LJUBIĆ o Čoviću, Mesiću, trećem entitetu, svojoj misiji u Saboru, zločinima nad Hrvatima…

Nakon posjete predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Ahmićima, hrvatska javnost o Ahmićima nije mogla saznati ništa novoga jer se o Ahmićima u Hrvatskoj zna sve. Međutim, nakon posjete Predsjednice Križančevom selu hrvatska javnost ima priliku čuti kako su u Križančevu selu snage Armije BiH zvjerski mučili i ubili 64 zarobljena hrvatska civila i vojnika i da do danas (za razliku od Ahmića), nitko nije niti optužen, izjavio je za Dnevno.ba predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora i zastupnik u Hrvatskom saboru dr Božo Ljubić, komentirajući odjeke posjeta predsjednice Hrvatske BiH, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

O hrvatskim stratištima u Središnjoj Bosni

Hrvatska javnost, nastavio je Ljubić, ima mogućnost čuti da je 8. travnja na lokalitetu Bikoše u općini Travnik strijeljano 30 zarobljenih hrvatskih civila i vojnika od strane Armije BiH, da je 4. travnja 1993. (Miletići-Travnik) ubijeno i izmasakrirano pet hrvatskih civila, da je 8. lipnja (Čukle-Travnik) ubijeno devet civila i 12 zarobljenih pripadnika HVO-a, da je 10. lipnja u Vitezu od granate ispaljene s položaja bošnjačke Armije BiH poginulo osmero hrvatske djece u dobi od 9 do 15 godina na košarkaškom igralištu, da su 16. lipnja 1993., na lokalitetu Busovačke Staje ubijene 22 osobe iz humanitarnog konvoja, da je u naselju Buhine kuće (Vitez) ubijeno 26 hrvatskih civila i pripadnika HVO. Ne znam je li itko za ove zločine osuđen, ali po zapovjednoj odgovornosti je, koliko se sjećam, dosuđeno ukupno pet godina (kao za težu prometnu nesreću). Hrvatska javnost dobro zna za Muniru Subašić, ali bojim se da ne zna za Anicu Jurić iz Kaknja (danas živi u Busovači) te Serafinu Lauš iz travničkog sela Čukle, koje su obje izgubile po tri sina i muževe, doslovce na kućnom pragu, za koje nitko niti u BiH niti u Haagu još nije odgovarao. Nije da mi o tome nismo o tome govorili, ali nije imao tko prenijeti. Nakon ove posjete Predsjednice, nadam se da će biti drugačije”, kazao je Ljubić.

O Petritschewoj reviziji Daytona

Ljubić je govorio i o posljedicama od visokog predstavnika Wolfganga Petritscha nametnutih ustavnih amandmana i amandmana na Izborni zakon, te odgovornosti Hrvatske, koja je to dopustila

-Tim nametnutim promjenama Ustava i zbornog zakona, Hrvati nisu ništa dobili u entitetu Republika Srpska gdje od početka nemaju nacionalni legitimitet u Vijeću naroda, a ono što su do tada imali u Federaciji BiH, oduzeto nam je ovim promjenama pa tako sada imamo situaciju da većinske bošnjačke županije u Federaciji mogu uvijek izabrati najmanje 35 od ukupno 58 delegata/izaslanika u Domu naroda Federacije, od toga najmanje 2/3 delegata bošnjačkog kluba, 2/3 delegata srpskog kluba, većinu delegata kluba “ostalih“ i, što je najvažnije, 1/3 kluba Hrvata. Kako je temeljem ovih nametnutih promjena, 1/3 Kluba Hrvata dovoljna da predloži predsjednika i dopredsjednike entiteta, koji imenuju Vladu Federacije, da ih potvrđuje Zastupnički dom (gdje su Bošnjaci apsolutna većina), imali smo stoga u dva mandata po četiri godine Vladu Federacije bez hrvatskog izbornog legitimiteta, kazao je Ljubić.

Podsjetio je kako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine temeljem njegove apelacije osporio, a zatim stavio van snage članke Izbornog zakona koji to omogućuju i naložio Parlamentu BiH da usvoji izmjene Izbornog zakona.

-Do današnjeg dana bošnjačka većina u Parlamentu to opstruira iako na usvajanje pozivaju i sve međunarodne institucije, uključujući i Parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe. Ukoliko se to ne usvoji u narednih pet mjeseci, nakon općih izbora u BiH planiranih za listopad ove godine, neće biti moguće uspostaviti vlast niti u Federaciji BiH, niti na razini države BiH. Dakle, usvajanje izmjena Izbornog zakona, važno je i sa stajališta funkcioniranja i stabilnosti BiH, ali i s hrvatskog nacionalnog stajališta, kazao je Ljubić.

O trećem entitetu i federalizaciji

Komentirajući zahtjeve Hrvata za trećim entitetom Ljubić je rekao kako bi dosljedna ustavna i zakonska operacionalizacija načela Daytona podrazumijevala da se i administrativno teritorijalna organizacija države uredi na simetričan način u odnosu na tri konsitutivna naroda, a jedan od modaliteta bi bila i tri entiteta.

-Međutim, to nije i jedino rješenje. Dosljedna primjena načela federalizma, što preporučuje i Rezolucija Europskog parlamenta daje dovoljno mogućnosti da se to radi i kroz više od tri federalne jedinice uzimajući u obzir da bi u svakoj od njih jedan od tri naroda bio apsolutna, ili relativna većina. S obzirom na disperziranost pripadnika sva tri naroda kroz teritorij BiH, uvijek taj teritorijalni princip treba kompenzirati nečim što mi, u okviru Hrvatskog narodnog sabora BiH nazivamo institucionalnom ravnopravnošću tj. da se odgovarajućim ustavnim i zakonskim instrumentima omogući svakom pripadniku svakoga od tri naroda uživanje pune konstitutivnosti i ravnopravnosti, bez obzira u kojem dijelu BiH će živjeti, a pripadnicima ostalih građana i manjina sva građanska i manjinska prava”, kazao je.

O Mesićevoj pomoći dekonstituiranju Hrvata

Upitan čini li aktualna vlast u Hrvatskoj dovoljno za Hrvate u BiH, te može li po tome pitanju povući paralelu s prethodnim Vladama, Ljubić je kazao kako Predsjednica, Vlada i Sabor, zadnjih nekoliko godina čine sve što je moguće.

-Nažalost, hrvatska politika nije učinila ništa kada se događao proces dekonstituiranja Hrvata u BiH, 2001. i 2002. godine, kada su i nametnute promjene Daytona putem ustavnih amandmana na ustave entiteta, koje nikada nisu dobili parlamentarnu legitimaciju te promjena Izbornog zakona. Hrvatska, kao potpisnica Daytona (uz BiH i Srbiju), mogla je i trebala upozoriti na to i Vijeće sigurnosti UN i Vijeće za provedbu mira u BiH (čiji je i Hrvatska član), a posebice Upravni odbor Vijeća za provedbu mira, nažalost, hrvatska politika iz Hrvatske tada je ili pasivno promatrala kršenje ustavnih, nacionalnih i ljudskih prava Hrvata u BiH, a predsjednik Mesić je, podržavajući velikobošnjačku unitarističku politiku dodatno davao vjetar u leđa takvim procesima. Danas se i mi Hrvati u BiH, ali i Republika Hrvatska suočavamo s posljedicama takve pasivne politike, rekao je predsjednik GV HNS BiH.

O pomoći Hrvatske Hrvatima u BiH

Komentirao je i teze koje se povremeno pojavljuju u hrvatskoj javnosti kako Hrvatska pomaže ”bogatim Hercegovcima”, onda kada se ulaže u hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, te objasnio zbog čega je hrvatska država važna za Hrvate u BiH

“Mislim da se u zadnje vrijeme u hrvatskoj javnosti sve manje čuje takva teza da Hrvatska pomaže „bogatim Hercegovcima“, jer i u Hercegovini, kao i drugdje u BiH većina ljudi živi vrlo skromno, a neki ispod toga pa se sve više ljudi iseljava tražeći posao ili egzistenciju u Hrvatskoj ili u europskim zemljama. Ima u Hercegovini i jedan broj kako vi kažete, bogatih ljudi, ali većina njih je već preselila u Zagreb, ili drugdje u Hrvatsku. Međutim, tvrdim da više bogatstva ima na bilo kojem od dva „zagrebačka brijega“ (Tuškanac ili Pantovčak) nego u cijeloj Hercegovini. Zapravo tu stigmu koristili su uglavnom neki antihrvatski elementi u Hrvatskoj, zbog tog nacionalnog naboja koji je u vrijeme stjecanja nezavisnosti i obrane, posebice bio izražen kod Hercegovaca, bilo onih koji žive u BiH, bilo onih od Vukovara, Nuštra do Dubrovnika. Danas, kako rekoh toga skoro više i nema, jer i ovdje u Hrvatskoj dolazi do svijesti da je danas ostanak Hrvata u BiH uključujući i Hercegovinu, strateški važan Hrvatskoj”.

O svojoj misiji u Hrvatskom saboru

Upitan kako doživljava svoju ulogu glasnika bosanskohercegovačkih Hrvata Ljubić je kazao kako “svoju misiju u Hrvatskom saboru vidi kao priliku da Hrvatskoj političkoj i sveopćoj javnosti osvijesti kako je opstanak Hrvata u BiH kao ravnopravnog naroda, kao političkog subjekta strateški, kako hrvatski, državni, tako i nacionalni interes.

-To je moguće ostvariti samo ako će Hrvati ostati na svojim ognjištima u BiH i po mogućnosti vraćati se tamo odakle su protjerani. Kako je to moguće jedino ostvarenjem pune ustavne i zakonske ravnopravnosti, ali i gospodarskim razvojem i zapošljavanjem, koristim svoju ulogu zastupnika i predsjednika Odbora za Hrvate izvan Hrvatske da ovu temu držim visoko na agendi Sabora i Vlade. Očekujem da se uskoro u Saboru na plenumu nađe točka dnevnog reda o BiH, položaju Hrvata u BiH i europskom putu BiH, kazao je Ljubić.

O Čoviću

Upitan kakvo mišljenje ima o predsjedniku HDZ BiH i Hrvatskog Narodnog sabora, te predsjedatelju Predsjedništva BiH Draganu Čoviću Ljubić je kazao kako je Čović predsjednik najjače stranke u okviru Hrvatskog narodnog sabora, koji je na prošlim izborima za hrvatskog člana Predsjedništva uvjerljivo pobijedio među hrvatskim kandidatima.

-Izbori (uz uvjet pravednog i ustavnog Izbornog zakona) su najbolja ovjera politike svakog političara. Kao predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH, mogu reći da gospodin Čović, kao predsjednik Hrvatskog narodnog sabora, uspješno koordinira stratešku politiku s predstavnicima ostalih članica u Predsjedništvu Hrvatskog narodnog sabora. Vjerujem da će sve stranke u okviru Hrvatskog narodnog sabora u BiH ostati jedinstvene u procesu usvajanja izmjena Izbornog zakona te u izbornom i postizbornom procesu naći najbolji zajednički odgovor u svakoj situaciji, s ciljem zaštite hrvatskih nacionalnih prava u BiH, kazao je Ljubić za portal Dnevno.hr.

hms.ba/ http://hms.ba/Hrvatsko nebo