VODEĆI STRUČNJAK ZA OBRAMBENU I SIGURNOSNU POLITIKU JAMES J. CARAFANO : Institut za sigurnost i prosperitet Hrvatske ima punu podršku zaklade Heritage

Uoči pokretanja Instituta za sigurnost i prosperitet Hrvatske, Tomislav Karamarko ugostio je potpredsjednika zaklade Heritage, Jamesa J. Carafana na prvom okruglom stolu o sigurnosnim i gospodarskim pitanjima u regiji i svijetu. Koliko je Hrvatska (ne)sigurna zemlja, na koji način može ostvariti gospodarski rast te kolika je učinkovitost think tank organizacija samo su neka od pitanja koja su potaknula raspravu Jamesa Carafana i hrvatskih stručnjaka

“Hrvatska ima razloga za optimizam. Institut za sigurnost i prosperitet Hrvatske je dobar iskorak prema napretku Hrvatske i regije za što imate našu punu podršku” izjavio je James Jay Carafano, potpredsjednik zaklade Heritage, koji se odazvao pozivu na okrugli stol Tomislava Karamarka, osnivača hrvatskog Instituta.

Raspravi su se pridružili i prof.dr.sc. Ivo Banac, mr. Željko Kuprešak, mr.sc. Krševan Antun Dujmović, prim.dr.sc. Nada Šikić, mr. Martin Pastuović, prof. dr.sc. Ivan Miloš, Zdenko Bilinovac, Toni Matas i Leo Buljat koji su otvorili mnoga pitanja važna za Hrvatsku, regiju i njenu poziciju u svijetu.

Kako je krenula priča o hrvatskom Institutom koji je bio i povod okruglom stolu, objasnio je njegov osnivač, Tomislav Karamarko:

“Više puta sam istaknuo koliko sam zabrinut za sudbinu i budućnost naše domovine i naroda. Uvozimo više od 50% hrane, a izvozimo pametne ljude. Prestanak proizvodnje jedino može značiti početak kraja hrvatskog sela. A bez sela nema države, naroda, prosperiteta niti jedne zemlje. To je bio moj glavni motiv osnivanjaInstituta za sigurnost i prosperitet Hrvatske, prve takve think tank platforme u našoj zemlji, ali vrlo poznate i učinkovite forme djelovanja u svijetu.

Drago mi je što smo na samom početku pokretanja Instituta ugostili našeg prijatelja Jamesa Carafana, potpredsjednika zaklade Heritage, jednog od najvećih think tankova u SAD-u. Veseli me što je početak ovog Instituta upravo obilježilo prijateljstvo sa zakladom Heritage i gospodinom Carafanom. Posebice zato što se radi o čovjeku velikog iskustva po pitanju sigurnosti, vanjske politike te bivšem američkom vojniku koji zna što znači brinuti o svojoj domovini.”

James J. Carafano je istaknuo veliku tradiciju zaklade Heritage koja broji preko 40 godina, 300 zaposlenih, 150 analitičara i 100 milijuna dolara godišnjeg prihoda. Na pitanje mr. Martina Pastuovića o primjeni takve zaklade u parlamentarnom sustavu, Carafano je objasnio kako upravo zbog fleksibilnosti i potpune neovisnosti od političkih stranaka, zaklada Heritage uživa kontinuirani uspjeh. Njena forma djelovanja može uspješno funkcionirati i u drugim sredinama jer ne ovisi o interesnim

skupinama ili vlasti već kako će se pozicionirati s projektima u drušvu te posljedično izazvati interes donatora i investitora.

O aktualnim pitanjima

James  J. Carafano nadovezao se na omiljenog filozofa Carl von Clausewitza:

 “U ratu i strategiji sve je jednostavno, ali i najjednostavnije stvari iznimno su teške’. Ova izreka sjajno opisuje odnos Hrvatske i SAD-a. Posebice kada govorimo o gospodarskom rastu. Prema Indeksu ekonomskih sloboda, neovisnom izvješću koji Heritage objavljuje preko 20 godina, Hrvatska je zemlja koja zaostaje u strukturnim ekonomskih reformama u odnosu na susjede. To je koristan pokazatelj i može poslužiti kao dobra polazišna točka za razvoj strategije hrvatskog Instituta.”

S time se složio prof. dr.sc. Ivan Miloš napomenuvši kako često dobre strategije ne ugledaju svjetlo dana: “EU i Hrvatska, kao njen integralni dio, surađuju na projektima koji se mogu i globalno implementirati, no često zbog političkih i regulatornih faktora stanu u jednoj fazi. Stoga se nadam da će ovaj Institut i suradnja s važnim partnerom poput SAD-a pružiti više šansi da takvi vrijedni projekti dođu do realizacije.”

Što se tiče sigurnosti, James J. Carafano istaknuo je da nema jednostavnog rješenja. Težnja SAD-a i NATO-a je uspostaviti mir na Bliskom istoku sa saveznicima i ne dopustiti pritisak Rusije i Turske na stabilnost u široj regiji.

“Naša zajednička misija je učiniti politiku SAD-a na Balkanu više proaktivnom.  I to nikako ne znači trenutačnu indiferentnost Amerike, već upravo suprotno. Trebate dogovoriti ‘spoj’, sjesti za stol i razgovarati.”

Jedna od ključnih tema za razgovor je borba protiv terorizma. Hrvatska svojom pozicijom i dosadašnjom strategijom ima sjajan potencijal postati još bolji saveznik i pridonijeti sigurnosti regije i EU.

Ne treba zanemariti još jednu prijetnju koja se može razviti u ozbiljan problem , a to je nekritično prihvaćanje stranih ulagača. Odbor za strane ulagače (CIFIUS) uspješno funkcionira u SAD-u i mnogim drugim zemljama analizirajući rizik za nacionalnu sigurnost od strane investitora poput Rusije ili Kine.

Prof.dr.sc. Ivo Banac nastavio je o kontroverznim investicijama na našim prostorima:

“To možemo vidjeti na očitom primjeru Agrokora koji je glavni dužnik ruskih banaka od kojih su mnoge u državnom vlasništvu. Te banke dovoljan su dokaz utjecaja Rusije na hrvatske gospodarske procese i sigurnost. Nisam siguran kako će se sve to razvijati, ali nisam pretjerano optimističan. Upravo je svrha think tanka da dodatno kontrolira takve procese.”

NATO centri izvrsnosti za kooperativnu kibernetičku obranu (NATO Cooperative Cyber Defence Centre of Excellence – NATO CCD COE) još su jedan faktor u uspostavljanju veće sigurnosti i bližih odnosa s SAD-om.

Na ideju James J. Carafanao udruženom istupanju zemalja prema zapaduprof.dr.sc. Ivo Banac je izjavio:

“U ovom trenutku ne vidim kako bismo kao regija mogli nastupati u pregovorima u SAD-u. Imamo apsurdnu situaciju sa Slovenijom koja je članica i NATO-a i EU. Unatoč tome što pripadamo istim međunarodnim zajednicama, mimoilazimo se u nekoliko važnih pitanja. Nažalost, Bosna i Hercegovina je još daleko od cijele te priče. U ovom trenutku, Hrvatska se treba fokusirati na odnose s Crnom Gorom, Kosovom i ovisno o tome što će se dogoditi u Makedoniji.”

Na istu temu nadovezao se mr. Željko Kuprešak:

“Volio bih vjerovati kako manjine povezuju regiju. Hrvatska politika, bez obzira tko je bio do sada na vlasti išla je prema tome da manjine u regiji ne budu objekt politika, već subjekt. Srbija to jako dobro koristi pod uvjetom da može destabilizirati Crnu Goru, isto to čini s Kosovom te Bosnom i Hercegovinom s Republikom Srpskom. U takvoj situaciji jako je teško govoriti o stabilnosti u regijii za tako nešto nam je potrebna snažna podrška”.

“Dodatan problem je priča o zajedničkom tržištu pogotovo zbog utjecaja Rusije kroz Srbiju”, nadovezao se Tomislav Karamarko. “Nama doista odgovara jači angažman Amerike posebno zbog Bosne i Hercegovine gdje se prelamaju svi procesi na globalnoj razini. Trebamo biti svjesni da najmanji incident na ovim prostorima može završiti ozbiljnim konfliktom.”

S tim zaključkom se složio i mr.sc. Krševan Antun Dujmović koji se također osvrnuo na utjecaj Rusije i prisutnost SAD-a u regiji:

“SAD i NATO trebali bi biti predstavnici sigurnosti u Europi i svijetu. Iako smo relativno sigurna zemlja, prisutnost NATO-a je itekako potrebna na ovim prostorima. U tržišnom i ekonomskom smislu, Rusija se ne bi trebala doživljavati kao neprijatelj, ali bismo trebali imati stav prema ulaganjima koja se isprepliću s državnim interesima. Do ovog trenutka, Hrvatska nije imala think tank stručnjake koji će razmišljati kako pozicionirati Hrvatsku u regiji, učvrstiti odnose s SAD-om, kako se postaviti prema Rusiji, kako se što aktivnije uključiti u vanjsku politiku. Mi upravo svjedočimo nastajanju jednog novog svjetskog poretka što samim time čini ovaj Institut još značajnijim.”

Tomislav Karamarko je zaključio: “Zaista bih volio da nas sa Srbijom vežu dobri odnosi, ali se ne mogu pomiriti s ambicijama zemlje koja želi hegemonistički utjecaj. Uostalom, ušli smo u EU da bismo se riješili takvih odnosa kao i asocijacije Balkana koja često aludira na zemlje drugog reda. Mi opet ne možemo biti sretni jer nakon preskakanje te imaginarne ograde, ostali smo u istom košu, gdje ponovno veći gutaju manje. Ne vidim zašto ovo područje ne bi moglo biti mjesto suverenih država. Imamo niz komparativnih prednosti. Sjajan položaj s 900 km obale, oko 1000 otoka, veliki proizvodni i prometni potencijal, nevjerojatan broj kvalitetnih ljudi koji, nažalost, iseljavaju iz naše zemlje. Poštujemo sve države koje se bore za svoju samosvijest i samostalnost, ali isto to tražimo i za nas. Upravo zato pokrećemo naš Institut kako bismo konačno kapitalizirali naše adute i bili prepoznati kao stabilna i prosperitetna zemlja koja može voditi, a ne samo slijediti.”

O Institutu za sigurnost i prosperitet Hrvatske

Institut za sigurnost i prosperitet Hrvatske osnovan je kako bi okupio vrhunske nacionalne i svjetske stručnjake s ciljem hvatanja ukoštac s kompleksnim pitanjima te predlaganja stvarnih rješenja od ključne važnosti za sigurnost i gospodarski napredak Hrvatske.

Dva su stupa Instituta, kako i samo ime otkriva, nacionalna sigurnost i gospodarski napredak. Sigurnosna inicijativa Hrvatskog instituta pomoći će u promicanju i potpori miru i stabilnosti u regiji. Institut će se također zalagati snažne i bliske odnose Hrvatske sa Sjedinjenim Američkim Državama i s Europskom unijom, te pronaći nove načine daljnje izgradnje ovih ključnih partnerstava. Svoj rad Institut će usmjeriti na nacionalna pitanja – od ruralnog razvoja i poljoprivrede do ulaganja u visoku tehnologiju, obrazovanje i stvaranje radnih mjesta.

O zakladi Heritage

Zaklada Heritage je privatni, neovisni, neprofitan i stranački neopredijeljen think tank u Washingtonu. Zaklada se zalaže za slobodno poduzetništvo, ograničene ovlasti vlade, slobode pojedinca, tradicionalne američke vrijednosti i snažnu nacionalni obranu. Provodi svoja istraživanja, te predlaže politička rješenja kojima je cilj promicati slobodu i osigurati svima snažniji gospodarski rast. Postoji 44 godine, ima oko 300 ljudi, 100 milijuna dolara godišnjeg prihoda te je jedan od najvećih think tankova u SAD-u.