Kršćanska razmišljanja Katica Kiš: Siromaštvo i bogatstvo

Siromaštvo

„Ne stječite zlata, ni srebra, ni mjedi sebi za pojase, ni putne torbe, ni dviju haljina, ni obuće, ni štapa. Ta vrijedan je radnik hrane svoje.“

Mt 10,9-10

„Ta što će koristiti čovjeku ako sav svijet stekne, a životu svom naudi? Ili što će čovjek dati u zamjenu za život svoj?“

Mt 16,26

Siromaštvo i neimaština je teško stanje ljudi, kada ne mogu zadovoljiti niti utažiti osnovne životne potrebe i potrebe održavanja ljudskog tijela, a to su: glad, žeđ, odjeća, obuća, dom…  Ovakvo teško stanje nastaje prvenstveno iz neznanja, nedostatka posla i zarade, u dijelovina zemlje s neplodnim zemljištem, nesposobnosti rada, bolesti, lijenosti…Pored materijalne neimaštine, siromaštvo se često odlikuje bogatim duhovnim vrlinama: poštenjem, suosjećanjem, poniznosti, ljubavi prema Bogu i bližnjemu.

Stoga Isus tvrdi:

„Blago vama siromasi: vaše je Kraljevstvo Božje“.  Lk 6,20

Srce siromaha nije preopterećeno neprestanom borbom i trkom za skupljanje materijalnog bogatsva, grabežljivosti, lakomosti…  Siromasi su zapravo žrtve ovozemaljske uprave i vlasti, jer trpe i podnose nepravednu raspodjelu materijalnih dobara. Kada u svijetu zavlada istina, pravda i poštenje, onda neće biti siromaštva koje trpi oskudicu osnovnih životnih i tjelesnih potreba. Siromasima se treba dati prilika i pobuda da s vlastitim radom zarađuju dovoljno za svoj život, jer je rad, upravo onih  siromašnih, stvorio i sva bogatstva svijeta. Svako idealno društveno uređenje počinje od dna čistiti i sređivati svoje stanje, tj. od najsiromašnijih. Standard društva se mjeri upravo po sloju siromašnih i nezaposlenih. Stoga je pravedna raspodjela dobara, rada i zarade primarna snaga koja treba aktivno djelovati u svakom društvenom uređenju.

Kada se analiziraju umjetnička stvaranja ljudi kroz povijest, bilo da se radi o književnosti, slikarstvu, kiparstvu i sl., većina ovih umjetnika, za života su bili siromašni. Mnogi slikari kao V. van Gogh, umrli su kao siromasi, a da nisu prodali mnogo svojih djela. Tek nakon njegove smrti, postao je V. van Gogh slavan i poštovan, a vrijednost njegovih djela danas vrijede mnoge milijune. Možda je i to razlog što ga njegovi suvremenici nisu razumjeli;  jer je on slikao za buduće generacije.

„U znoju  lica svoga, kruh svoj ćeš jesti, dokle se u zemlju ne vratiš: ta iz zemlje uzet si bio – prah si, u prah ćeš se i vratiti“.

Post 3,19

Lijenost čovjeka je smrtni grijeh. Zato je sveta dužnost svakog čovjeka raditi i brinuti se za svoj život i opstanak na ovoj zemlji dokle god živi. Ni jedna vrsta posla nije ispod ljudskog dostojanstva. Velika je sramota lijenčariti, nego raditi bilo kakve poslove, te se zaradom opskrbljivati  za „svoj kruh svagdašnji“.

Bogatstvo

„Ne zgrćite sebi blago na zemlji, gdje ga moljac i rđa nagrizaju i gdje kradljivci potkopaju i kradu. Zgrćite sebi blago na nebu, gdje ga ni moljac ni rđa ne nagrizaju i gdje kradljivci ne potkopavaju niti kradu. Doista gdje ti je blago, ondje će ti biti i srce.“

Mt 6,19-21

Materijalno bogatstvo nastaje korištenjem dobre prilike za zaradu u privredi, politici, znanstvenosti, te angažiranim radom i iskorištavanjem radne snage siromašnih, koji su glavni učesnici u stvaranju bogatstva.

Kada se govori o bogatstvu i blagostanju, misli se na veliku količinu raznoga blaga i novca koji omogućuje konzumiranje i kupovinu svih željenih stvari, ispunjenje svih želja, uživanje života na svim poljima: putovanja svijetom, učestala slavlja s prijateljima, posjedovanje mnoštvo velikih objekata, automobila, jahti, zrakoplova, odsjedanje u luksuznim hotelima, druženje s utjecajnim ličnostima, zapošljavanje vjernih suradnika, te materijalno opskrbljivanje cijele obitelji i svojih nasljednika.

Opasnost zgrtanja bogatstva postoji u tome, što je čovjekovo srce zaokupirano stalno novom i učestalom žudnjom za sve većim bogatstvom,   jer ako zastane s učestalim povećanjem bogatstva, onda bogat čovjek misli da ne ide naprijed. Čak je i zanimljivo da pravi skupljači bogatstva nemaju niti pravog vremena uživati u tom bogatstvu, već kao opsjednuti danonoćno rade na povećanju istog. Upravo u toj trci i radu za sve većim bogaćenjem, čovjek ne nalazi vremena niti volje za duhovne vrijednosti življenja kao: ljubav, poniznost, mir, vjeru i nadu u vječni život. Njemu je najvažnije ovo tjelesno, sadašnje, privremeno življenje,  jer mnogi i ne vjeruju u vječni život, te im nije stalo do vjere u Boga i ljubavi prema bližnjemu.

„Nitko ne može služiti dvojici gospodara. Ili će jednoga mrziti, a drugoga ljubiti; ili će uz jednoga prijanjati, a drugoga prezirati. Ne možete služiti Bogu i bogatstvu.“

Mt 6,24

„Ljudi se tisuću puta više trude da steknu materijalna dobra nego duhovno bogatstvo, mada je sasvim sigurno da našu sreću stvara ono što jesmo, a ne ono što imamo.“

A.Schopenhauer

Zasigurno je da zle sile tame pružaju bogatstvo, nasleđe, ugled, nemir, očaj i pakao, dok Isus pruža siromaštvo, poniznost, trpljenje, mir, pouzdanje i raj.

Osuđivati bogataše nije naša zadaća, jer su oni sami izabrali takav životni put. Trebamo ih samo žaliti u koliko oni to bogatstvo ne upotrebljavaju za dobrobit drugim ljudima i širim društvenim slojevima. Ipak nekolicima od bogatih zapošljavaju siromašne radnike i tako im omogućuju pristojan i bolji život. Poneki se čak aktivno uključuju u poboljšanju životnih uvjeta onih najsiromašnijih, gladnih, bolesnih i nemoćnih, što je za pohvaliti, jer koriste svoje bogatstvo za pomoć svojim bližnjima.

„Bogati iza sebe ostavljaju prekomjerne rezerve stvari, koje im nisu potrebne, dok milijuni žive na rubu gladi. Ako bi svatko ograničio svoj posjed samo na ono što mu je zaista potrebno, nitko ne bi morao živjeti u bijedi i svi bi bili zadovoljni.“

M.Gandhi

Svaki čovjek, bogataš i siromah, ne smije iz vidika izgubiti Spasitelja Isusa Krista i njegovu ljubav prema svakom čovjeku, jer Bog Otac daje svima obilje svoje milosti i ljubavi, želeći da svi budemo sretni, da vjerujmo u kraljevstvo Božje.  Jednoga dana kad nas Gospodin pozove, morat ćemo ostaviti sva materijalna dobra, a ponijeti samo ono što smo dragovoljno podijelili svojim potrebitim bližnjima.

Katica Kiš/Hrvatsko nebo