Tomislav Karamarko kao ministar unutarnjih poslova RH o Domovinskom ratu , o “krvavom Uskrsu ” , o redarstvenicima , neovisnosti dr.Tuđmanu

Poštovani i dragi čitatelji, kako ove godine obilježavamo već dvadeset godina od prvih demokratskih
izbora te time i začetke stvaranja neovisne, demokratske i suverene Republike Hrvatske, želimo ovim
posebnim prilogom odati priznanje i zahvalnost svim hrvatskim redarstvenicima, pripadnicima policije
koji su bili prvi njezini branitelji, dali neprocjenjiv doprinos stvaranju hrvatskih oružanih snaga te kasnije
pridonijeli odlučnoj obrani slobode drage nam Domovine tijekom cijelog Domovinskog rata.

Sjećanje na te dane svakom od nas tko ih je proživio jest doista i s pravom „sjećanje na dane ponosa
i slave“. To je naše sjećanje vezano prvenstveno na iskreno i čisto, bespoštedno i plemenito domoljublje
koje je nosilo naše prve branitelje, redarstvenike i policajce. Želimo to i takvo domoljublje, odricanje za
Domovinu kao jednu od najvećih vrijednosti ostaviti i prenijeti i svim našim mladim naraštajima u trajni
zalog, jer samo oni pojedinci, ljudi, narodi koji pamte, poštuju i vrednuju svoju prošlost, mogu živjeti
dostojnu sadašnjost i budućnost kako se ne bi poput lista na vjetru izgubili u povijesnim bespućima.

Mi pripadnici i djelatnici MUP-a RH posebice tako s ponosom pamtimo 5. kolovoza 1990. kada su
postrojeni prvi hrvatski redarstvenici, 7. rujna 1990. kada je osnovana ATJ Lučko, prva oružana postrojba
suvremene hrvatske države. Sjećamo se i nemilih zbivanja 1991. „krvavog Uskrsa“ – stradanja Josipa
Jovića, prvog poginulog redarstvenika u Domovinskome ratu kao i naših dragih dvanaest redarstvenika
tragično ubijenih u Borovu Selu, ali i onih časno palih redarstvenika branitelja Struge Banske i Dalja.

Viteški, časno, herojski hrvatski su redarstvenici, policajci branitelji dokazali da nema te zadaće koju
u interesu hrvatskoga naroda, obrane slobode hrvatske države nisu u stanju izvršiti. Upravo su oni time
potvrdili kako i mali narodi imaju ljude za velika djela. Obznanili su „ urbi et orbi“ da je hrvatski narod uzeo
svoju sudbinu u vlastite ruke do posljednje konzekvence i bez ostatka. Tome je učio hrvatske domoljube
u devetnaestome, dvadesetome stoljeću otac Domovine Ante Starčević poručivši da samo onaj narod koji
je spreman odlučivati o sebi i podnijeti žrtve za svoju slobodu može imati svoju državu, biti svoj na svome.

Na tim je zasadama, državničkom mudrošću i odvažnošću hrvatske branitelje pobjedi u Domovinskome
ratu vodio i prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Odajući zahvalu svim hrvatskim braniteljima 26.
kolovoza 1995. dr. Tuđman je kazao:

„Dopustite mi da ovom prigodom zahvalim svima vama od mladeži, do
zrelih ljudi, do onih koji su morali proživljavati sva ona zla koja je hrvatski narod proživljavao tijekom dugih devet stoljeća, a u posljednjih sedam desetljeća života u bivšoj Jugoslaviji to se još teže osjećalo. Svima njima i vama zahvaljujem na vašem udjelu u stvaranju slobodne Hrvatske, a posebno pripadnicima naših  oružanih i redarstvenih snaga, da odamo počast i zapamtimo kao svoju obvezu da brinemo o obiteljima svih onih čiji su sinovi, braća ili očevi dali svoje živote u temelje ove slobodne hrvatske države.“

Domovinski rat je stoga, ponovo ću istaknuti, prijelomni i najvažniji trenutak cjelokupne hrvatske povijesti. Nema nijedne epohe ni vremena u našoj ukupnoj povijesti koja se može mjeriti s činom hrvatskih branitelja u Domovinskome ratu. Budite ponosni na sve što ste učinili!

Prenesite taj ponos na sve vaše
najbliže, na vaše najdraže, na sve nas, na čitavu Hrvatsku.

Tomislav Karamarko

ministar unutarnjih poslova RH  

Iz knjige  ”Policija u Domovinskom ratu 1990.-1991.\” u izdanju MUP-a RH

******

 Tako je govorio Tomislav Karamarko  kao ministar unutarnjih poslova  RH . Podsjetimo se  aktualni ministar istoga ministarstva  Vlaho Orepić   iz kvote Mosta, 2016  na obilježavanju  25. obljetnice početka Domovinskog rata i prvog oružanog sukoba u Hrvatskoj 1991. godine ustvrdio je  da  tog dana u Pakracu nisu bili ni srpski pobunjenici, niti JNA – nego “nekakvi nesretnici”.

-Trebamo upamtiti da je 25 godina prošlo od prvog oružanog sukoba u Hrvatskoj, od prvog suprotstavljanja i sukoba naše policije s nekakvim nesretnicima, ja ću se tako izraziti .

Ne treba se  čuditi  ako se zna da  je  tog 01. ožujka 1991. godine Vlaho Orepić  još uvijek bio aktivni pripadnik JNA, u sukobu sa snagama hrvatske policije. Bio je sa  ” nekakvim nesretnicima ”  

 Daran Bašić /Hrvatsko nebo