Azonnali: Zemlje V4 dodjeljuju 250 tisuća eura pomoći zemljama Istočnoga partnerstva
V 4 – Istočno partnerstvo
Iz fonda solidarnosti pomoć mogu dobiti Azerbajdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldavija, Armenija i Ukrajina, istina, to je više politička gesta negoli ogromna pomoć. Zemlje V4 uspostavljaju fond solidarnosti za zemlje Istočnoga partnerstva u svrhu suzbijanja pandemije koronavirusa u tim zemljama – priopćila je Višegradska skupina koju čine Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska, na svom Twitter-profilu.
U okviru fonda V4 East Solidarity uspostavit će se unutar Fonda V4, u iznosu od 250 000 eura, odnosno približno 90 milijuna HUF. Šest država članica Istočnoga partnerstva, a to su Azerbajdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldavija, Armenija i Ukrajina, imat će pravo na povlačenje novca iz fonda. U zajedničkoj izjavi V4 navode da podržavaju isplatu 140 milijuna eura hitne pomoći EU-a zemljama Istočnog partnerstva i da će tražiti da EU uplati dodatnih 700 milijuna eura u svrhu ublažavanja socijalnog i ekonomskog utjecaja epidemije koronavirusa.
Povrh toga, unutar Višegradskoga fonda te zemlje pokreću i vlastiti program solidarnosti, u kojem bi države koje ispunjavaju uvjete mogle dobiti novac putem „pojednostavljenog postupka“ kako bi ojačale svoju zdravstvenu, socijalnu i ekonomsku otpornost. 250 tisuća eura nije mnogo novca, pogotovo ne podijeljeno na šest zemalja, pa je raspodjela novca više znak geste i nikako se ne može reći da će upravo to spasiti koronavirus-skeptičnog Aleksandra Lukašenka i Bjelorusiju od sve veće epidemije tamo.
Višegradske zemlje također žele da EU i istočni partneri poduzmu hrabrije korake jedni prema drugima i da poboljšaju veze, infrastrukturu i promet među njima. Istodobno su osudili aneksiju Krima od strane Rusije, a u izjavi se naglašava i kako njegovo pripadanje Rusiji nikada neće biti prihvaćeno.
Što je Istočno partnerstvo? EU ga je osnovao još 2009. godine kako bi ojačao svoju prisutnost u istočnoj Europi bez konkretnih obećanja o članstvu u EU-u. Kako su naveli, cilj je jačanje političkog udruživanja i ekonomske integracije šest partnerskih zemalja u istočnoj Europi i južnom Kavkazu. U skladu s tim, zemlje mogu sklopiti sporazume o slobodnoj trgovini (tzv. dubinske i sveobuhvatne trgovinske sporazume) s EU-om, tako da članstvo u Istočnom partnerstvu ne donosi samo geopolitičku korist EU-u, već i približava partnere europskom tržištu.
EU već ima takav sporazum o slobodnoj trgovini s Gruzijom, Moldavijom i Ukrajinom, ali Istočno partnerstvo također želi pridobiti postsovjetske države obećanjem o viznim olakšicama i liberalizaciji izdavanja viza.
Gergő Illés
Azonnali
https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo