Hrvatsko nebo Vas poziva na predstavljanje romana Medaljon i Posljednji Anite Martinac u Essenu 15 .listopada 2016

Književni ocjenjivači su ocijenili prethodni roman MEDALJON Anite Martinac visokom ocjenom. Autoricu i njezino djelo usporedili su s Dinkom Šimunovićem, Augustom Šenoom, fra Gracianom Raspudićem i Ivanom Aralicom, i njihovim djelima.

Neke kritičare je podsjetila na Goethea, jer i on je diplomirao pravo, prije nego se počeo baviti samo književnim stvaranjem. Podsjetila me je na Stefana Zweiga i njegov povijesni roman MARIJA STUARD. Autorica romana profesore književnosti podsjetila na Ivu Andrića i njegova istraživanja prije svakoga pisanja. Njezin roman kao prvi roman o škriparima podsjetio na pjesmu Ericha Kästnera CVIJETAK: Tko se usuđuje / prkositi jurećim vlakovima? / Mali cvijetak / među željezničkim pragovima! Tako je rasla i izrasla u jednu hrabru ženu autorica Anita Martinac.

Kako su rekli njezini književni ocjenjivači, ona piše „laganim stilom“ „o događajima, koji kao da su se dogodili na nekomu drugomu planetu“, a dogodili su se tu, među nama.

Njen stil pisanja je raskošan i opor, samodostatan i bogat. Kratke rečenice, staccato ritam, ponegdje lirski umetak, proplamsaji poetskog jezika da omekšaju, osvijetle tu oporost, tu škrtost izmjenjuju se s dugim lirskim opisima. Živi opisi pejzaža, snažni junački karakteri, epska borba dobra i zla, tragični pojedinci protiv nadmoćne sile, još neistraženo vrijeme i burni procesi stvaranja komunističke Jugoslavije čine i ovaj novi roman POSLJEDNJI odličnom podlogom za igrani film, kako najavljuju njeni recezenti.

Roman POSLJEDNJI je napisan dobrim hrvatskim književnim jezikom, laganim stilom, vještim perom a o njemu su rekli i slijedeće:

„(…) Martinac se odlikuje osobom koja jako pozna problematiku o kojoj piše s povijesne, zemljopisne, političke, ljudske i emotivne strane. Njezino pismo je plod istine koja treba današnjem čitatelju poput kapi ljetne kiše suhoj i ispucaloj zemlji. Njezin stil pisanja je jednostavan, kratkih dijaloga. Rečenice su jasne i tečne s puno dijaloga među ljudima koji svuda oko sebe vide smrt i mržnju, a u mislima volju za životom da to sve pobijede i dođu živi kući. Ima izvanrednu moć proboja u ljudske duše za kojima traga po Hercegovini, Bosni, Slavoniji, Njemačkoj, Kanadi, SAD-u, Austriji, Novom Zelandu; po literaturi i katastru. Spremna je poći na kraj svijeta provjeriti činjenicu i upisati je u svoju bilježnicu i uklopiti u roman. Kod nje nema fikcije, pretpostavki, sumnje, izmišljenih likova i zbivanja; kod nje postoji samo gola istina o stradanju hrvatskog čovjeka 1945. i godina koje slijede. Autorica romana puno će toga ponuditi u svom romanu ‘Posljednji’ znanstvenicima humanističkih katedri širom svijeta, a poznajući dobro povijesne prilike 1945., kako na prostoru Hercegovine tako i diljem Europe i šire, neće ostaviti ravnodušne ni filmske ni dramske redatelje koji će se dobro pozabaviti njezinim romanom (…).” napisao je Marinan Mandić, povjesničar, književnik i umirovljeni pukovnik

„(…) Radnja i ovoga romana je stvarna baš poput one iz Anitina prethodnog romana ‘Medaljon’. Vrlo brzo ćemo primijetiti da u središtu radnje nisu neki glavni junaci, već zapravo sama ta radnja. Muka se nadvila nad vjerujući hrvatski narod. Stoljećima nije imao države, pa ju je dobio i onda su se počele događati teške stvari. Nasrnuli su na nju s raznih strana. Ona se branila kako je znala i mogla. Sudarili se snovi i stvarnost. Tko je jači? Možemo i trebamo tu nit slijediti kroz čitav ovaj roman. Ona nam zapravo objašnjava što je progonjene održavalo kad se na njih sručilo ratno zlo. Očito Anitu Martinac pri sastavljanju ovoga djela nije vodila namisao književnog uspjeha podsvaku cijenu. Ako se dogodi, bit će dobrodošao, a ako ne, važno je da su ovi događaji ostali zabilježeni. Spisateljici su ih prenijeli živi svjedoci. Oni nisu za razbibrigu, oni su za učenje na njihovu iskustvu. Nitko tko ovo pročita ne će ostati ravnodušan. Shvatit će da nismo na ovoj zemlji zombiji u vlasti zloga, već slobodna ljudska bića u slobodi svoga Boga. Anita Martinac znala je to znalački pretočiti na papir. Sebi je podarila još jedan odličan uradak na temu Drugog svjetskog rata i poraća, a nama djelo koje se isplati čitati i preporučiti drugima (…). ” napisao je Miljenko Stojić, književnik, novinar i franjevac.

Novi roman POSLJEDNJI je ujedno osma objavljena knjige Anite Martinac, a je izašla u nakladi Ogranaka Matice hrvatske Čitluk i Vinkovci. Najavljena promocija zakazana je za 16. rujana 2016. u hotelu Brotnjo, Čitluk.

Autorici čestitamo novo djelo s vjerujemo da će polučiti isti uspjeh kao i sa svojim ranijim romanom.

M. Jurković/HRSvijet.net/http://www.hrsvijet.net/Hrvatsko nebo