Željko Glasnović o prosvjetljenju na XIII. Susretu književnika hrvatskih manjina u Rovinju

0


_igp9439„Nakon 25 godina izašao je duh iz boce i mislim da ga nitko više u bocu neče moći staviti.“
rekao je Nino Mogorović, u ime organizatora XIII. Susreta književnika hrvatskih manjina u Rovinju koji se od 27. do 29. listopada održao u Rovinju. najavljujući saborskog zastupnika Željka Glasnovića. Skup je priredilo Hrvatsko kulturno društvo “Franjo Glavinić” iz Rovinja, na čelu s prof. dr. Branimirom Crljenkom, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH, Državnog ureda za Hrvate izvan RH, Hrvatske matice iseljenika i Grada Rovinja

Prava nacionalnih manjina kojih u Hrvatskoj u usporedbi s pravima Hrvata u BiH i hrvatskom dijasporom su politički problem Hrvatske. Manjine u Hrvatskoj čine 7,67 % populacije Hrvatske prema popisu iz 2011. (328.738 ljudi), a Hrvata van Hrvatske je više od 2.700.000.

manjine

 

hrvati-van-hrvatske

Neke manjine koje se vode u Hrvatskoj uopće nisu autohtone manjine pa ne znam otkud im ta prava. – pita se general Glasnović, uspoređujući prava manjina u Hrvatsoj s onima u Kanadi, prelazeći na izlaganje o Hrvatima u svijetu.

Dok su prava manjina postala instrument specijalnog rata,  na Hrvatima se primjenjuje zločinačka doktrina. Hrvatska dijaspora dobra je jedino kad treba izvlačiti novac, pa su tako propisali zakonke odredbe po kojema se umirovljenicima oduzima od 25 do 40 % mirovina zarađenih u inozemstvu.

Što zahtjevaju Hrvati izvan domovine – na prvom mjestu traže riješavanje birokratskih iživljavanja.

Željko Glasnović istaknuo je i problem otežavanja i nemogućnost glasovanja ogromnom broju Hrvata u svijetu u sustavu koji je ispod razine zemalja trećeg svijeta.

Korupcija i pravna kaljuža su dio naslijeđa SFRJ, propale države i sustava koji je propao moralno, etički, ekonomski i na kraju vojno. Danas povrat imovine traži 490000 Hrvata, a 7% zemljišta je katstarski sređeno, što su posjedice djelovanja kriminalne organizacije stvorene pod nazivom Komunistička partija Jugoslavije.  Pripadnici te organizacije izvršili su i aristocid – ubijali su najbolje, ubijali su i zbog imovine pa mi sad živimo u državi gdje se mafija dobro integrirala s vladajućim strukturama. Živjeli smo u režimu koji nije samo imao samo vertikalnu, nego i horizontalnu represiju  što je zastrađujuće. Muž je otkucavao ženu, nećak ujaka. To je nama razorilo moralno-etičko tkivo, a doušništvo je postalo dokazivanje lojalnosti režimu.

Bitka se vodi za očuvanje kolektivne memorije na kulturnom ratištu

Najutjecajnije medije većinom vode ljudi čiji su dosjei u Beogradu, a najveća laž koju ćete čuti u medijima je – NE BAVITE SE PROŠLOŠĆU, BAVITE SE BUDUĆNOŠĆU. Mi moramo najprije duhovno ozdraviti, i sebi vratiti uništenu prošlost da možemo vezivati uzroke i posljedice, jer bez toga nema napretka. Oni koji su vladali od boljševičke revolucije naovamo, znaju ukoliko osvoje kulturni prostor,  a to su mediji i školstvo, dobili su političku bitku. Tu ogromnu ulogu igra duh prosudbe, koji je nestao, a kojeg moramo u naš narod kako bi znao razlikovati istinu od čaži. Naš najveći problem nije ni ekonomski, ni društveni, nego mentalna baština sekularne religije koji je uništio moralno etički kodeks. Deset zapovijedi su temelj Europi. Jedina snaga koja je održala pismenost i kolektivnu memoriju naroda bila je Crkva, a koja danas nema medijskog prostora.

U Hrvatskoj vlada bezakonje, naslijeđe javašluka bivšeg sustava, i mi imamo totalno disfunkcionalne zakone. Ako ne stvorimo pravnu državu s jednostavnim, provedivim zakonma i mehanizmima koji mogu te zakone provest nećemo imati funkcionalnu državu.

Željko Glasnović svoje je izlaganje završio jasnom porukom:

– Govorio sam o pravnom sustavu, ali džaba priče, oni u Saboru ne mogu ništa sami – vi ste dio toga i svaki pojedinac mora širiti istinu. To je prosvjetljenje koje oni  ne mogu to zaustaviti, ne mogu zaustaviti katarzu.  Boje se istine i učinit će sve da je zaustave, da spriječe tu katarzu . Katarza je da narod dođe do istine i da se stvori funkcionalna nacionalna hrvatska država – vi ste dio toga. Hvala. –

 

_igp9429Među publikom bili su i predstavnici Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, koji su podsjetili da je u Petrovaradinu ne tako davno živjelo 98% Hrvata. Spisateljica Ljubica Kolarić – Dumić uputila je apel g. Glasnoviću za spas crkve Presvetog Trojstva u Kukujevcima, spomenik kulture nulte kategorije koji nestaje.

 

 

 

 

Vedrana Spadoni Štefanić/Hrvatsko nebo

 

 

 

 

Facebook komentari

komentara