Operacija Ljeto 1995

Bez obzira na to što je operacija „Oluja“ uistinu najsjajnija od svih hrvatskih bitaka, možda i najsjajnija bitka hrvatske povijesti, pomalo čudi da se, pogotovo u medijima malo govori o  niz pobjedničkih operacija hrvatskih snaga  koje su prethodile „Oluji“ i bez kojih, u najmanju ruku, operacija „Oluja“ ne bi mogla biti izvedena ovakvom dinamikom i uspješnošću.

Vojna operacija Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane “Ljeto 95”, izvedena u razdoblju od 25. do 30. srpnja 1995. a kojom su oslobođeni gradovi Bosansko Grahovo i Glamoč, te njihova šira područja, nastavak je operacija “Zima 94” te “Skok” 1 i 2 u kojima su hrvatske snage ovladale planinskim masivom Dinare i Livanjskog polja u Bosni i Hercegovini. Ovom operacijom stvoreni su preduvjeti za oslobađanje Knina, te ostalog okupiranog hrvatskog prostora u sjevernoj Dalmaciji i Lici i obavljena je 5 dana prije “Oluje” odobrena od međunarodne zajednice potpisivanjem “Splitske deklaracije”. U akciji su sudjelovali pripadnici HV-a i HVO-a.

Povod za samu akciju bila je civilizacijska i humanitarna katastrofa te masovni pokolji koji su se dogodili u tzv. zaštićenim zonama UN-a Srebrenice i Žepe te silovit napad na Bihać. Da bi se  spriječio pad Bihaća u Splitu je od strane hrvatskih i bošnjačkih strana ponovo oživotvoren Washingtonski sporazum kojim je odlučeno da će vojne postrojbe pod kontrolom RH i BiH zajedno djelovati sa jednim ciljem – sprečavanjem neprijatelja da nastavi sa ofenzivom. Dogovorena je koordinacija oružanih snaga Hrvatske i BiH, čime je konačno legalizirana prisutnost regularnih postrojbi Hrvatske vojske na teritoriju BiH. Taj sporazum potpisali su predsjenici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović.

Operacija hrvatskih snaga izvršena je u dva smjera napada. Na prvom smjeru napada Crni Lug – B. Grahovo neprijatelj je imao dobro utvrđene položaje koji su pobijeni u tri dana, nakon čega hrvatske snage  oslobađaju  Bosansko Grahovo i uspostavlja nadzor nad planinskim prijevojem Derala iznad Strmice. Drugi smjer napada išao je od planine Šator prema Glamoču koji je oslobođen nakon četiri dana teških borbi ulaskom Druge gardijske brigade HVO-a u  Glamoč . Nakon toga bojišnica se stabilizira, a kao odmazdu za pretrpljene gubitke Srbi su zrakoplovima bombardirali livanjsko područje.

Nakon operacije Ljeto 95 snage pobunjenika u Krajini dovede su u tešku situaciju poluokruženja, s linijom bojišnice samo 10 kilometara udaljenom od Knina. Time je sudbina pobunjeničke tvorevine na području RH zapečaćena i bilo je sasvim jasno kako  Knin i RSK  nemaju  nikakove šanse održati se.

Hrvatsko nebo