Dijana Vican : Ja sam profesionalka i nisam nikakva zamjena Borisu Jokiću

Kurikulna reforma: Što će se dogoditi u rujnu i tko će ju voditi

Obrazovanje u Republici Hrvatskoj svakome je dostupno pod jednakim uvjetima u skladu sa sposobnostima. Obrazovanje Hrvatskoj treba donositi društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnoga identiteta, a kako stoji u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije za postizanje razine visokorazvijenih zemalja Hrvatska mora biti otvoreno, mobilno i inovativno društvo. Cjeloživotno obrazovanje svakome bi pojedincu trebalo donijeti zadovoljavanje vlastitih interesa, postizanje više kakvoće života i, najvažnije, lakšu zapošljivost. Resursi kojima Hrvatska raspolaže (materijalni, ali i ljudski) ograničeni su, stoga se stanje ne će moći brzo promijeniti. Prema tome, Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije trebala bi omogućiti fleksibilnost i prilagodljivost sustava obrazovanja i istraživanja, ona sama također treba biti podložna raznim periodičnim izmjenama i biti fleksibilna jer su promjene u svijetu tehnologije brze i teško unaprijed predvidive.

Međutim, Strategija zahtijeva i još nešto, a to je njezino prihvaćanje od strane cjelokupnoga hrvatskoga društva, svih zainteresiranih i zaduženih sudionika i svih vodećih političkih stranaka. Posebno stručno povjerenstvo zaduženo je za provedbu Strategije, a Dijana Vican predsjednica je Posebnoga stručnog povjerenstva za provedbu Strategije, obrazovanja, znanosti i tehnologije. Pamtimo ju kada je na Hrvatskome saboru branila donošenje Državnih pedagoških standarda. Bila je zagovarateljica državne mature te sudjelovala u uređenju dvaju dokumenata: Ususret državnoj maturi, 2008., te Državna matura, 2009. godine. Posebno stručno povjerenstvo imenovao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, a članovi su ugledni akademici, znanstvenici i stručnjaci s iskustvom u obrazovnoj politici: prof. dr. sc. Vedran Mornar, akademkinja Milena Žic Fuchs, akademik Ivica Kostović, akademik Miroslav Radman, prof. dr. sc. Pero Lučin, (bivši rektor riječkog sveučilišta, bivši član HNS-a), prof. dr. sc. Drago Šubarić (Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku), prof. dr. sc. Davor Romić (stranka Most), prof. dr. sc. Josip Milat (umirovljenik; u međuvremenu dao ostavku zbog, kako je objavio u novinama, predsjednice D. Vican), dr. sc. Vilmica Kapac i prof. dr. sc. Slobodan Uzelac (umirovljenik). Zadaća je Povjerenstva izrada Akcijskoga plana za provedbu Strategije. Razjasnimo: to je dokument koji će doživjeti još niz izmjena i dopuna do njegova krajnjega usvajanja. Povjerenstvo je izradilo Nacrt Akcijskoga plana. No nameće se pitanje komu i zašto ne odgovara predloženi Akcijski plan.

Vican etiketirana kao konzervativna sudionica, Jokić kao reformator

Informacije na ovu temu hrvatskoj javnosti prezentiraju se po modelu rekla-kazala, gdje se novinski tekstovi temelje na šturim informacijama. Mahom se temelje na oskudnim izjavama raznih sukobljenih sudionika u cijelome ovome procesu. Komu je potreban medijski linč na tu temu? Ovoga smo tjedna bili u prigodi susresti se i razgovarati s rektoricom zadarskoga Sveučilišta koja je o spomenutome medijskome linču za Hrvatski tjednik izjavila: ‘Izlaganje mene medijskom linču očito znači da sam nekome smetnja. Ne vodim nikakve političke borbe i nikome ne oduzimam nikakve pozicije. Nisam članica nikakve interesne skupine. Nekim sam se članovima Povjerenstva suprotstavila u mišljenjima i prijedlozima, ali to je dio svakoga rada. Odluke ne donosim sama, u Povjerenstvu je još devet članova.’

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, koja u novoj koalicijskoj Vladi obnaša tu dužnost u kvoti HNS-a, najprije je izjavila kako želi smijeniti Dijanu Vican s njezine funkcije predsjednice Povjerenstva za provedbu Strategije. Premijer Andrej Plenković nakon toga je, međutim, otvoreno podržao gospođu Dijanu Vican, potvrđujući čvrsto povjerenje koje ima u nju. Premijerovom javnom potporom Dijani Vican, nije, međutim, prestala medijska hajka na nju. Lijevo orijentirani mediji ne skrivaju pristranost i potporu HNS-ovoj ministrici Divjak. Sama, pak, gospođa Vican u razgovoru nam ističe kako joj nije cilj nadolijevati ulje na vatru. Po njezinu mišljenju, sukoba uopće nema. Nama se, pak, čini da je to više njezina idealizacija situacije nego činjenično stanje jer ministrica Divjak dolazi iz ideološki ljevičarske stranke, bila je sama u prvim redovima prosvjeda u Zagrebu za Jokićevu kurikulnu reformu, dakle protiv HDZ-a, a kasnije je stjecajem koalicijskih potreba HDZ-a dospjela na dužnost ministrice u HDZ-ovoj Vladi.

Predsjednica Povjerenstva Dijana Vican smatra da ona nije zamjena Borisa Jokića i da njezine dužnosti nisu u koliziji s dužnostima ministrice Divjak premda se tako medijski prezentira. Uostalom, sama kaže: ‘Ja sam profesionalka i kao takva bila sam i ranije pozivana u obrazovnu politiku. Izvan profesionalnih poslova ništa drugo me nije zanimalo niti me zanima danas. Svakim svojim angažmanom ostavila sam vrlo konkretne tragove u unaprjeđenju i poboljšanju odgojno-obrazovnoga sustava.’

Vican je autorica i već dugo sudjeluje u nizu dokumenata doprinoseći reformiranju sustava odgoja i obrazovanja, od provedbe Eksperimentalnoga nastavnog plana i programa za osnovnu školu 2005. godine prema Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu (HNOS) do donošenja Nastavnoga plana i programa za osnovnu školu (2006.) Vodila je Povjerenstvo koje je s njom na čelu izradilo dvojezičnu Strategiju za izradu i razvoj nacionalnoga kurikuluma za predškolski odgoj, opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje/ Strategy for the Construction and Development of the National Curriculum for Preschool Education, General Compulsory and Secondary School Education 2007. godine. Prinos je dala i u provođenju kurikulne reforme od 2008. do 2010. godine s nekoliko stotina učitelja, nastavnika i stručnih suradnika koji su napravili temelje kurikulne reforme, a nadležno ministarstvo objavilo je 2011. godine Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, popularno nazvan NOK.

Zašto je NOK uopće odbačen? U čemu je bolja Cjelovita kurikulna reforma (CKR) Borisa Jokića i što je u njoj tako značajno da je neprovediva bez njega? Difamiranje osoba u cijelome ovome procesu, uključujući rektoricu zadarskoga Sveučilišta, Dijanu Vican, često proizlazi i iz svjetonazorskih različitosti. Dijana Vican tako je etiketirana kao konzervativna sudionica, dok se Borisa Jokića prezentira kao reformatora u obrazovnoj etici 21.s toljeća koji će Hrvatsku i Hrvate dovesti u europsku suvremenost rješavajući probleme s tržištem rada. Dijana Vican za Hrvatski tjednik na to kaže: ‘Ako sam za neke konzervativna, ne vidim što je u tome loše. Konzervativne su osobe prenositelji i čuvari vrijednosti svojih korijena, majki i očeva, svojih baka i djedova, svoje kulture, tradicije, svojih korijena i baštine. Meni je to kompliment!’

Stručnjaci Jokićevim uradcima dali vrlo lošu, čak neprolaznu ocjenu

Načela Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma čine vrijednosna uporišta za izradbu i ostvarenje nacionalnoga kurikula. Njih je osobno pisala Dijana Vican. Prema načelima, visoka kvaliteta odgoja i obrazovanja dostupna je svima. Svako dijete i svaki učenik ima pravo na svoj vlastiti najviši obrazovni razvoj. To bi značilo da obrazovanje ne može biti povlastica manjine i da se ne može umanjiti prema etničkim, spolnim, rodnim ili drugim društveno uvjetovanim razlikama. Pravo je i obveza svakoga čovjeka stjecanje temeljnih kompetencija, ali i mogućnost da tijekom obrazovanja promijene vrstu škole ili s druge strane steknu i višu razinu obrazovanja. Obrazovne potrebe svakoga djeteta, učenika i odrasle osobe, treba uvažavati, a ponajprije onih koji su izloženi marginalizaciji. Svi koji su uključeni u odgojno-obrazovne djelatnosti trebali bi imati visoku stručnost i kompetentnost, ali i odgovornost. Odluke se trebaju donositi na demokratski način i uključivati sve bitne čimbenike u stvaranju odgojno-obrazovne politike i njezino provođenje. NOK ističe i samostalnost škole u stvaranju i osmišljavanju aktivnosti, programa i projekata za učenike, njihove roditelje i učitelje. Prema načelima NOK-a, ističe se i osposobljavanje sa suživot u europskome kontekstu kao i razumijevanje i prihvaćanje kulturnih razlika. Kurikul kao orijentaciju treba imati srednjoeuropski model kurikula, prilagođen našoj obrazovnoj tradiciji i konkretnim uvjetima.

Je li prošla ERS (Ekspertna radna skupina) s Borisom Jokićem na čelu izabrana prema javnom natječaju i Strategiji? Na mrežnoj stranici Nove boje znanja, koja je mrežna stranica Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, stoji kako je prvi cilj osigurati provedbeni okvir za ostvarivanje Strategije. Dakle osnovati Posebno stručno povjerenstvo pri Uredu predsjednika Vlade RH za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti. Izraditi analizu potreba izmjena postojećih zakonskih i provedbenih akata u svrhu ostvarivanja ciljeva Strategije te definirati postupke analize pokazatelja provedbe Strategije.

U pojašnjavanju dodatnih nejasnoća, Dijana Vican naglašava: ‘Nisam zamjena Jokiću, niti moje zadaće kolidiraju s ministričinima. Bavim se Strategijom i strategijama. Cjelovita kurikularna reforma jedna je od 38 mjera Strategije koju, prema Strategiji provodi Ekspertna radna skupina. Ekspertnu radnu skupinu ustrojava Posebno stručno povjerenstvo i to prema javnome natječaju (što je određeno Strategijom). Povjerenstvo koje vodim postupilo je prema Strategiji, definiralo je javni natječaj i prema natječaju izvršilo izbor dr. sc. Jasminke Buljan Culej i ostalih 7 članova ERS-a.’

Ekspertna radna skupina s Jokićem na čelu izabrana je putem javnoga poziva, iako je u javnome pozivu stajalo pet članova, u javnosti je uz Jokića predstavljeno sedam nositelja CKR-a (Cjelovite kurikulne reforme). Stručnjaci i akademici koji su analizirali dokumente Cjelovite kurikulne reforme, Jokićevim su uradcima dali vrlo lošu, čak i neprolaznu ocjenu, a znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU, koje vodi akademik dr. Vladimir Paar, ukazalo je na nedostatke te priredilo i izdalo Crvenu knjigu u kojoj su sažete stručne recenzije ‘Jokićeve’ Cjelovite kurikularne reforme (CKR), te vizija buduće obrazovne reforme. Tko onda kroji javno mnijenje i u čijemu interesu, ako je ono u potpunosti suprotno stavovima uglednih hrvatskih stručnjaka? Tko potiče ljude na ulice i daje potporu nastavku provedbe Cjelovite kurikulne reforme Borisa Jokića? Ministrica Blaženka Divjak tako svojim izjavama o smjenjivanju Dijane Vican iz Posebnoga stručnog povjerenstva za Strategiju obrazovanja daje jasnu podršku Borisu Jokiću želeći da se žurno vrati sve na staro. Pravo pitanje je iz kojih točno razloga. Naime, u društvu s Borisom Jokićem sudjelovala je i na zagrebačkome prosvjedu ‘Hrvatska može bolje’. Gospodin Jokić bio je nositelj kurikulne reforme u ime jedne političke vlasti koju je predvodio SDP. S porazom te vlasti na prošlim izborima za Hrvatski sabor, i njegova koncepcija kurikulne reforme doživjela je poraz. Ali kao da se te promjene nisu dogodile, ljevičarski mediji i sama ministrica Divjak implicite ili eksplicite žele povratak na staro, potiču medijski linč Dijane Vican i huškaju ljude na ulicu.

Koliko ima manipulacije u izjavi Borisa Jokića da je 50 tisuća ljudi izišlo na ulice da se ta reforma provede? Koliko ljudi nije izišlo da se ne provede? Rektorica Dijana Vican je u Sukošanu, nedaleko od Zadra, fotografirala plakat potpore nastavku Cjelovite kurikulne reforme koja ima slogan ‘Siguran smjer’. No tko je odlučio da je to siguran smjer? I zašto je on siguran isključivo uz Borisa Jokića? Gospođa Dijana Vican u odgojno-obrazovnoj politici je iz profesionalnih razloga, a ‘posuđivali’ su ju i bivši ministri Pavo Barešić i Gvozden Flego. Ona je sigurna dok je predsjednik Vlade uz nju. Je li njegova potpora iskrena, vidjet će se u bliskoj budućnosti, kao što će se vidjeti tko će provoditi reformu, HDZ-ova Vlada i Povjerenstvo na čelu kojega je gospođa Vican, ili ministrica Blaženka Divjak koja svojim izjavama i nakanom da osobno preuzme dužnost gospođe Vican ostavlja dojam kao da je corpus separatum u Vladi uz koju je, objektivno govoreći, svjetonazorski, politički malo što veže. Jer HDZ, njegova Vlada i gospođa Vican proizlaze ipak iz srca i duše hrvatskoga puka, gospođa Divjak, pak, iz miljea koji vječno u hrvatskome puku vidi neprijatelja.

Barbara Kraljičak/Hrvatski tjednik/http://www.hkv.hr /Hrvatsko nebo