Zorica Vuković : KAKO SAM UPOZNALA JOKIĆA
Vrijeme:5 min, 34 sec
Resorni ministar Pave Barišić imenovao je dr. Jasminku Buljan Culej za voditeljicu Ekspertne skupine za provedbu kurikulne reforme na prijedlog Posebnog stručnog povjerenstva na čelu s prof. Dijanom Vican. I odmah je „demokratska“ hrvatska javnost imala što reći jer nije izabran Jokić.
Sunčica s HRT-a, inače doministrova ekspertna družica iz nekih bivših vremena, postavila je pitanje dr. Buljan Culej: „Dolazite na mjesto dr. Jokića koji, znamo, vrlo je popularan u javnosti i cijenjen u stručnim krugovima. Neki članovi Povjerenstva za strategiju su upravo željeli njega vidjeti da nastavi s kurikularnom reformom. Je li vam to teret?“
Kratko i jasno dr. Buljan Culej odgovorila je: „Ne!“
Istu večer je novinar Nova-e tv progonio dr. Buljan Culej, a ona, poučena Sunčicinim poučkom, nije htjela ništa reći već je drugi dan sazvala konferenciju za novinare i objasnila im što treba.
Nažalost, mnogi ljudi ne znaju što se ustvari radi u kurikulu. Na latinskom riječ curriculum znači tijek, slijed, kretanje nekog ljudskog procesa, a u odgojno-obrazovnom sustavu koristi se riječ kurikul.
Akademik Vladimir Paar predlaže da se upotrijebi hrvatski naziv i umjesto kurikul da se zove obrazovni uputnik. On upućuje na cjelokupni odgojno-obrazovni proces: što se uči i zašto, kako se uči, kada se uči i gdje se uči. U to se uključuju cilj, zadaće, sadržaji, organizacije, metode, oblici…
Hrvatski nacionalni kurikul, poznat kao Hrvatski nacionalni obrazovni standard u eksperimentalni program uveden je u hrvatske škole u školskoj godini 2005./2006. za vrijeme ministra Dragana Primorca. On je uključio sve sastavnice europskih nacionalnih kurikula: nove nastavne metode, istraživačku nastavu, interdisciplinarnost, kompentencije učenika, planiranje, vrednovanje rezultata. Škole su u tim godinama procvale jer su mogli slobodno podučavati učenike i odlaskom na terenske nastave. Neke osnovne škole organizirale su terensku nastavu tako da su se podijelili u grupe, pa su jedni proučavali povijest dotičnog područja, drugi su se bavili geografskim položajem, treći bioraznolikošću…, a onda su u školama obrađivali prikupljene podatke i prezentirali ih cijeloj školi. I djeca i nastavnici su bili oduševljeni.
Nakon odlaska dr. Primorca, došao je Radovan Fuchs 2009. i HNOS je zamro, ali su ideje ostale i primjenjivale se u nastavi. Stoga nije u pravu Sunčica kad kaže „da se 27 godina čeka kurikularna reforma“. Da, možda onu Jokićevu koja je počela dolaskom Kukuriku koalicije.
No određene udruge (dr. Vican nije rekla koje) nisu ni tada mirovale. Jedna od njih je tužila RH Europskom sudu za ljudska prava da nema zdravstveni odgoj u školama, u vrijeme kad je dr. Vican bila državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta od 2008.-2011. Dr. Vican je dokazala na tom sudu da RH ima zdravstveni odgoj u programima biologije, biokemije, satovima razredne zajednice… Iako je, dakle, postojao zdravstveni odgoj u školama, ipak su ga na silu htjeli preoblikovati Jovanovićeve udruge kako bi na silu uveli gender ideologiju.
I tada su izmislili Jokića. Kaže Jokićev životopis da je jedan od najpoznatijih hrvatskih pedagoga i sociologa. A kaže da je završio studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Čini se da su kod nas psiholozi (i psihijatri) kompetentni za sve.
Jokić je doktorirao 2009. na Faculty of Education, University of Cambridge, UK. Tema disertacije je „Science and Religion in Croatian Elementary Education; Pupil` Attitudes and Perspectives“ (Znanost i religija u hrvatskom osnovnom obrazovanju; stavovi i perspektive učenika). Prema naslovu disertacije, „znanstveno“ Jokićevo istraživanje provedeno je anketiranjem.
Zaposlen je na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Tijekom rada analizirao je ocjene iz pojedinih predmeta u osnovnoj školi i tako pobio mišljenje da ima previše odlikaša. Tko mu je dozvolio pristup podatcima?
I onda je svoje veliko postignuće, preko Agencije za odgoj i obrazovanje, Jokić počeo „prodavati“ profesorima. Kako je u to vrijeme imao stilske vježbe s Jovanovićevom pomoćnicom Glasovac, nije teško ustvrditi kako mu se omogućilo da o istraživanju osnovnoškolaca, predaje srednjoškolskim profesorima.
Tako sam upoznala Jokića.
U drugom predavanju, koje je organizirala ista Agencije, podučavao nas je kako se učeniku pitanja trebaju formulirati tako da budu od jednostavnih (za prolaznu ocjenu), pa do složenih (za više ocjene). Možete zamisliti koliko smo pametniji izašli s njegovih predavanja!
I onda takva „stručna“ osoba bude od ministra Mornara imenovana voditeljem reforme obrazovanja na prijedlog Nevena Budaka, profesora Filozofskog fakulteta u Zagebu i Sorosevog Srednjeeuropskog sveučilišta u Budimpešti. Opunomoćio ga je Milanović 2012.. Natječaj nije raspisan.
„Stručnjak“ poručuje: „Promijenit ćemo sve“. Na međužupanijskom stručnom skupu o nastavi srpskog jezika u RH, održanom 22. X. 2015., uz prisustvo Porfirija i Pupovca, Jokić je zborio: „Ova zemlja i ovo društvo bez manjina zapravo ne postoji, nikad nije postojala i ne treba da postoji, a ova reforma treba da bude najbolji lijek protiv utjecaja politika totalitarnih režima i jasan poziv protiv diskriminacije.“ Ne ide mu baš hrvatski jezik kojeg su doslovno izbacili iz svog kurikuluma.
Ipak, nakon javne rasprave, posebno akademika i profesora s fakulteta, novi ministar Predrag Šustar, predložio je proširenje Povjerenstva novim članovima, ali se Jokićeva ekipa nije složila i kolektivno su dali ostavku. Kad je ostavka prihvaćena, počelo je cmizdranje, pa čak i prosvjedi. To traje do danas, a Jokić je izbor nove voditeljice prokomentirao:
„Kurikularna reforma je bačena u kaljužu, radi se o najcrnjoj balkanskoj krčmi.“.
Usput je pomogao da Luka Popov ode s Petog dana s HRT-a. To je domet njegove balkanske krčme.
I dok se medijska prepucavanja nastavljaju, škole funkcioniraju. A glavni nositelji cjelokupnog obrazovanja su učitelji, nastavnici, profesori. O njima ovisi realizacija, a ne o prosvjetnoj vlasti.
Još 2000.-te godine odvela sam učenike u informatičku učionicu i obradili smo eksperimentalne podatke dobivene titracijom aminokiseline. A i prije smo u laboratoriju imali jedan kompjuter na kojem je mogao raditi samo jedan učenik. U informatičkoj učionici mogli su svi učenici obraditi svoje podatke. Pojedine „sunčice“ kukaju da u našim školama nema informatike. Naravno, to nije istina.
Stoga Buljan Culej ističe da naši učenici po mnogim pokazateljima stoje u europskom prosjeku, osim u matematici. Isto tako osvajaju na raznim područjima medalje i nagrade što opet ne prikazuju u medijima.
U kurikulnu reformu su se uključili i sindikati, tražeći da se vrati pripravništvo, a izbaci stručno osposobljavanje koje se nije pokazalo učinkovitim.
U emisiji S Anitom aktualno od 25. V, dr. Vican navodi da se u Kurikulu daje i nova klasifikacija zanimanja u RH, ali da i tržište rada treba prepoznati određena zanimanja i u tu svrhu valja uključiti i gospodarstvo.
Teško je, ustvari, predvidjeti koja će zanimanja biti potrebna za određeno vrijeme. Važno je imati obrazovane ljude koji će se vrlo brzo moći prekvalificirati u određena srodna zanimanja. A naši ljudi širom svijeta rade u svojim zanimanjima koja su stekli u našim školama i fakultetima što znači da nismo balkanska crkva.
Zorica Vuković /Hrvatsko nebo
