Marina Pendeš za Dnevnik.ba: Bez Hrvata nema ni Oružanih snaga ni BiH
Vrijeme:7 min, 4 sec
Marina Pendeš, ministrica obrane BiH u VM BiH u intervjuu za Dnevnik.ba govorila je o položaju Hrvata u BiH, mogućim rješenjima hrvatskog pitanja u BiH, “naglašenom patriotizmu” koji uglavnom završavama “silovanjem ustavnih kategorija” .
Hrvate u Oružanim snagama BiH čeka još 261 mjesto. Nedavno je Ministarstvo obrane BiH objavilo i ponovljeni poziv. Razgovor s ministricom obrane BiH, Marinom Pendeš, počinjemo, upravo, s tom temom.
„Nije velika zainteresiranost mladih ljudi iz reda hrvatskog naroda za OS BiH. Ispitivali smo i analizirali razloge, ali onda smo utvrdili kako za prijem u djelatnu vojnu službu nisu zainteresirani ni Srbi ni Bošnjaci, s tim što je veći nedostatak hrvatskih kadrova“, objašnjava Pendeš.
Ističe i kako je jedan od razloga, zapravo, godine do kojih možete ostati u činu vojnika u OS BiH.
„Promijenili smo zakon. Sada vojnik u činu vojnika u OS BiH može ostati do 40. godina. Zakon o povećanju plaća nije još uvijek usvojen, ali očekujemo da će biti do kraja ovog mandatnog razdoblja. To su dvije ključne stvari koje bi trebale motivirati vojnike da se ponovno jave“, govori Pendeš. Smatra i kako je važno da se Hrvati jave na natječaj, odnosno, podsjeća na samo ustrojstvo Oružanih snaga BiH.
„Postoje tri puka koja baštine tradiciju HVO-a, VRS-a i Armije BiH. Oružane snage BiH neće biti OS BiH ako u njima ne bude Hrvata, odnosno, pripadnika bilo kojeg od tri konstitutivna naroda. O tome u BiH kao složenoj zajednici treba uvijek voditi računa“, naglašava Pendeš. Ipak, konstatira i kako postoji problem s kadrovima svih nacionalnosti u BiH jer mladi ljudi mahom napuštaju BiH.
Oružane snage BiH – veleposlanik zemlje u svijetu
„Svi bismo se morali puno više truditi i stvarati bolje okruženje u BiH. Što se, konkretno, našeg Ministarstva tiče, aktiviranje MAP-a za BiH bio bi dobar pokazatelj sveukupnog djelovanja“, tvrdi Pendeš.
Naglašava i kako su Oružane snage BiH respektabilan veleposlanik BiH u svijetu.
„Očekujem da ćemo uskoro aktivirati MAP za BiH i pripremiti novi godišnji plan u skladu s partnerskim ciljevima NATO-a. Kroz sudjelovanje OS BiH u misijama u Afganistanu, odnosno, Kongu i Maliju predstavljamo BiH. Ali i u EU jer u Srednjoafričkoj republici sudjelujemo sa snagama iz EU temeljem sporazuma koji je BiH kroz OS BiH na neki način uveo u EU“, ističe Pendeš.
„Reforma Ustava i Izbornog zakona BiH kojim bi se Hrvatima zakonom garantiralo da im drugi narodi neće birati političke predstavnike su ključne teme i glavni reformski procesi. Nakon toga bismo mogli fokus djelovanja imati na financijskim, pravosudnim, ekonomskim i svim drugim“, govori Pendeš.
Kaže i da bi se time stvorila pretpostavka da politički predstavnici u BiH po automatizmu rade i na drugim pitanjima.
„Mi još uvijek nismo suverena i neovisna zemlja. Postojanje OHR-a dovoljno o govori. Atmosfera beznađa je inače stvorena u BiH“, govori Pendeš.
“Atmosfera naglašenog patrioizma” i “silovanje ustavnih kategorija”
Pendeš se u razgovoru za Dnevnik.ba osvrnula i na „atmosferu naglašenog patriotizma“.
„Pojedini lideri u BiH neprestano ističu kako samo oni vole BiH. Ljubav se ipak ne bi trebala iskazivati izjavama nego djelima“, govori Pendeš.
Politička zbivanja u Federaciji BiH ovog je ljeta obilježio pokušaj entitetskog udara na državu bošnjačkih stranaka u federalnom Domu naroda kojim se, zapravo, htjelo legalizirati preglasavanje Hrvata. Pendeš govoreći o tome tvrdi kako je riječ o „klasičnom silovanju ustavnih kategorija“.
„Bivša Jugoslavija se raspala jer narodi nisu bili jednakopravni. U BiH bi Hrvati, Srbi i Bošnjaci trebali konstitutivni. Konstitutivnost je temelj BiH i nema aposlutno nikakve veze s postotkom nekog naroda u BiH. Važno je da se konstitutivnost uistinu i živi“, naglašava Pendeš.
Ističe i kako se Izborni zakon BiH mora mijenjati na način da Hrvati sami biraju svoje predstavnike te da je propali entitetski udar u federalnom Domu naroda škola i pokazatelj strankama sa sjedištem u Sarajevu da se tako ne može
„Nije bilo dijaloga, nisu uvažavali prijedloge HNS-a BiH. Pitam se jesu li pojedini izaslanici uopće pročitali raniji prijedlog HNS-a BiH. U Zastupničkom domu je očito bilo važno preglasati Hrvate, a onda to pokušati i u federalnom Domu naroda“, ističe Pendeš.
Unatoč činjenici kako Izborni zakon BiH nije promijenjen, odnosno, da presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić nije provedena, Opći izbori 2018. godine će se održati u listopadu, a Hrvati na njih izlaze prema zakonu koji je u startu diskriminatoran.
„Predsjednici određenih političkih stranaka u BiH se licemjerno ponašaju. Ne mogu se neke presude Ustavnog suda BiH provoditi, a neke u potpunosti ignorirati ili čak negirati. I to se ne provode one koje na neki način idu u koristi hrvatskom narodu u BiH, nije to samo presuda Ljubić, niz je takvih“, ističe Pendeš.
Međutim, napominje i kako je jedinstvo Hrvata u Središnjoj Bosni mogući recept za Hrvate diljem BiH.
„Mi smo kroz nekoliko navrata u Središnjoj Bosni vodili teške borbe. Ovdje su čak financirali neke određene hrvatske stranke koje su planirale provoditi nečiju tuđu politiku. Ali, pokazali smo da se s nama ovdje nitko ne može igrati. Ne smatram da smo sve uradili kako smo planirali i da je sve sjajno, ali mislim da smo neka važna pitanja riješili“ , govori Pendeš.
Kada se riješi hrvatsko pitanje u BiH, prema njenim riječima, doći će sigurno i do političkog pluralizma unutar hrvatskog naroda u BiH.
„Tek kada zakonom bude definirano, da sami sebi biramo predstavnike, da ne postoji ni najmanja mogućnost da nam ih netko nametne, tada će doći do pluralizma. Hrvati danas vode bitku za političku egzistenciju“, naglašava Pendeš.
Tvrdi i kako rješenja postoje, ali da se legitimni predstavnici konstitutivnih naroda u BiH trebaju ponovno sresti i dogovoriti ako je već svima u interesu stabilna BiH.
„Najlakše je davati izjave koje su ratnohuškačke. Ako netko očekuje da će potporu od svog naroda dobiti na taj način, mogu samo reći da vode računa i ne zaborave nikada da u BiH ima i Hrvata i da su konstitutivan naroda i ako u njoj nema Hrvata ili bilo kojeg od tri naroda, to onda više nije BiH“, ističe Pendeš.
Niz rješenja hrvatskog pitanja u BiH: Travnik ustrojiti kao Mostar
Odgovarajući na pitanje što bi bilo rješenje hrvatskog pitanja u BiH i je li to možda izborna jedinica s hrvatskom većinom u FBiH, Pendeš ističe, kako je to jedno od mogućih.
„Četvrta, peta, posve je nevažno. Bitno je da se zakonom regulira i da se konstitutivnost živi u punom i pravo smislu. Hrvat u Tuzli, Banja Luci i Zenici, da je i tamo konstitutivan, jednako tako i za sve narode. Ako bi nam to svima bila polazna osnova, lako bismo išli dalje“, govori.
Pendeš smatra kako ni povratak na izvorni Dayton nije moguć jer, kako kaže, nekima ne odgovora.
„Kroz Berryeve i Petrsicheve amandmane je došlo do ovoga. Hrvatima je time načinjena nemjerljiva šteta. SBŽ I HNŽ su trebale biti jednako ustrojene kroz model zrcala, Vlada FBiH se posve drugačije pozicionirala. I naravno da postoje oni kojima ta nametnuna rješenja odgovaraju“, govori Pendeš.
Ističe i kako je glavna odrednica takvih politika u BiH faktor vremena.
„Mostar se predstavlja godinama kao grad slučaj. Preustroj Travnika nikada pojedinima nije tema. Faktor vremena je tu ključna stvar: ako danas ne uradite nešto, lagano to usmjeravate za idući tjedan, mjesec, 10 godina i računate da će netko za to vrijeme iscuriti. Kroz ustavne reforme moguće je riješiti i Travnik i Mostar, ali pojedinima nije u interesu“, govori.
Pendeš se u razgovoru za Dnevnik.ba osvrnula i na sve češće izjave bošnjačkih političara koji tvrde kako Armija BiH nije činila zločine, rušila bogomolje i ubijala civile.
Žrtve u Središnjoj Bosni još uvijek čekaju pravdu
„Mi koji smo rat preživjeli u opkoljenoj Lašvanskoj dolini dobro znamo. Svjedok sam i ubijanja civila i rušenja crkava, odvođenja u logore, ritualnih odsijecanja glava u Miletićima, Orašcu itd. Tužiteljstvo BiH bi to konačno trebalo adekvatno kazniti, i one koji su organizirali i one koji su počinili. Središnja Bosna čeka pravdu za niz zločina, od Bikoša, Križančeva sela, Buhinih kuća, osmoro djece u Vitezu, Bugojna“, naglašava.
Osvrnula se i na migrantsku krizu u BiH.
„Migrantska kriza ima lice i naličje, ako se vrši analiza odakle su migranti, jasno je da oni nisu iz područja zahvaćenih ratom. Značajan broj njih nije evidentiran“, naglašava.
Tvrdi i kako su institucije BiH mogle puno bolje pristupiti ovom problemu.
„To je u nadležnosti Ministarstva sigurnosti BiH, treba biti u koordinaciji s entitetskim, odnosno, županijskim institucijama. Nedavno smo na sjednici VM BiH osigurali dodatne novce za zapošljavanje novih policajaca u Graničnu policiju BiH koji su sada raspoređeni uz granice sa Srbijom odnosno Crnom Gorom“, govori.
Dnevnik.ba/ https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo
