Civil Gordan Bosanac i hrvatski sigurnosni sektor
Vrijeme:3 min, 18 sec
Dvije su institucije, stasale za vrijeme Domovinskog rata, dugo ostale netaknute jugoudbaškom rekolonizacijom nakon trećejanuarske okupacije 2000. godine. To su Hrvatska vojska i obavještajna služba, što je, između ostaloga, logično jer su ujedno i najzaslužniji za pobjedu u osloboditeljskom Domovinskom ratu.
Ostale institucije, od ministarstava, sudstva, državne uprave, javne televizije, kulturnih ustanova i t.d., nikad nisu u dostatnoj mjeru dezinficirane, čak ni u Tuđmanovoj eri, a sve je posljedica neprovedene lustracije.
Doduše, nije da se od 2000. godine jugounitaristi nisu trudili. Prisjetimo se Mesićevog umirovljenja hrvatskih generala, Kotromanovićevog „remonta“ zrakoplova, Josipovićevog „obračuna“ s „obavještajnim podzemljem“ – sve to bijaše usmjereno destabilizaciji institucija koje su bile (i u znatnom dijelu ostale) neokaljane te u koje je hrvatski puk vjerovao, odnosno imao povjerenja.
Nažalost, ispada da programska načela reudbašizacije i rastakanja ono malo zdravog tkiva u Hrvata, koju provodiše Mesić-Sanader-Josipović-Kosor-Milanović, sad nastavljaju Plenković, Pupovac i Vrdoljak. Naime, saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost jednoglasno je Saboru za imenovanje predložio predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. Za članove Vijeća predloženi su dr. sc. Gordan Akrap, stručnjak za informacijske znanosti koji je prije radio u sigurnosnom sustavu i diplomaciji, Eduard Briški, inspektor u HAKOM-u, dr. sc. Josip Čerina, doktor informacijske i komunikacijske znanosti koji je radio u Hrvatskom centru za razminiranje i kojeg su članovi Odbora već lani predložili u Vijeće, ali je i taj natječaj na kraju poništen. Predloženi su još i Mile Štefanac, saborski službenik, Gordan Bosanac iz nevladinog sektora koji u Centru za mirovne studije vodi program Ljudska sigurnost te Vojko Rešetar koji je bio konzul RH u Mostaru.
Gordan Bosanac je pomladak petokolonaške linije predvođene bratom i sestrom Pusić, Vesnom Teršelič, Draganom Zelićem, Sanjom Sarnavkom, Uršom Raukar i dalje redom. Gordan Bosanac autor je brošure koja se u ožujku 2015. dijelila za vrijeme Okruglog stola o 10 godina civilnoga sudjelovanja Republike Hrvatske u međunarodnim mirovnim misijama i operacijama, koje je u Saboru organiziralo MVEP. “Hrvatska službeno slavi kontroverznu vojnu akciju ‘Oluja’ kojom je oslobođen hrvatski teritorij 1995.”, napisao je Bosanac u brošuri nazivajući Hrvatsku “konfliktnom zemljom”, a koju je objavio Beogradski centar za sigurnosnu politiku. Ujedno je voditelj programa Društvena solidarnost i razvojna suradnja, te član izvršnog odbora Centra za mirovne studije, ne radi samo u jednoj od navedenih udruga i organizacija, kao i član upravnog vijeća GONG-a, satelita SDP-a. Centar za mirovne studije oko 81% sredstava dobiva iz stranih izvora, od toga 62,7% iz fondova Europske unije. U 2013. je godini raspolagao s budžetom od 4,523 milijuna kuna.
Radi se, stoga, o klasičnom parazitu koji osim što skoro cijelo više od desetljeća ruši hrvatsku državu, biva financiran od stranih veleposlanstava i stranih središta moći. Kako taj i takav može (u ime građana?!) nadzirati rad obavještajnih službi koje skrbe o nacionalnoj sigurnosti i štite nacionalne interese?
Kako će on uopće proći sigurnosnu provjeru, ako ga financiraju druge države i EU, pored toga što je izrazito protuhrvatski nastrojen. Komu će Bosanac prenijeti saznanja o radu SOA-e?
S obzirom da je predsjednik spomenutog saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, Ranko Ostojić “Svastika”, čije je telefonske razgovore s britanskim obavještajcem nedavno objavila „Bujica“, od Bosanca možemo očekivati još gore. Isto je tako nevjerojatno da je Bosanca, između ostalih, na toj sjednici Odbora podržao i vladajući HDZ.
Zar Republika Hrvatska nema nekog normalnog sina, odnosno domoljuba i rodoljuba kojega bi odabrala za nadzor obavještajnih službi u ime građana RH, nego odabire osobu koja ne prolazi sigurnosnu provjeru ni za rad u gradskom vodovodu?
S druge strane, Gordan Bosanac je je inače jedan od osnivača LGBT grupe Iskorak te jedan od su-pokretača Queer Zagreb festivala. Uzmemo li u obzir činjenicu da su homoseksualci i ostali „rodno nesigurni“ koji digoše ruku za Istanbulsku konvenciju, izrazito zastupljeni u trenutnom vrhu kako HDZ-a, tako i Vlade, možda Bosanac svoju novu funkciju može zahvaliti upravo toj „tajnoj“ vezi?
Mila Marušić/HRSvijet.net/http://www.hrsvijet.net /Hrvatsko nebo
