ZRIN FEST 2017.: Koncert Oružanih snaga RH u Zrinu

Vojni koncert u Zrinu: ‘Na spomen naše slave, junaštva i stradanja’

Otvorenje ZRIN festivala, treću godinu za redom, dogodilo se ove subote pored ostataka gotičke crkve sv. Marije Magdalene u Zrinu. Tako se sada tradicionalno nastavlja ZRIN festival s ciljem promocije kulturne baštine i prirodnih ljepota Banovine, kroz vrhunske kulturne događaje: koncerte, promocije i predavanja. Bilo je to poseban veličanstveni ugođaj tog subotnjeg poslijepodneva doći na koncert u Zrin.

Stari grad Zrin nije samo obično naselje, obična utvrda, to je mjesto iz kojeg su Zrinski vladali nekoliko stoljeća. U njem su se naraštaji Zrinskih rađali, oni koji su požrtvovno i velejunački branili Hrvatsku. Tu su se krstili, odrastali i obrazovali, učili borilačkim vještinama i časnom životu za rod i dom svoj, tu su stasali vitezovi, gospodari, vladari, kovali su svoj novac, vodili pregovore, njegovali kulturu. Tu je nekoć davno čuvala se i njegovala hrvatska kultura, danas poznata hrvatska kulturna baština. Mnogi mlađi i stariji hrvatski naraštaji pojma nemaju po čemu su Šubići dobili ime Zrinski. Posve je obrastao u zaboravu stolni grad-utvrda Zrin, opustošen i oronuo. Stoji danas žalosno ali još uvijek ponosno, iako gotovo zaboravljen u Banovini, nedaleko Dvora na Uni.

Poseban doživljaj bio je stoga nastup Simfonijskog puhačkog orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske koji je otvoritio ovogodišnji ZRIN festival. Orkestrom je ravnao maestro Miroslav Vukovojac Dugan, a gošća je bila sopranistica Antonia Dunjko. Orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske reprezentativan je orkestar, osnovan 1991. godine. Pored obavljanja protokolarno-ceremonijalnih zadaća koje čine okosnicu djelovanja, orkestar je razvio i drugu opsežnu koncertnu djelatnost te je postao poznat širom Hrvatske, ali i Europe. Orkestar nastavlja dugu tradiciju vojnih orkestara u Hrvatskoj te je također nastupao širom Hrvastke. Pod ravnanjem maestra Vukovojac Dugana orkestar je skladno izveo kompozicije Griega, Verdia, Orffa, Dvoŕáka i Gotovca. Sopranistica Dunjko je svojim predivnim glasom osvojila publiku u Zrinu, te su orkestar i solistica skladno pobrali buran pljesak nazočne publike. Posjetitelji nisu bili brojni, no to je ona najvjernija publika koja prepoznaje izazov koncerta pod vedrim nebom u Zrinu, stigavši iz Zagreba, Siska, Gline i Petrinje.

Uz organizatore entuzijaste, koji svakako zaslužuju najviše pohvale za svoj trud, napor i rad kako bi ZRIN festival opstao, publika također zaslužuje sve pohvale jer je prepoznala događaj. Tim više što neki nazovimo kulturni djelatnici smatraju da im je to bespotrebno opterećenje, poput obnove crkve Sv. Magdalene ili utvrde Zrinskih, što traje već više od desetljeća, a daleko je još od onoga što bi to u budućnosti trebalo biti. Ipak, prisutnost na koncertu Sisačko-moslavačke dožupanice Anite Sinjeri-Ibrišević te načelnika Općine Dvor Nikole Arbutine budi nadu da će domaće društvene strukture i nadalje prepoznavati i pomagati ovakve vrijedne događaje.

Upravo je cilj ovog ZRIN festivala svojom multimedijalnom dimenzijom približiti svima ljepote baštine Zrinskih na Banovini, ali i svih onih ostalih predivnih lokaliteta koji su nekad davno i gospodarski i kulturološki obilježili snažan vjerski život tog dijela Hrvatske kojeg od 19. stoljeća nazivamo Banovina. Sa svojim burgovima Zrinskih, Frankopana, Baboneg-Babonića, Thurovih, Giesinga, Erdoedyja i drugih, hrvatska povijesna Banovina je desetljećima u opakom komunizmu bila sustavno uništavana. Nekad je to bilo zemljopisno, gospodarsko i kulturološko srce srednjovjekovne Hrvatske. Dovoljno je spomenuti fantastičnu i hrabru ulogu utvrde Gvozdansko, rudnike Zrinskih, ili primjerice ostatke negdašnje cistercitske opatije Topusko kao jedne od najvećih ikad izgrađenih samostanskih kompleksa na tlu Hrvatske u stilu vrlo rane francuske gotike. To navodi kao razloge pokretanja ZRIN festivala, ravnatelj mr. art. Edmund Borić Andler.

Uz duhovnu arhitektoniku ovog festivala, sazdanu na najčvršćim temeljima rodne grude, težimo da i prodorna glazba ovog imena probudi uspavane duše i unese sklad, u zbrku i nesuglasje raznih štetnih utjecaja i strujanja. Zrin je simbol. Spomen naše slave, junaštva i stradanja. Kratko sažeto, snažno i poučno, tragom jednog zapisa iz Zbornika Zrin izdanom u Petrinji 1942. godine, naglasila je u svom predgovoru producentica festivala Valentina Badanjak Pintarić. Na taj način se Edmund Borić Andler i kolegica Valentina Badanjak Pintarić duhovno, organizaciono i domoljubno nadopunjuju, nesebično kročeći putovima obraslim društveno-upravnim trnjem. Hvala im za sve što su velevrijedno učinili, da se ne bi zaboravilo da se Zrinski poziv ‘Za dom’ još uvijek pamti.

Nisu nas zabrinuli ni prašni putovi ni rasklimani mostovi. Živimo od godine do godine na obećanjima da će se cesta popraviti, da će se ostvariti obnova Zrina utvrde-grada i crkve Sv. Magdalene i konačno dobiti dozvola za izgradnju nove župne spomen-crkve Našašća Svetog Križa. U smiraj dana doživjeli smo predivan zalazak sunca na Banovini, još jednog posebnog dana. Odlazimo s nostalgijom do nekog novog susreta u Zrinu. Jednom, kad-tad, slavni će Zrin doživjeti pozornost koju kao neprocjenjiva hrvatska baština i zaslužuje. No dan 3. lipnja 2017. ostaje zapisan kao povijesni, kad je orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske zasvirao u Zrinu. To će se pamtiti, jer nema tako nečeg zapisanog u hrvatskoj povijesti. Oni koji su tome prisustvovali, mogu biti ponosni. Otišli smo iz Zrina radosnog srca i pune duše.

hkv/Hrvatsko nebo