Pripadnost Istoku ili Zapadu
Vrijeme:3 min, 0 sec
Hrvatska politika na unutarnjem polju treba načiniti otklon od nasilnoga nametanja protuprirodne ideologije u hrvatsko zakonodavstvo, čime bi se stišale uzavrele i nepremostive međusobne protimbe, a u vanjskopolitičkom dijelu, uz pomoć saveznika s kojima dijelimo zajedničke zapadne vrijednosti zaštititi hrvatski narod u BiH, što je primarni hrvatski, ali i interes zapadnih saveznika, a ponajprije SAD-a!
Rezultat hibridnoga rata, koji se u početku vodio za naklonost stanovništva srednjoeuropskih država, dobio je svoj epilog u susjednoj Sloveniji, gdje ankete, unatoč članstvu u EU i NATO savezu, pokazuju masovnu potporu Slovenaca ruskom političkom modelu, nasuprot sustavu zapadnih demokratskih država.
Ta masovna pojava iznenadila je i američkoga veleposlanika Brenta Hartleyja, koji je morao javno reagirati porukom Ljubljani da bi morala donijeti dugoročnu procjenu što je njezin interes – Zapad ili Rusija.
U političkom smislu ova se poruka može odčitati kao početak procesa svrstavanja ili odabira europskih država kojem će političkom bloku pripadati u bliskoj budućnosti.
Političko raspoloženje u Sloveniji trebalo bi zabrinuti i hrvatsku politiku jer je ta mala slavenska državica, koja ima otvorene pretenzije prema hrvatskom teritoriju, smještena uz sjeverozapadne granice hrvatske države, što joj omogućuje nadzor svih cestovnih pravaca koje Hrvatsku povezuju sa zapadnom Europom.
Uz istočne se hrvatske državne granice rasprostire Srbija, koja slovi kao glavni igrač Moskve na Balkanu, a nije zanemariv pristaša ruske političke strategije i Republika Srpska u BiH koja se proteže s južne strane rijeke Save.
Sve snažniji ruski politički partner je i Erdoganova Turska, koja preko dominatnoga bošnjačkog proislamističkog režima u Federaciji nadzire drugu polovicu Bosne i Hercegovine.
Koliko je neozbiljno podcjenjivanje turske nazočnosti na Balkanu najbolje svjedoči aktualna “otmica” šesterice pristaša Fethullaha Gulena s Kosova te Erdoganove prijetnje predsjedniku kosovske vlade Ramushu Haradinaju zbog smjene za to odgovornih kosovskih političara.
Gubitkom stvarne konstitutivnosti hrvatskoga naroda u BiH, što odgađanjem promjena izbornoga zakona nastoji dovršiti bošnjačka politika, bile bi u cijelosti ugrožene i hrvatske državne granice na jugu Republike Hrvatske.
Posljedice vođenja hibridnoga rata osjećaju se i u Hrvatskoj, čiju državnu stabilnost dovode u pitanje međusobni ideološki razdori – od zadrtoga i naslinog nametanja protuprirodne ideologije u nacionalno zakonodavstvo, ograničavajući pritom njegovu suverenost, čemu se s druge strane opire većina hrvatskoga naroda.
Ideološko sljepilo posve ograničava vidike i dodatno raspiruje strasti što politici onemogućava stvarno sagledavanje objektivnih problema i stanja u međunarodnim odnošajima, a u narodu, uz nepomirljive strasti, raspaljuje isključivo svrstavanje protiv ili za nekoga ili nešto.
Najočitija posljedica takvoga stanja jest, na pritisak SDP-a i Mosta, izmicanje potpore bivšem izvanrednom upravitelju Agrokora Anti Ramljaku i na njegovo mjesto dovođenje upravitelja koji je u igru oko Agrokora vraća rusku Sberbanku.
Izravna posljedice te odluke jest pokušaj Sberbanke da preuzme nadzor nad kompanijom pri čemu bi cijenu tog preuzimanja trebali platiti dobavljači.
Uspije li Sberbanka doista u svom naumu o politici će onda ruske države ovisiti hrvatsko gospodarstvo, a vlasnici zemlje u istočnoj Slavoniji i Baranji postat će Rusi.
Tako bi, ono što nasiljem uspjelo Slobodanu Miloševiću, JNA i četnicima, legalnim putem iz hrvatskoga vlasništva prešlo pod nadzor druge države, inače glavne srpske saveznice.
Politika stvarne narodnjačke stranke temelji se na duhu i tradiciji vlastitoga naroda. Zato normalni politički pravci slušaju duh vlastitoga naroda, smiruju strasti, a u međunarodnim odnošajima nastoje koristiti okolnosti za zaštitu i promicanje vlastitih nacionalnih probitaka.
To praktično znači u unutarnjoj politici otklon od nasilnoga nametanja protuprirodne ideologije, čime bi se stišale uzavrele i nepremostive međusobne protimbe. U vanjskopolitičkom dijelu, uz pomoć saveznika s kojima dijelimo zajedničke zapadne vrijednosti zaštiti hrvatski narod u BiH, što je primarni ne samo hrvatski, nego i interes zapadnih saveznika, a ponajprije SAD-a!
Ivan Svićušić
HRsvijet.net/ http://www.hrsvijet.net/Hrvatsko nebo
