SAD zacrtao plan da 2018. “otrgne Balkan od Rusije”

Napeti odnosi SAD-a i Rusije mogli bi se u 2018. dodatno zaoštriti, i to na Balkanu i oko njega, oko četiri još “nepridružene” države koje nisu u euroatlantskim integracijama – Srbije, Makedonije, BiH i Kosova te još pete zemlje – Crne Gore koja je odnedavno u NATO-u, ali još vodi pregovore s Bruxellesom, piše Jutarnji list.

Rusija u Europi gubi saveznike i utjecaj zbog širenja NATO-a i EU pa očajnički želi sačuvati bilo kakav utjecaj preko spomenutih zemalja (kakva bi to bila velesila bez utjecaja i pozicije u Europi?!). SAD je pak, nakon određenog intermezza i zanemarivanja Balkana otkad je u Bijelu kuću došao nepredvidivi Donald Trump, odlučio ponovno tom području posvetiti dužnu pažnju (pogotovo jer osim srpskog entiteta u BiH i donekle Srbije svi tendiraju prema Zapadu), i to zato što je, prema njihovu mišljenju (kongresnik John McCane digao je uzbunu nakon nedavnog posjeta Balkanu), taj vakuum iskoristila Rusija kako bi se pokušala ubaciti.

Upravo zbog “zabrinutosti” širenjem ruskog utjecaja na Balkan američki je Kongres ovlastio ministra obrane Jamesa Mattisa, uz suglasnost državnog tajnika Rexa Tillersona, da napravi analizu vojne i sigurnosno-obavještajne suradnje tih zemalja s Rusijom od 2012. do danas. Prema tom dokumentu, SAD želi imati potpun uvid u to koliko te zemlje surađuju s Rusijom, koliko su oružja kupile od nje, koliko su puta sudjelovale u zajedničkim vojnim vježbama, kakva im je obavještajna suradnja te koliko sve to utječe na interese SAD-a i odnose tih država s NATO-om i Washingtonom. Moskva je u prvim reakcijama izjavila kako je SAD zacrtao plan da 2018.  “otrgne Balkan od Rusije”, a bivši srpski ministar vanjskih poslova Živadin Jovanović ustvrdio je da “odluka SAD-a nalikuje na prijetnju krnjem Balkanu”.

SAD tako želi pojačati svoj utjecaj na Balkanu, ali ne miruje ni Rusija koja je za svoju “bazu” odabrala Srbiju. Beograd, doduše, vodi pregovore o članstvu s EU, ali deklarira odbojnost prema članstvu u NATO-u, iako s njim ima puno više sporazuma nego s Rusijom. Ova je nedavno rekla da će, ako se SAD priključi pregovorima EU sa Srbijom i Kosovom, i ona tražiti mjesto za pregovaračkim stolom. U tom bi se slučaju Rusija nakon dugo vremena vratila kao čimbenik u nekom europskom problemu. U Srbiji smatraju kako je to poruka SAD-a da moraju preispitati odnose s Moskvom jer baš oni s Rusijom gaje najbliskije veze. Makedonija bi možda već 2018. mogla biti apsolvirana na “štetu” Rusije. Naime, moguće je postizanje rješenja oko imena države s Grčkom. Na vlasti je kooperativna vlada Zorana Zaeva te se očekuje da bi 2018. Makedonija mogla napraviti odlučujući korak prema NATO-u.

Na koncu tu je i BiH – nefunkcionalna država dvaju entiteta i triju naroda, čija svaka politička elita vuče na svoju stranu. Srbi prema Beogradu i Moskvi, Bošnjaci prema Istambulu, a Hrvati prema Zagrebu Bruxellesu i Washingtonu.

HRsvijet.net/ http://www.hrsvijet.net/Hrvatsko nebo