Ljubomir Škrinjar: Povijest podizanja Frangešova spomenika hrvatskom kralju Tomislavu

Povijest podizanja Frangešova spomenika hrvatskom kralju Tomislavu je i povijest hrvatske intelektualne prostitucije u kulturnom i političkom životu sve do danas.

Zagreb do 1927., kada je imenovan Trg kralja Tomislava, nije imao ni jednu ulicu ili trg koja bi nosila ime hrvatskog kneza ili kralja iz narodne dinastije.

Brončani kip visok 14 metara je bio gotov u rujnu 1933.; izložen je na Rokovom perivoju 1935., te ga je tu vidjelo oko 3.500 Zagrepčana. Uslijedili su žestoki napadi na auktora i njegovo djelo.

U časopisu Svijet vidimo i brončane reljefe za postament na koji su ‘oslobodioci’ montirali partizansku zvijezdu 1945. godine, a hrvatski grb maknuli s postamenta. Spomenik je postavljen 1947., nekoliko mjeseci poslije rušenja spomenika banu Jelačiću. Komunisti su izvorne reljefe zamijenili 1949. godine svojim reljefima “Mirenje” i “Hrvatska mornarica” uz krivotvoreni i sramotan tekst Miroslava Krleže.

Frangešovi reljefi i hrvatski grb vraćeni su dolaskom “ustaša” na vlast 1991. godine.