General Glasnović : Treba mi kratka geneza priče, kako su ove gulikože ogulile narod…..

„Zločinci i lihvari pravomoćno osuđeni ili su kazneno gonjeni, probleme ovršenih i opljačkanih nitko ne rješava“

Tribina o ovršenim oštećenicima kreditnih ureda i Raiffeisen austrijskih zadruga za koju se tražila stolica više,  održana je 26.01.2017. godine u prostorijama Knjižnice Bogdan Ogrizović. Tribini su, uz već najavljene govornike Gordana Kolega, Nada Landeka, Neno Koljaja, Drago Raspudić, nazočili i saborski zastupnik general Željko Glasnović, saborski zastupnik Marin Škibola, Marek Mikuš, poslijedoktorand  na Institutu Max Planck za socijalnu antropologiju u Halle-u u Njemačkoj koji u  Zagrebu trenutno provodi terenski dio istraživačkog projekta “Dugovi kućanstava u Hrvatskoj poslije kreditnog buma”, te oštećenici RBA zadruga i kreditnih ureda, ali i ovršenika čije ovrhe na nekretninama i računima nisu povezane sa ovim lihvarskim organizacijama.

„Treba mi kratka geneza ove priče, o tome kako su ove gulikože ogulili narod. Hrvatska je pravna kaljuža, kakav to zakon ovdje vlada? U Mađarskoj su takvi ugovori proglašeni ništetnim, nevaljalim, a ovdje ne može. Kakvo je to pravna stečevina europske unije, kako ne može, a tamo može?“ – naglasio je general Željko Glasnović.

“Bandu lopovsku moramo natjerati da sude po zakonu”, a to nećemo moći ovako, razmjenjujući mišljenja. “Moramo svi na ulice, i to ne samo desetak  ljudi koliko ih inače dođe, nego stotine,  tek onda će se početi nešto rješavati.” – rekao je predsjednik Udruge za pomoć i zaštitu žrtvama pravosuđa Veronika Vere – Drago Raspudić

„Već sam pokretao ovu temu u Saboru,  pokušao sam rješavati i preko Mosta, postavio sam nekoliko puta aktualno pitanje na tu temu, a isto pitanje sam postavio Šprlji i Vojkoviću, ali nisam dobio odgovor“  – rekao je saborski zastupnik Marin Škibola na Tribini „Zločinci i lihvari pravomoćno osuđeni ili su kazneno gonjeni, probleme ovršenih i opljačkanih nitko ne rješava!“

„Šprlje je rekao da za provedbu ovrha i deložacija postoji pokriće u zakonu i da te austrijske zadruge nisu u globalu ilegalne. Možda će se on jednom, ubuduće, i izjasniti u nekom drugom smislu, ali vremena za čekanje nema, oštećenici ne mogu više čekati. Ja radim koliko mogu, neprekidno postavljam pitanja, koristim sve alate koji su mi na raspolaganju, no mi zastupnici možemo postavljati pitanja i predlagati, ali stvar je vlasti hoće li riješiti to pitanje ili neće.“

„Za rješavanje su glavni MOST I HDZ, bez njih će jako teško biti riješiti to pitanje“ – izjavio je Škibola a nakon toga predložio da mu prisutni postavljaju pitanja ako ih nešto zanima.

Hrvatski branitelj Zvonko Sinković koji je prije sedam godina ostao bez kuće koju su mu oteli, a uz to su mu i računi blokirani bjanko  zadužnicom od 500.000,00 kn,  objasnio je što je glavni problem sa tzv. kreditnim uredima. „Mi smo u situaciji da je donešena pravomoćna presuda kojim su ljudi iz tih kreditnih ureda proglašeni krivima, ali presude su nedorečene. Što je sa deblokadom naših računa, sa brisanjem tereta u zemljišnim knjigama, povratom otete imovine koju su već prenijeli na svoje ime? U presudi su se pozvali na zakonske odredbe kojim je propisano da nitko ne može zadržati imovinsku korist stečenu kaznenim djelom, ali nisu im oduzeli imovinsku korist presudom. Računi su nam blokirani od strane tvrtki od kojih većina njih više ne postoji jer su brisane iz sudskog registra, i to iznosima od 500.000 – 1.000.000 kn plus kamate. Kud taj novac ide, tko će donijeti odluku da nas se deblokira kad sud ne možemo voditi sa nepostojećim pravnim osobama, a FINA odbija postupiti po pravomoćnim presudama Županijskog suda jer u njima ne piše ništa o deblokadi?   niže se pitanje za pitanjem.

I Gordana Kolega komentirala je pravomoćnu presudu Županijskog suda u Zagrebu kojom su osuđeni lihvari iz tzv. kreditnih ureda. Njen problem gotovo je identičan, uz razliku što je ona ishodila pravomoćnu presudu, kojim su ugovori o kreditu sklopljeni sa kreditnim uredom Zapadni način d.o.o. ništetni, ali sud svjedno odbija brisati hipoteku u zemljišnim knjigama. Uz to, ni pravomoćna presuda kojom su lihvari osuđeni ne pomaže rješenju problema.

Nada Landeka istaknula je pitanje odgovornosti trgovačkih sudova koji su registrirali tvrtke koje su sudjelovale u tom lihvarenju, između ostalog i za kreditno poslovanje, iako su financijski poslovi i kreditno poslovanje regulirani Zakonom o kreditnim institucijama. Tzv. kreditni uredi nisu i ne ispunjavaju uvjete propisane zakonom.

„Nije problem oštećenika samo ugašene  tvrtke  koje su se bavile kreditnim poslovanjem,  i nedorečene presude kojom nisu riješeni problemi ovršenih i  blokiranih, već je problem i to, što takvi isti kreditni uredi i danas posluju posvuda,  oglašavaju se nudeći kredite za zatvaranja blokada po računima, i ne traže kreditnu sposobnost, jer blokirani niti nemaju kreditnu sposobnost, osim ako ponude eventualno preostalu imovinu.  U Švicarskoj  je zakonom zabranjeno agresivno reklamiranje kredita i kreditiranje u jednom danu koje onemogućuje provjeru kreditne sposobnosti i dovođenje ljudi u zabludu mišljenjem da će kreditom riješiti probleme. Takvo ponašanje je švicarskim zakonom kažnjivo visokim novčanim kaznama i zatvorskom kaznom, dok se u Hrvatskoj oglasi „brzi krediti“ nalaze na svakom stupu i tramvajskoj stanici.  Rad ureda koji posreduju u kreditiranju  treba regulirati Zakonom o potrošačkom kreditiranju, a one koji i danas isplaćuju gotovinu u uredima predstavljajući se kao kreditni uredi i koji još uvijek rade nezakonito treba sankcionirati i zatvoriti, to je vrlo jednostavno!“  rekla je Landeka.

Novinar Ivica Grčar upitao je zastupnika Škibolu zna li koliko je ovrha na nekretninama bilo na području Zagreba tijekom 2016. godine.

„Do 11. mjeseca 2016. godine na području grada Zagreba bilo je 8.400 ovrha na nekretninama pokrenutih iz raznih razloga, ne samo RBA.  To su teme o kojima se u Saboru ne raspravlja. Šprlje i Bošnjaković su skrivali taj podatak u javnosti govoreći o 40-tak tajnih ovrha.

Uz to, Hrvatska je članica Europske Unije i ovršni sudac može po europskim zakonima pokrenuti postupak preispitivanja pred europskim sudovima. Praksa europskih sudova je da ako je ovrha pokrenuta temeljem pravomoćnog rješenja nekog drugog suda onda se ono uopće ne preispituje a takva praksa hrvatskih sudova je u koliziji sa europskim zakonima.

Vi se borite protiv institucija RH i morate znati da je Republika Hrvatska protiv vas. Vi ste s jedne strane, a Država je s druge strane“ – rekao  je Grčar koji godinama istražuje i prati upravo rad sudaca i sudova.

Koljaja je predočio dokument FMA upućen Tužiteljstvu Republike Austrije u kojem „ljubazno mole da se pokrene kazneni postupak protiv  Raiffaisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg“.

“Oni su obični kriminalci, i glavni razlog zašto nećete ništa ćuti o problemu Raiffeisen zadruga, je ova kaznena prijava predana u lipnju 2016. godine DORH-u i USKOK-u a na kojoj se nalazi i 186 imena.  Radi ušutkavanja dižu privatne kaznene tužbe, progone novinare, hrvatske branitelje, a na sudove ne dolaze. Kad su podigli tužbu protiv mene objavili su na dvije stranice u Večernjaku tekst kako su me tužili zbog klevete,  a tužba im je odbačena bez vođenja postupka, no o tome nisu rekli niti riječi. Novinarku Helenu Krmpotić maltretiraju tužbama, iako ne dolaze na sudske rasprave, samo se silno trude ometati ju u njezinom poslu, a tužili su i druge, a na sudu ne možete doživjeti da se sa njima suočite.

Hrvatska narodna banka nema odgovore na pitanja koja smo postavljali više puta, a ako koje od nadležnih ministarstva pitate, oni prebacuju lopticu jedni na druge, odlični su sportaši.  Šprlje kaže da to nije njegova domena, a ako pitate nekog drugog, odgovore vam isto.

Ministarstvo financija isto ne može samo rješavati problem, u cijeli slučaj mora se uključiti i DORH, oni nam još duguju neke odgovore, a ako odgovore ne znaju, onda su po zakonu dužni uputiti podnositelja prijave da podigne optužni prijedlog i predloži istražne radnje. DORH to još nije učinio. Dok nismo objavili popis tajnih računa  svi su govorili da se radi o kriminalu, i Milanović, i Linić, i Lalovac, pa čak i Orsat Miljenić. Govorili su da je to kriminal i iz Brusselsa, a nakon objave tajnog popisa – šutnja, muk.

Predlažemo da zastupnik Marin Škibola u Saboru postavi pitanje koliko su te austrijske zadruge platile poreza na dobit  na 300.000.000 eur-a plasiranog novca u Hrvatskoj, ali i na nekretnine koje su stekli u Hrvatskoj u ovršnim postupcima.

Od prošle godine oštećenici su prepušteni sami sebi. Niti ih štiti zakon, niti vlast.

Nada Landeka/HAZUD/http://www.hazud.hr/Hrvatsko nebo