Hoće li se Izborni zakon izmjeniti ili nas čeka mostarizacija Federacije i cijele Bosne i Hercegovine? Što je ustavno, a što neustavno u prijedlozima izmjena Izbornog zakona te tko će činiti buduću vlast na federalnoj i državnoj razini? O tim i drugim pitanja razgovaralo se u sinoćnjem izdanju političkog magazina Argumenti. Gosti Milana Šutala bili su zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Predrag Kožul i sociolog Ivan Vukoja, iz Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara.

Vukoja smatra kako je najveći problem u tome što Središnje izborno povjerenstvo podzakonskim aktom pokušava nadomjestiti određene dijelove Izbornog zakona. Skandaloznim smatra pritiske na SIP koji su prema njegovim riječima dosegnuli ozračje javnog linča.

“Svjedoci smo stvarno vrlo neprimjerenih i skandaloznih pritisaka na SIP i faktički stvaraju jednu atmosferu javnog linča. Tu imamo problem na više razina. Prvo je to što SIP nema ovlasti donositi takve odluke jer je SIP provedbeno tijelo, a ne zakonodavno. Drugo je što se ovdje Zakon pokušava nadomjestiti podzakonskim aktom. Još većinu težinu svemu tome daje činjenica da je Ustavni sud proglasio neustavnim te odredbe Izbornog zakona. Na taj način se podzakonski akt želi staviti iznad Ustava, Zakona na državnoj razini, i odluke Ustavnog suda”, kazao je član IDPI-a Ivan Vukoja.

Bošnjačke stranke od SIP-a zahtjevaju da odluku o popuni Doma naroda donese po popisu iz 1991., a ne prema posljednjem iz 2013. godine. Predrag Kožul tvrdi kako je to zapravo nebitna stvar i da se na taj način skreće pažnja s pravog problema.

“To je zapravo zamjena teza. Sreće se pažnja s onoga što je ključno, a to je da SIP nema ovlasti mijenjati Izborni zakon. Član Izbornog zakona kojeg je Ustavni sud stavio izvan snage je baziran upravo na popisu iz 1991. godine. Tako da ako SIP želi donijeti odluku o načinu popunu Doma naroda, to može napraviti samo po popisu iz 2013. godine. Ali sve je to zamjena teza, pravo je pitanje ima li SIP uopće nadležnost da intervenira u Izborni zakon”, istaknuo je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Predrag Kožul.

U cijelu priču nedavno se umiješao i federalni Zavod za statistiku koji je naložio SIP-u da se odluka mora donijeti po popisu iz 1991. godine.

“Federalni Zavod za statistiku nema nikakvih nadležnosti da SIP-u docira o bilo čemu niti je njegov posao da bilo kome izdaje obvezujuće naloge. S druge strane meni je potpuno jasno zašto federalni Zavod za statistiku to čini, a razlog je taj što je popis iz 2013. u potpunosti razgolitio političku prljavštinu Zavoda. Rezultati popisa iz 2013. godine u potpunosti odstupaju od procjene broja stanovnika u Federaciji. Federalni Zavod za statistiku je broj stanovnika u Goraždu promašio za 100 posto. A i broj stanovnika u svim bošnjačkim županijama po njihovim je procjenama bio veći nego što je to pokazao popis iz 2013. godine. Također prema podacima Zavoda, broj stanovnika u većinski hrvatskim županijama je bitno manji nego što je to pokazao popis iz 2013. godine”, poručio je Kožul.

I kad su iz Republike Srpske osporavali rezultate popisa stanovnišptva iz 2013., onda su iz Federalnog zavoda za statistiku tvrdili kako je sve urađeno po zahtjevima Eurostata, po međunarodnim standardima, a sad ti isti tvrde kako popis iz 2013. ne valja, kaže Kožul. Dodao je kako će se trabati pozabaviti Federalnim zavodom za statistiku.

Osim na popisu iz 1991. godine, inzistira se i na tome da se u Dom naroda iz svake županije mora birati po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda. Vukoja poručuje kako je inzistiranje na tome entitetski udar na državu.

“Mi svjedočimo tome da oni politički subjekti koji su se zaklinjali u državu, sada traže da federalni Ustav bude iznad državnog. To je ništa drugo nego udar na ustavno-pravni poredak, kršenje Daytonskog sporazuma i antiustavno djelovanje. U normalnim društvima i državama to bi se okvalificiralo kao pokušaj državnog udara”, ističe Vukoja.

“Tu se vraćamo upravo na presudu Ustavnog suda i njezinu bit koja govori o potrebi legitimnog predstavljanja naroda. Onda je jasna i ta motivacija dijela bošnjačke javnosti da kroz primjenu postojećeg Zakona dođe do potrebne prevage u Federalnom domu naroda, odnosno jedne trećine izaslanika koji bi osigurali manipuliranje u Klubu Hrvata i jednu potpunu dekonstituciju hrvatskog naroda u Federaciji pa i u Bosni i Hercegovini”, naglašava Kožul.

/HMS/http://hms.ba/Hrvatsko nebo