulture su nam odgovorili da su za vrijeme mandata dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, uz niz poduzetih reformskih ad-hoc mjera, ostvareni preduvjeti za realizaciju dugoročnih ciljeva iz strateških dokumenata. Ističu kako je u kratkom roku uveden red u postupak financiranja programa što je ubrzalo rad kulturnih vijeća i postupak dodjele sredstava. To je iznimno važno za korisnike sredstava jer im uvelike olakšava planiranje i realizaciju kulturnih programa u narednoj godini.
Ministarstvo kulture pokrenulo je i reviziju niza zakona. Do sada su usvojena četiri cjelovita zakona iz područja kulture: Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, Zakon o muzejima, Zakon o audiovizualnim djelatnostima te revidirana Konvencija Vijeća Europe o kinematografskoj koprodukciji. Usvojen je i Pravilnik o sufinanciranju projekata odobrenih u okviru programa Europske unije Kreativna Europa – potprogram Kultura. U postupku donošenja su izmjene Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnost. Počele su pripreme i rad na novim zakonima o umjetnicima i o kazalištu, a u tijeku je i priprema medijske strategije te rad na izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima. Sljedeći korak je izmjena Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi kojeg je nužno prilagoditi današnjem vremenu i potrebama, smatraju u Ministarstvu.
Niz natječaja u svrhu privlačenja publike
Osim normativnih aktivnosti, Ministarstvo kulture je od početka mandata raspisalo cijeli niz novih natječaja u svrhu privlačenja publike i sudjelovanja u kulturi, što su i prioritetni ciljevi kulturne politike. Uz pilot-projekt Poziv za dodjelu potpora programima koji potiču razvoj publike u kulturi po prvi puta raspisan je i pilot-projekt pod nazivom Javni poziv za poticanje stvaralaštva vizualnih umjetnika čiji je cilj jačanje vizualnog stvaralaštva. U suradnji s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta objavljen je Javni poziv za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama za 2018. godinu s ciljem jačanja malog i srednjeg poduzetništva, a financijska sredstva uvećana su za četiri puta u odnosu na prošlu godinu te u ovoj godini iznose 8 milijuna kuna, ističu.
Putem programa Europske unije Kreativna Europa -potprogram Kultura i MEDIA – te putem Europskog socijalnog fonda (ESF), financiraju se umjetnički i kulturni programi za djecu, mlade i starije i općenito razvoj kulturno-društvene scene, odgovorili su nam na pitanje o iskoristivosti EU fondova. Istaknuli su da je u odnosu na 2017. zabilježen značajan porast broja odobrenih programa.
Zanimalo nas je jesu li proračunska sredstva koja se izdvajaju dovoljna za potrebe kulture i ima li naznake za njihovo povećanje. Odgovoreno nam je kako “ministrica kulture uvijek ističe kako je cilj nastaviti kontinuirano povećavanje izdvajanja za kulturu, no isto tako napominje kako moramo biti svjesni prioriteta kada se uzmu u obzir svi resori za koja se izdvajaju sredstva iz proračuna”.
Strategija razvoja kulture do kraja 2019.
Tražili smo i da nam odgovore koji su im prioriteti u idućem razdoblju i koja su danas goruća pitanja u kulturnoj djelatnosti. Iz Ministarstva su poručili kako su najveći izazovi bolja koordinacija s jedinicama lokalne i regionalne samouprave kao i bolja priprema za sljedeću financijsku perspektivu uključujući i pripremu većeg broja strateških projekata koji će se financirati iz sredstava EU.
“Moramo završiti proces revizije zakonodavstva, omogućiti financiranje ustanova kroz programske ugovore i produljiti cikluse planiranja. Kroz Zakon o umjetnicima i mjere porezne politike moramo otvoriti mogućnost zapošljavanja i samostalnog djelovanja mladih umjetnika i kreativaca”, ističu u odgovoru.
Vezano uz izmjene Zakona o medijima, Zakona o HRT-u i Zakona o HINA-i rad na njima bit će propisan Planom normativnih aktivnosti za iduće dvije godine te će javnost pravovremeno o svemu biti obaviještena, navode. Zanimalo nas je hoće li se putem izmjena Zakona o HRT-u ukinuti sporna uredba da Sabor imenuje ravnatelja HRT-a, na što su nam odgovorili da je o tome preuranjeno govoriti jer rad na izmjenama i dopunama Zakona još nije otpočeo.
S obzirom na to da Hrvatska još nema strategiju razvoja kulture, htjeli smo znati kada ćemo je imati. Odgovoreno nam je da je rad na strategiji započeo u sklopu procesa izrade Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine te da bi je trebali dobiti do kraja iduće godine.
Direktno.hr
Molimo i vas da se uključite i date svoj doprinos u ocjeni rada ministrice kulture dr. sc. Nine Obuljen Koržinek te svoje mišljenje izrazite putem jednog klika u anketi portala Direktno.hr.To možete napraviti klikom na link ili na sliku
Direktno.HR/https://direktno.hr/Hrvatsko nebo
