Bleiburg, Vukovar, Srebrenica – niz koji će zaustaviti samo istina

Mi danas ovdje komemoriramo i okupljeni smo na molitvu za hrvatske žrtve totalitarnog komunističkog sustava na Križnome putu, koji je započeo prije 72 godine, ovdje na Bleiburškom polju kazao je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, predvodeći svetu misu.

Za Božjeg čovjeka postoji nešto što je daleko važnije i veće od ovozemaljskog blagostanja: pravda, dobrota, poštenje, čista savjest, čiste ruke, čisto srce: mir, koji je djelo pravde i istine, milosrđe i pomirenje, odustajanje od zla i osvete.

Crkva nas nastavlja poticati da ne zaboravimo spomen na one koji su nevino stradali, a Isusova blaženstva govore o nespojivosti svjetla i tame, vjere i nevjere, te nas ovdje na Bleiburškom polju i svugdje gdje se susrećemo s grobovima žrtava totalitarnih režima, nepravednih osuda, progona, mučenja, ponižavanja i ubijanja nedužnih ljudi, pozivaju na praštanje, na istraživanje cjelovite istine o žrtvama i počiniteljima nasilja, na zadovoljenje pravde, na čišćenje našega pamćenja i na spomen mučenika, naglasio je nadbiskup Hranić.

Njihova je sudbina toliko tragična i ponižavajuća da su oni koji su ih osudili i pogubili smatrali da nisu vrijedni čak niti toliko da se zapišu i doznaju njihova imena, i za koje se totalitarni sustav pobrinuo da ne doznamo gdje su točno bili pogubljeni i stradali i gdje su sve grobišta i jame u kojima leže njihove kosti”, izrekao je nasred Blaiburškog polja đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.

Ostaci toga totalitarnog komunističkog sustava još se i danas za to brinu, naglasio je. Nerasvijetljena povijesna istina i opterećenost prošlošću, dodao je Hranić, otežavaju zajedništvo i suradnju, te u novim povijesnim okolnostima postaju opasnost i za hrvatski i za srpski, a onda i za druge narode na ovim europskim prostorima.

Danas smo došli ovamo na Bleiburško polje, odupirući se razornoj zatvorenosti i otvarajući se Bogu, istini i slobodi, nudeći oproštenje svima koji su pripadnicima našega naroda nanijeli zlo, moleći za Božje milosrđe za sve te moleći oproštenje od Boga i od onih kojima su pripadnici našega hrvatskoga naroda počinili zlo. To je nužno da bismo očistili svoju memoriju od zlopamćenja, da bismo je čistili praštanjem i otvorenošću za pomirenje i zajedništvo unutar našega naroda i sa svim susjednim narodima, te narodima Europe i svijeta.

Biskup Hranić podsjetio je da je zajedno s katolicima, tu stradavao i veliki broj pripadnika muslimanske vjeroispovijesti. Pozvao je na molitvu za Božje milosrđe “za sve one koji su stradali i umrli na ovoj poljani, te za sve one koji su naredili i izvršavali zločine nad njima na njihovu Križnom putu”.

Idriz ef. Bešić: Zločin ne zastarijeva

Molitvu za žrtve islamske vjeroispovjedi služio je ispred Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj Idriz ef. Bešić, koji je pročitao poruku zagrebačkog muftije i predsjednika Mešihata Aziza ef. Hasanovića u kojoj poziva da “u današnjem vremenu izazova, u kojemu nastojimo dokučiti neki smisleni odgovor kakva nas budućnost očekuje, učimo iz svojih i tuđih grešaka”.

“Istina se mora znati. Istinu valja čuvati i od nje ne možemo pobjeći, niti se ona može zatrti – zločin ne zastarijeva. Zločin je zločin, jedna od rijetkih kategorija koja se ničim ne može opravdati”, istaknuo je ef. Hasanović u poruci.

Zločine pamtimo da se ne bi ponovili, da bismo ih spriječili, poručio je, te pozvao na čuvanje sjećanja na sva stratišta, i s Bleiburga ali i s drugih stratišta Drugog svjetskog rata, te na žrtve Vukovara i Srebrenice, “jer pokušati opravdati zločin znači izazivati nesreću nesagledivih posljedica”.

U povodu 72. obljetnice blajburške tragedije i hrvatskog Križnog puta na središnjoj se komemoraciji žrtvama na Blajburškom polju okupilo, prema novinarskim procjenama, oko 15 tisuća ljudi iz Hrvatske, BiH i drugih zemalja, među kojima predstavnici hrvatskog državnog vrha, predstavnici braniteljskih udruga, predstavnici crkve kao i obitelji i potomci ubijenih razoružanih hrvatskih vojnika te hrvatskih civila.

U ime Hrvatskog sabora komemoraciji nazoči izaslanstvo koje predvodi predsjednik Gordan Jandroković, a nazoče i potpredsjednik Milijan Brkić, te zastupnici Miro Kovač, Ivica Mišić, Josip Đakić, Ivan Šipić i Zlatko Hasanbegović.

Jandroković: Zločini na Bleiburgu i masovne likvidacije jedna od najdublje zakopanih tajni komunističke Jugoslavije

Predsjednik Hrvatskog sabora, koji je i pokrovitelj, istaknuo je kako su se i ove godine okupili na ovom svetom mjestu da se poklone žrtvama strašnih zločina i članovima njihovih obitelji, da im izraze najiskreniju sućut, razumijevanje i priznavanje njihovih patnji.

“Okupili smo se ovdje da se podsjetimo, ali i da još jednom potvrdimo našu obavezu i odgovornost čuvanja istine i aktivnog suprotstavljanja svim oblicima totalitarne vladavine”, rekao je Jandroković, podsjetivši da je na Bleiburškom polju i u kolonama smrti, na Križnim putovima, dogodila strašna stradanja.

Ta stradanja danas su simboli patnje hrvatskog naroda i svakako su jedan od najtežih događaja u našoj povijesti. Bleiburg je simbol i metafora svih hrvatskih stradanja, ne samo u određenom razdoblju nakon II. svjetskog rata. On je podsjetnik i na sve zločine počinjene tijekom svih godina jugoslavenskog komunističkog totalitarnog režima, naglasio je Jandroković.

U 20. stoljeću, dodao je, Hrvatska je pretrpjela tri rata. Gledajući u kontekstu žrtava, svi oni su bili pogubni i teški jer rat ne donosi nikome dobro.

Na Bleiburgu se odaje počast i svim naraštajima Hrvata koji su daleko od Domovine čekali dan kada će Hrvatska postati suverena nacija, usidrena u europski prostor mira i demokracije, rekao je Jandroković, naglasivši kako je danas, kada imamo svoju državu, obaveza svih nas stalno se podsjećati na sve žrtve koje su pale za nju.

“Čvrsto osuditi svaku nedemokratsku, autoritarnu i totalitarnu vladavinu, te izraziti poštovanje žrtvi”

Ako se želimo odgovorno suočiti s prošlošću toga trebamo biti svjesni, to priznati i pokloniti se žrtvama. Hrvatska kao suverena i demokratska država danas ima odgovornost promicati i čuvati slobodu, demokraciju, poštovanje ljudskih prava i vladavinu zakona, kazao je Jandroković. Također, dodao je obaveza je svih učiniti da se više nikada ne ponove strašni zločini, učinjeni iz bilo kojeg razloga, zbog bilo koje ideologije. Obveza je i čvrsto osuditi svaku nedemokratsku, autoritarnu i totalitarnu vladavinu, te izraziti poštovanje svakoj žrtvi koja se suprotstavila svakom obliku takvog režima, dodao je.

Hrvatska ima snage i ustrajnost čvrsto jamčiti i osigurati slobodu i pravo čovjeka i svakog njezinog državljanina, poštovati njihovo dostojanstvo, kao i promicati njihov gospodarski i kulturni napredak i socijalno blagostanje, rekao je.

Zločine počinjene u totalitarnim i nedemokratskim režimima važno i znanstveno istražiti.

O svim zločinima počinjenim u totalitarnim i nedemokratskim režimima važno je govoriti i znanstveno ih istražiti. Time će se pridonijeti jačanju naše svijesti o njima, istaknuo je Jandroković.

Jer, naglasio je, “bez istine i sjećanja nema istinske pomirbe. A pomirba se može postići samo prihvaćanjem odgovornosti, traženjem oprosta i jačanjem moralne obnove društva”.

Privedena su trojica od 15000 ljudi. Dvojica zbog kape s “U”, od kojih je jedan bio agresivan pa je priveden u stanicu, a trei zbog tetovaže koju je prijavila jedna od novinarki-aktivistica, ali se ispostavilo da dotični pripada međunarodnim policijskim snagama te je ubrzo pušten uz ispriku austrijske policije.

Ante Kutleša, glasnogovornik Počasnog Bleiburškog voda posljednji se obratio desecima tisuća ljudi. Podsjetio je na povijesne činjenice o prebacivanju četnika u partizane nakon 1943. i posljedicama za hrvatski narod. Zahvalio se “preuzvišenom Đuri Hraniću, nadbiskupu, koji je predsjedao današnjim misnim slavljem. Hvala vam, u velikoj nadi da više nitko neće morati postavljati pitanja koja ste vi nama uputili, da to bude konačno riješeno. Zahvaljujemo i Hrvatskom saboru na pokroviteljstvu, i gospodinu Jandrokoviću zahvaljujemo. Zahvaljujemo i ministrima Goranu Mariću te Tomi Medvedu.”

Vedrana Spadoni/Hrvatsko nebo