Europski put BiH

Predaja odgovora na Upitnik Europske komisije, aktivacija Akcijskog plana za partnerstvo s NATO-om, finalizacija Zakona o trošarinama i Izbornog zakona – i sve to do kraja 2017. godine predstavlja ambiciozan i optimističan plan predsjednika Predsjedništva BiH Dragana Čovića. On je u Strasbourgu taj plan predstavio zastupnicima Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta.

”Pripremamo odgovore na Upitnik što planiramo dostaviti do 15. prosinca ove godine. Nadamo se da će naših 25.000 stranica odgovora biti od pomoći prilikom davanja mišljenja Europske komisije o kandidatskom statusu za BiH. Isto tako se nadamo da će izrada mišljenja ohrabriti sve nas u BiH i da će nam bez dodatnih pitanja omogućiti da požurimo prema dinamici eurointegracija uspješnijih od nas kao što su u ovom trenutku Srbija i Crna Gora”, poručio je Čović u svom govoru pred europskim zastupnicima.

Čović kaže da se BiH jako žuri da se priključi pozitivnoj europskoj agendi koja ”štiti, osnažuje i brani podjednako jedinstvo i različitosti” i da je u tom cilju njegov prioritet, kao predsjednika Predsjedništva BiH, dinamika i nadoknada izgubljenog vremena. U tom cilju u BiH se radi paralelno na više procesa od izgradnje mira i povjerenja, preko EU-integracija, izgradnje funkcionalne države, demokratizacije, gospodarskih reformi do povratka izbjeglih.

”Svi ćemo se složiti da je BiH uspješan primjer međunarodne intervencije i završetka konflikta, ali nemamo tako visoku ocjenu kada se procjenjuje funkcionalnost države i demokratizacija. Još uvijek nas mnogi smatraju državom koja je daleko od samoodrživosti. Istovremeno, svi se slažemo da je naša jedina budućnost transformacija integracijom u EU”, poručio je Čović pred Vanjskopolitičkim odborom EP-a.

Srbija je pretekla BiH u približavanju Europskoj uniji.

Tu transformaciju treba ubrzati, smatra Čović, davanjem BiH statusa kandidata i započinjanjem pregovora o članstvu koji bi vodili prema suštinskoj transformaciji svih oblika funkcioniranja izvršne, zakonodavne i pravosudne vlasti u BiH. Pored kandidatskog statusa Dragan Čović je predloži da se s Europskom unijom pokrenu i razgovori o uspješnim modelima multinacionalnog federalizma i upravljanja multietničkim državama, koji bi bili primjenjivi u slučaju BiH.

Raskorak između Čovićevog optimizma i zastoja BiH

Članovi Vanjskopolitičkog odbora EP-a, inače dobro upućeni u situaciju u BiH i puno direktniji od većine dužnosnika EU-a, upozorili su predsjednika Predsjedništva BiH Dragan Čovića na mnogobrojne izazove koji su se nalazili i još se nalaze pred BiH bilo na unutarnjem ili na planu eurointegracija te zemlje. Funkcioniranje koordinacijskog mehanizma, upravljanje sredstvima predpristupnog fonda Europske unije IPA, oživljavanje ekonomije u zemlji samo su neke od primjedbi koje je predsjednik Vanjskopolitičkog odbora David McAllister uputio na račun situacije u BiH.

”Provedba političkih reformi jest prioritet, mnogo toga se mora uraditi u cilju nadvladavanja trenutne paralize javnih institucija u cilju konsolidacije institucionalnog i teritorijalnog integriteta. Drugi prioriteti uključuju implementaciju odluka Ustavnog suda BiH, nadilaženje etničkih podjela i ustavnu reformu izbornog zakona”, naveo je McAllister.

Dok izvjestitelj za BiH u Europskom parlamentu, rumunjski zastupnik Cristian Dan Preda kaže da očekuje kako će BiH dobiti status zemlje kandidata nakon predaje odgovora na Upitnik, i to ”u prvoj polovici 2018. godine”, hrvatski zastupnik Tonino Picula, predsjedatelj Delegacije EP-a za suradnju s BiH, ocjenjuje da se ”u BiH događa najveći raskorak između iskazanih ambicija za članstvo u EU-u i stvarnog napretka na tom putu”.

”Predsjednik Europske komisije, gospodin Juncker, je proširenje indicirao oko 2025. godine s tim da je najavio da će se ono događati u tri vala, pri čemu je BiH zajedno s Kosovom stavljena na samo začelje”, upozorio je Picula.
Hrvatski predsjednik vlade Plenković i predsjednik Predsjedništva BiH Čović.

BiH želi brzo riješiti prijepore sa susjedima kako bi bio otvoren put prema Europskoj uniji.

Upozorenje na konstantno kašnjenje u procesu eurointegracija BiH izrazio je i hrvatski zastupnik iz redova liberala Jozo Radoš. ”Napredak ostvaren u 2016. godine bio je plod volje i političkih struktura u BiH i u EU-u da se krene dalje, a ne plod nekih velikih materijalnih uspjeha koji su postignuti. Novim zastojima ta volja, pogotovo sa strane EU-institucija, se može izgubiti”, naglasio je Radoš.

Europski zastupnici kao dodatnu prijetnju već postojećem zastoju BiH na europskom putu vide i izborni proces planiran za sljedeću godinu u toj zemlji.

Još jedna šansa BiH da pokaže da može bolje?

Neke od primjedbi europskih zastupnika u raspravi s predsjednikom Predsjedništva BiH odnosile su se i na utjecaj stranih čimbenika u BiH i regiji, na prvom mjestu Turske i Rusije. Veliki broj njih pitao je Čovića za načine rješavanja probleme s radikalnim islamom i povratnicima iz redova terorističke organizacije Islamske države u BiH, ali i o razjedinjenosti mišljenja unutra zemlje kada je u pitanju ulazak BiH u NATO. ”BiH ima suglasnost svih političkih lidera kada je u pitanju Akcijski plan partnerstva s NATO-om. Naša je ideja da MAP aktiviramo do kraja ove godine i da to bude odgovor svima onima koji se pitaju jesmo li mi uopće opredijeljeni za euroatlantski put”, odgovorio je Čović Vanjskopolitičkom odboru u Strasbourgu. On kaže da je napredak u euroatlantskim integracijama najbolji odgovor za sve one koji možda ”drugačije vide budućnost BiH”. To se, dodaje Čović, odnosi i na nedavnu priču o ”amanetu ” i tome ”tko je kome što ostavio” (izjava Bakira Izetbegovića da je njegov otac ostavi BiH Erdoganu u amanet, t.j. da se brine o njoj, op. ur.)

U posljednje vrijeme jača utjecaj Turske u BiH.

”BiH pripada građanima BiH. Ona je zajednica tri konstitutivna naroda i svih onih koji se ne izjašnjavaju tako. Uvjeren sam da će tako i ostati”, poručio je Čović.

On je optimist i glede pitanja demarkacije granica BiH sa susjedima, a za prosinac je najavio parafiranje prijedloga rješenja graničnog spora između BiH i Srbije.

Odgovarajući dalje na zastupnička pitanja Čović je naglasio da je tzv. Islamska država jedno od ”najosjetljivijih pitanja BiH”, ali i dodao da su Islamska zajednica u BiH kao i država dobro reagirali. ”Činjenica da mi u zadnjih nekoliko godina nemamo niti jednog incidenta takve vrste u BiH govori da dajemo i tražimo rješenja kako spriječiti utjecaj ideologija koje bi se trebalo uvesti u BiH, a vežu se uvjetno s Islamom”, kaže Čović.

Predsjednik Predsjedništva BiH zaključio je svoj govor pred Vanjskopolitičkim odborom EP-a pozivom da se BiH da šansa da se kroz otvaranje poglavlja i pristupne pregovore ”ubrza i pokaže da može bolje”. ”Ja sam duboko uvjeren da je BiH preznačajna zemlja za jugoistok Europe. Bilo koja nestabilnost u BiH ne može ostati zadržana u BiH. Uvjeren sam da odgovarajući na Upitnik, završavajući dodatne uvjete kao što su trošarine i ne postavljajući dodatna pitanja BiH treba dati šansu da krene i sustigne svoja dva ključa susjeda što su danas Crna Gora i Srbija. BiH ne smije zaostati u tom procesu”, zaključio je Čović.

Očekuje se da će predsjednik Predsjedništva BiH zahtjev za ubrzanje europskog puta BiH ponoviti i danas u razgovorima s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom i šeficom EU-diplomacije Federicom Mogherini. Čović će u sjedištu NATO-a razgovarati i s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom. EU sa svoje strane će čekati da vidi obećane rezultate.

Marina Maksimović/Deutsche Welle/HKV/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo