Fragmenti hrvatske zbilje D. Dijanović: Spaljivanje slikovnice o duginim obiteljima je govor mržnje, a Frljićeva predstava gdje se ubijaju ljudi govor ljubavi

Vrijeme:2 min, 38 sec

Hrvatska je država gdje vrijede besramno dvostruki kriteriji

 

Udruge Zagreb Pride, Lezbijska organizacija Rijeka „LORI“, Dugine obitelji i RODA – Roditelji LGTBu akciji podnijeli su kaznenu prijavu protiv organizatora karnevala u Kaštelama radi javnog poticanja na nasilje i mržnju, zbog toga što su u nedjelju, 4. veljače, na tamošnjem dječjem karnevalu pred nekoliko stotina roditelja i djece organizirali spaljivanje karnevalskog Krnje, koji je simbolizirao slikovnicu o duginim obiteljima koja govori o prihvaćaju marginaliziranih obitelji u društvu – izvijestila je HINA.

U Zagreb Prideu smatraju kako je na karnevalskom skupu pozvano na mržnju prema osobama temeljem njihove spolne orijentacije. Okolnost da je kazneno djelo počinjeno u kontekstu maškara ne može, poručuje ova udruga, otkloniti odgovornost počinitelja pozivanjem na slobodu govora i satiru jer nije riječ o uobičajenoj društvenoj kritici političara ili drugih nedodirljivih elita, već se paljenjem slikovnice s istospolnim roditeljima i roditeljicama poziva na mržnju prema manjinskoj, diskriminiranoj i obespravljenoj skupini u društvu.

Ubijanje svinja u Frljićevoj “predstavi”

Pred oko dva tjedna svjedočili smo prikazivanju kazališne „predstave“ „Šest likova traži autora“ u režiji „antifašističkog“ redatelja Olivera Frljića. U toj predstavi ad hominem se prozivaju živući ljudi iz javnog života. I ne samo da se prozivaju, nego se te ljude prikazuje u obliku svinja, a svinje na kraju predstave bivaju ubijene. Riječ je o tipičnom komunističkom receptu animalizacije protivnika kako bi se dobilo „opravdanje“ za njihovu fizičku Ofrljićlikvidaciju. Baš kao u svibnju 1945. A kako se je to radilo 1945. najbolje pokazuje Huda jama i ostale postaje bleiburške topografije smrti.

Iako je svakome jasno kako Frljićeva predstava nema baš nikakve veze s umjetnošću i estetikom, Frljićev teatar je tek krinka za sakriti političko-aktivističku prostotu, ova hudojamska predstava nije naišla ni na kakvu kritiku od strane humanističke i visokotolerantne ljevice u Hrvatskoj. Štoviše, ljevičarska krema okupila se je na predstavi, s obzirom na to da Frljićeve primitivne predstave, koje su pokopali poljski, austrijski i talijanski kazališni kritičari, predstavljaju svjedožbu ljevičarskih kulturnih manira. A pojedine ljevičarske novinarske ikone mišljenja su kako bi se Frljićeva hudojamska predstava trebala prikazivati djeci u školi, ali tome nije tako jer je Hrvatska, eto, nazadna i fašistoidna zemlja.

Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu, kaže stara latinska izreka. U svojoj primitivnoj predstavi Frljić, kao VOllicencirani mrzitelj, može pozivati na ubijanje živućih ljudi i tada se ne radi o mržnji prema osobama temeljem njihove političke orijentacije. Štoviše, riječ je o govoru ljubavi, jer „antifašisti“ kao što je Frljić mogu jedino ljubiti. I onda kad pozivaju na ubijanje. Satira na račun LGTB populacije, međutim, ni u kom slučaju nije dopuštena. Tada predstaje važiti sloboda govora i satiričnog iskaza i zazivaju se kazne i zabrane, zaziva se šarafciger-demokracija.

Ovi komparibilni slučajevi samo su još jedan u nizu primjera koji govori o besramno dvostrukim kriterijima koji vrijede u hrvatskome društvu. Riječ je o patološkome stanju gdje je dopušteno dezavuirati i izrugivati temeljnu kohezivnu vrijednosnu okosnicu hrvatskog društva, ali nije dopušteni pisnuti protiv bilo koje manjine, koja, valjda samo zato što je manjina, ima privilegiju biti izuzeta od kritike i satire. Pozitivna diskriminacija? Ne, nego diskriminacija većinskog naroda. Pitanje je dokle?

 

Davor Dijanović/HKV/https://www.hkv.hr /Hrvatsko nebo