I. Miklenić: Hrvatska nije “sekularna” država

Sekularisti i vjerske slobode

Proslava svetkovine Velike Gospe, osim što je još jednom potvrdila veoma prošireno štovanje Isusove majke Marije u hrvatskom narodu, postala je u hrvatskoj javnosti, osobito medijskoj, povod za više ideoloških okršaja. Ideološki sukob dugo je već na hrvatskoj sceni u prvom planu kako glede kurikulne reforme, tako i glede medijskih tvrdnja da je u Hrvatskoj ugrožena »sekularnost« države, pa taj okršaj zaslužuje makar djelomični osvrt.

Tako se na riječi kardinala Josipa Bozanića izgovorene na Mariji Bistrici: »Molimo posebno za naše poljoprivrednike, za zaštitu proizvođača i potrošača, za hrabrost i ustrajnost odgovornih da zaštite maloga hrvatskoga čovjeka od nemilosrdnoga nasilja diktature tržišta«, vrlo grubo u »Večernjem listu« obrušio bivši ministar financija zagovarajući s liberalističkih pozicija neupitnost suvremenoga božanstva – tržišta. Stavljajući na stup srama izmišljenoga (kao da se ipak ne želi sukobiti s kardinalom) »kardinalova savjetnika«, bivši ministar zgraža se da dovođenje u pitanje uloge tržišta predstavlja »totalno nerazumijevanje kako povijesti tako i sadašnjosti«.

Bivši ministar ima pravo tako misliti, zahvaljujući pak i njegovu djelovanju u duhu i ideologiji koju zastupa, Hrvatska sve više tone u siromaštvu i hrvatski građani traže utočišta i radna mjesta izvan Hrvatske, ali ne kako to on tvrdi u tom tekstu u zemljama u kojima »bjesni najžešći oblik ‘nemilosrdnog nasilja diktature tržišta’«. Naime, u ideologiji liberalizma bog je profit, a tržište je glavna poluga kojom se on postiže ne gledajući ni časa na dostojanstvo i na sudbinu ni ljudskih osoba pojedinačno ni ljudskih zajednica.

Čovjek iznad profita i tržišta

Bivši ministar vjerojatno nije čuo npr. kolike je u milijardama dolara prodaje dogovorio sadašnji američki predsjednik, premda SAD zagovara slobodu tržišta!? Vjerojatno mu također nije poznat socijalni nauk Crkve po kojem je čovjek najvažniji, a ne ni profit ni tržište. Kardinal Bozanić s punim je autoritetom socijalnoga nauka Katoličke Crkve prozvao diktaturu tržišta, a koliko je to dramatično u hrvatskim prilikama dovoljno govori npr. podatak da je u samo nekoliko godina od 65 tisuća proizvođača mlijeka opstalo njih samo oko 10 posto. Tržište je sposobno uništiti danas baš svaku proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj (sutra i prekosutra nešto drugo i treće), no nameće se pitanje: može li to biti bolja budućnost Hrvatske koju zagovaraju sljedbenici liberalne ekonomije?

Bivši predsjednik Republike Hrvatske privukao je pozornost javnosti na sebe i izazvao medijsku raspravu sljedećim citatom iz medijskoga istupa s pozicija marksističko-komunističkoga jednoumlja člana programskoga vijeća HRT-a: »HRT je doista postao televizija koja ne samo da nadmašuje sve moguće obaveze prema Ugovoru HRT-a i Biskupske konferencije, nego to postaje i kontraproduktivno i u svakom slučaju odbija dobar dio gledatelja. Ovo što se radi za blagdane prešlo je sve moguće granice dobrog ukusa. I nisu tu u pitanu religijska osjećanja gledatelja nego je to očito podilaženje crkvenim institucijama.«

Prenoseći taj citat na svom profilu Facebooku i odgovarajući na komentar jedne čitateljice, bivši je predsjednik napisao: »Hrvatska je sekularna država. Nije katolička džamahirija«. Na to je oštro reagirala udruga »Vigilare«, a bivši predsjednik branio se da nije tvrdio da je Hrvatska katolička džamahirija te je čestitao vjernicima »koji iskreno i duboko žive svoju vjeru, zagovarajući mir, solidarnost i jednakost među ljudima«. Ta očitovanja otvorila su pitanje što znači pojam »sekularna država« i kakva bi glede vjerskih sadržaja trebala biti javna radiotelevizija.

Demokratska i neutralna država

U Ustavu Republike Hrvatske zapisano je da je Hrvatska »jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država« i ne postoji opis Hrvatske pojmom »sekularna država«. U članku 14. navodi se: »Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki« – i ni iz toga članka nikako se ne može izvesti da je Hrvatska »sekularna« kao ni da je »konfesionalna« država. Naime, država, kao država, da bi stvarno bila demokratska mora biti neutralna i jamčiti svim građanima, bez obzira na sve razlike među njima, jednaka prava i obveze. Stoga svi koji Hrvatsku pretvaraju u »sekularnu državu« ugrožavaju njezinu neutralnost i pretvaraju je u ideološku državu. Sekularizam je suvremena ideologija, jedan od brojnih svjetonazora, te se može i mora svrstati uz bok religijama. Izdizanje paksekularizma iznad religija, na državnu ideologiju, bilo bi brisanje državne neutralnosti i stvaranje države u kojoj su sekularisti građani prvoga, a pripadnici religija građani drugoga reda.

Sekularisti imaju pravo na svoje uvjerenje i na njegovo javno iznošenje, ali nemaju pravo dovoditi u pitanje ravnopravnost i jednakost pred državom vjernika i njihova građanska i vjernička prava, koja nisu, kako bi to sekularisti htjeli, samo osobna i privatna, nego su i društvena i javna. Stoga je prozivanje HRT-a zbog vjerskoga programa na vjerske blagdane, ili općenito u konkretnom hrvatskom društvu, potpuno neutemeljeno. Veoma su opasna stajališta poput onoga koje zastupa naslov u »Jutarnjem listu« od 16. kolovoza: »Reformu školstva mora voditi netko tko zna da su dinosauri bili prije Boga«. A vrijeme je da se hrvatsko društvo, osobito političari i mediji, oslobode nametanja vjernicima, koji su velika većina u hrvatskom društvu, svakoga sekularizma, a osobito onoga koji ima svoje korijene u komunističkoj ideologiji.

Ivan Miklenić/Glas Koncila/hkv.hr/ http://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo